Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj

Indeks Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj

Stjepan II. (Stjepan III. kao hrvatski kralj; mađ. II. István) (1101. – 1. ožujka 1131.), ugarsko-hrvatski kralj iz dinastije Arpadovića, a vladao je 1116. – 1131. Otac ga je okrunio za hrvatsko-dalmatinskog kralja još 1102. godine, kako bi mu osigurao pravo na prijestolje, nasuprot njegovu stricu, hercegu Almošu, bivšem hrvatskom kralju (1091. – 1095.) Imao je svega 15 godina kada je naslijedio hrvatsko-ugarsku krunu od svog oca Kolomana († 1116.). Još nije bio posve zreo, pa se prepustio užicima, što je posve uništilo njegovo zdravlje, te je stalno pobolijevao.

57 odnosi: Aleksije I. Komnen, Almoš, Arpadovići, Austrija, Šibenik, Češka, Bela II. Slijepi, Beograd, Biograd na Moru, Bizant, Carigrad, Dalmacija, Dužd, Dunav, Felicija Sicilska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatski vladari, Irena Ugarska, Ivan II., Ivan II. Komnen, Jelena Vukanović, Judita d'Évreux, Katoličanstvo, Kledin, Koloman, Križarski ratovi, Ladislav I. Sveti, Mađarski jezik, Mala Azija, Mletačka Republika, Normani, Plovdiv, Roger I., Rujan, Samostan, Sava, Sirija, Split, Srbi, Srijem, Sveta Zemlja, Trogir, Uroš I., Venecija, Zadar, Zemun, 1. ožujka, 1101., 1102., 1115., ..., 1116., 1117., 1124., 1125., 1127., 1129., 1131.. Proširite indeks (7 više) »

Aleksije I. Komnen

Aleksije I. Komnen (grč. Ἀλέξıος Κομνηνός, Aléksios Komnēnós) (Carigrad, 1048. – Carigrad, 15. kolovoza 1118.), bizantski car od 1081. do 1118. godine i utemeljitelj dinastije Komnena.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Aleksije I. Komnen · Vidi više »

Almoš

Almoš (AlmoRudolf Horvat, ''Povijest Hrvatske I. (od najstarijeg doba do g. 1657.)'') (Esztergom, Ugarska, 1068. – Domos, Bizant, 1. rujna 1129.), ugarski kraljević iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Almoš · Vidi više »

Arpadovići

Statua Árpáda u Nemzeti Történeti Emlékparku u Ópusztaszeru, Mađarska Arpadovići (mađarski: Árpádok, slovački: Arpádovci) su ugarska dinastija koja je dobila ime prema vojvodi Arpadu (o.890. – 907.) pod čijim su vodstvom Mađari došli i naselili se u Panonsku nizinu.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Arpadovići · Vidi više »

Austrija

Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Austrija · Vidi više »

Šibenik

Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Šibenik · Vidi više »

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Češka · Vidi više »

Bela II. Slijepi

Bela II.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Bela II. Slijepi · Vidi više »

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Beograd · Vidi više »

Biograd na Moru

Biograd na Moru je grad u Zadarskoj Županiji.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Biograd na Moru · Vidi više »

Bizant

Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Bizant · Vidi više »

Carigrad

Carigrad (stsl. Цѣсарьградъ, crsl. Царьгра̀дъ, rus. Царьгра́д, ukr. Царгород, svk. Carihrad) je slavensko ime za Konstantinopol, glavni grad Bizantskog Carstva, grad koji se danas nalazi u Turskoj pod nazivom Istanbul.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Carigrad · Vidi više »

Dalmacija

grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Dalmacija · Vidi više »

Dužd

Venecijski dužd, 16. stoljeće Riječ dužd (dijalektalni talijanski: doge, standardni talijanski: duce) označava vođu, a dolazi od latinskog dux.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Dužd · Vidi više »

Dunav

Dunav je, nakon Volge, druga najduža i druga vodom najbogatija rijeka u Europi, te najduža rijeka u Europskoj uniji.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Dunav · Vidi više »

Felicija Sicilska

Stjepana Felicija Sicilska (o. 1078. – o. 1102.) je ime koje se koristi za jednu mađarsku kraljicu, ženu kralja Kolomana.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Felicija Sicilska · Vidi više »

Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom

Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »

Hrvatski vladari

Ovdje su navedeni vladari koji su imali vlast nad područjem današnje Republike Hrvatske i susjednih država s autohtonim hrvatskim stanovništvom, počevši od doseljenja Hrvata na današnje prostore do danas.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Hrvatski vladari · Vidi više »

Irena Ugarska

Irena Ugarska (1088. – 13. kolovoza 1134.) je bila bizantska carica kao supruga cara Ivana II. Komnena.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Irena Ugarska · Vidi više »

Ivan II.

* Ivan II. Smilo Bohemus (1386. – 1394.).

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Ivan II. · Vidi više »

Ivan II. Komnen

Ivan II.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Ivan II. Komnen · Vidi više »

Jelena Vukanović

Jelena Vukanović (srpski Јелена Вукановић) bila je kraljica Ugarske kao supruga Bele II. Slijepog.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Jelena Vukanović · Vidi više »

Judita d'Évreux

Judita d'Évreux (Judita od d'Évreuxa) (? ‒  1067.) bila je prva grofica Sicilije, kći Vilima d'Évreuxa i Havise de Giroie.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Judita d'Évreux · Vidi više »

Katoličanstvo

Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Katoličanstvo · Vidi više »

Kledin

Kledin (lat. Cledinus) je bio Hrvatski ban (lat. banus) za vremena vladanja kraljeva Kolomana (1102. – 1116.) i Stjepana II. Arpadovića (1116. – 1131.), obnašavši bansku dužnost od 1116.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Kledin · Vidi više »

Koloman

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Koloman · Vidi više »

Križarski ratovi

Prvoga križarskoga rata (srednjovjekovna slika) Križarski ratovi bili su srednjovjekovni sveti ratovi u kojima su pretežito sudjelovali kršćanski vitezovi iz Francuske i Svetoga Rimskog Carstva.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Križarski ratovi · Vidi više »

Ladislav I. Sveti

Ladislav I. poznat i kao sveti Ladislav (mađarski I. László ili Ladislav I. Arpadović; Poljska, o. 1040. – Nitra, Slovačka, 29. srpnja 1095.), mađarski kralj (1077. – 1095.) iz dinastije Arpadovića.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Ladislav I. Sveti · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Mađarski jezik · Vidi više »

Mala Azija

Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Mala Azija · Vidi više »

Mletačka Republika

Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Mletačka Republika · Vidi više »

Normani

Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Normani · Vidi više »

Plovdiv

Plovdiv (bugarski: Пловдив) je drugi po veličini bugarski grad, odmah iza Sofije, sa svojih 379,882.stanovnika.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Plovdiv · Vidi više »

Roger I.

Roger, prikazan na svom bakrenom novcu (trifolar), kovanom u Miletu. Roger I., normanski vojvoda i grof od Sicilije (Hauteville-la-Guichard, oko 1031. – Mileto, 22. VI. 1101.). Osvojio je Siciliju od Saracena 1060.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Roger I. · Vidi više »

Rujan

Rujan Rujan (lat. september) deveti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Rujan · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Samostan · Vidi više »

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Sava · Vidi više »

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Sirija · Vidi više »

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Split · Vidi više »

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Srbi · Vidi više »

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Srijem · Vidi više »

Sveta Zemlja

lat. ''Hierosolyma'', ''Hierusalem'', ''Aelia Capitolina'') Sveta Zemlja naziv je za Palestinu u religioznim objavama judaizma, kršćanstva i islama.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Sveta Zemlja · Vidi više »

Trogir

Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Trogir · Vidi više »

Uroš I.

Uroš I. (srpski Урош I, grčki Ούρεσις) bio je veliki župan Raške (Srbija) od oko 1112.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Uroš I. · Vidi više »

Venecija

Venecija (tal. Venezia, mlet. Venexia, lat. Venetiae), tradicionalno hrvatski Mleci, glavni je grad istoimene talijanske pokrajine Venecije u talijanskoj regiji Venetu s 271,367 stanovnika (1. siječnja 2004).

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Venecija · Vidi više »

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Zadar · Vidi više »

Zemun

Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i Zemun · Vidi više »

1. ožujka

1.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i 1. ožujka · Vidi više »

1101.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i 1101. · Vidi više »

1102.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i 1102. · Vidi više »

1115.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i 1115. · Vidi više »

1116.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i 1116. · Vidi više »

1117.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i 1117. · Vidi više »

1124.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i 1124. · Vidi više »

1125.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i 1125. · Vidi više »

1127.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i 1127. · Vidi više »

1129.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i 1129. · Vidi više »

1131.

Bez opisa.

Novi!!: Stjepan II., ugarsko-hrvatski kralj i 1131. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Stjepan II., kralj Mađarske, Stjepan II., kralj Ugarske i Hrvatske.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »