Sličnosti između Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija imaju 26 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Andrija Hebrang (otac), Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Hrvatska, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatsko proljeće, Josip Broz Tito, Kraljevina Jugoslavija, Marko Veselica, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Raspad SFRJ, Savez komunista Jugoslavije, Slobodan Milošević, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Stjepan Đureković, Stjepan Mesić, UDBA, Vladimir Bakarić, Zagreb, 14. izvanredni kongres SKJ, 1939., 1941., 1944., 1971., 1989., 1990..
Andrija Hebrang (otac)
Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.
Andrija Hebrang (otac) i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Andrija Hebrang (otac) i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika). Novosadski dogovor nije bio po volji hrvatskih jezikoslovaca pa ni onih koji su, ne želeći mu se odmah javno usprotiviti, stavili na njega potpis. Stoga su izdali Deklaraciju, i u njoj iznijeli svoje negativne stavove o Novosadskom dogovoru. Dokument je potpisalo 18 hrvatskih znanstvenih i kulturnih ustanova, među kojima Matica hrvatska, Društvo književnika Hrvatske, Hrvatsko filološko društvo i Institut za jezik Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti.
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Hrvatski parlamentarni izbori 1990. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Hrvatsko proljeće i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Hrvatsko proljeće i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14. siječnja 1953. do svoje smrti 4. svibnja 1980. Iako je bio čelnik totalitarne države i unatoč činjenici da je njegova vladavina zbog političke represije,, Opća i nacionalna enciklopedija, proleksis.lzmk.hr, pristupljeno 30.
Josip Broz Tito i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Josip Broz Tito i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Kraljevina Jugoslavija i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Kraljevina Jugoslavija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Marko Veselica
Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Marko Veselica i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Marko Veselica i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Raspad SFRJ i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Raspad SFRJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Savez komunista Jugoslavije i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Savez komunista Jugoslavije i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Slobodan Milošević i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Slobodan Milošević i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička Republika Hrvatska · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Hrvatska ·
Stjepan Đureković
Stjepan Đureković (Bukovac kraj Petrovaradina, 8. kolovoza 1926. – Wolfratshausen, 28. srpnja 1983.), bio je hrvatski disident, poduzetnik, književnik i publicist kojega je ubila jugoslavenska tajna policija UDBA, u atentatu u Njemačkoj, nakon što je napustio Jugoslaviju.
Socijaldemokratska partija Hrvatske i Stjepan Đureković · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Stjepan Đureković ·
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Socijaldemokratska partija Hrvatske i Stjepan Mesić · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Stjepan Mesić ·
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Socijaldemokratska partija Hrvatske i UDBA · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i UDBA ·
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Socijaldemokratska partija Hrvatske i Vladimir Bakarić · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Vladimir Bakarić ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Socijaldemokratska partija Hrvatske i Zagreb · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zagreb ·
14. izvanredni kongres SKJ
14.
14. izvanredni kongres SKJ i Socijaldemokratska partija Hrvatske · 14. izvanredni kongres SKJ i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1939.
Bez opisa.
1939. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · 1939. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1941.
Bez opisa.
1941. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · 1941. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1944.
Bez opisa.
1944. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · 1944. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1971.
Bez opisa.
1971. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · 1971. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1989.
Bez opisa.
1989. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · 1989. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Socijaldemokratska partija Hrvatske · 1990. i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Usporedba između Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijaldemokratska partija Hrvatske ima 174 odnose, a Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija ima 238. Kao što im je zajedničko 26, Jaccard indeks 6.31% = 26 / (174 + 238).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Socijaldemokratska partija Hrvatske i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: