Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Indeks Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 214 odnosi: Albanci, Albanski jezik, Aleksandar Ranković, Andrija Hebrang (otac), Ante Marković, Antibirokratska revolucija, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Austro-Ugarska, Balkanska federacija, Balkanski pakt (1953.), Balvan-revolucija, Banja Luka, Banovina Hrvatska, Beograd, Berlinski zid, Bitola, Božić, Bosna i Hercegovina, Bratstvo i jedinstvo, Brijunski plenum, Bugari, CERN, Crna Gora, Crnogorci, Dan borca, Dan mladosti, Dan Republike, SFRJ, Daytonski sporazum, Decentralizacija, Dejan Jović, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Demokratska Federativna Jugoslavija, Diktatura, Domovinski rat, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Državni terorizam, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Edvard Kardelj, Europska unija, Federacija, Glavni grad, Goli otok, Grčka, Grb, Hej, Slaveni, Hercegovina, Hiperinflacija, Hladni rat, Hrvatska, Hrvatski jezik, ... Proširite indeks (164 više) »

  2. SFRJ

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Albanci

Albanski jezik

Albanski jezik (ISO 639-3), makrojezik i od 1952.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Albanski jezik

Aleksandar Ranković

Aleksandar Ranković (Draževac kraj Obrenovca, 28. studenoga 1909. – Dubrovnik, 20. kolovoza 1983.), član Politbiroa i bliski suradnik Josipa Broza Tita.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Aleksandar Ranković

Andrija Hebrang (otac)

Andrija Hebrang (Bačevac pokraj Virovitice, 22. listopada 1899. – Beograd, 11. lipnja 1949.), bio je hrvatski revolucionar, političar i državnik.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Andrija Hebrang (otac)

Ante Marković

Ante Marković (Konjic, Bosna i Hercegovina, 25. studenoga 1924. – Zagreb, 28. studenoga 2011.), predsjednik Predsjedništva SR Hrvatske i posljednji predsjednik Saveznog izvršnog vijeća SFR Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ante Marković

Antibirokratska revolucija

Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Antibirokratska revolucija

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

Austro-Ugarska

Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Austro-Ugarska

Balkanska federacija

Kominternina koncepcija Balkanske federacije. Balkanska federacija ili Balkanska konfederacija bila je politički projekt državnog ujedinjenja zemalja Balkanskog poluotoka.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Balkanska federacija

Balkanski pakt (1953.)

Balkanski pakt Balkanski pakt je bio vojno-politički savez kojega su 1953.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Balkanski pakt (1953.)

Balvan-revolucija

Balvan revolucija naziv je za početnu fazu, a ponekad i za cijelu oružanu pobunu dijela Srba u Hrvatskoj, potaknutu iz Srbije i od velikosrpskih krugova u JNA.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Balvan-revolucija

Banja Luka

Banja Luka (na ćirilici: Бања Лука, do 15. st. Vrbaski/Vrbaški Grad) je drugi po veličini grad u Bosni i Hercegovini.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Banja Luka

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Banovina Hrvatska

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Beograd

Berlinski zid

Podjela Njemačke nakon rata Berlinski zid 1986. godine. Istočnonjemačke vlasti su iza zida čiju su zapadnu fasadu stanovnici Zapadnog Berlina oslikali grafitima, postavili širok "pojas smrti" Berlinski zid (njem.: Die Berliner Mauer) je bila barijera dugačka oko 160 km koja je odvajala Zapadni od Istočnog Berlina i okolnog teritorija Njemačke Demokratske Republike.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Berlinski zid

Bitola

Bitola (mak.: Битола, srpski: Битољ, grč.: Μοναστήρι, tur.: Monastır, vlaški: Bitule/Bituli) za Osmanskog Carstva znan kao Monastir, je grad na jugozapadu Sjeverne Makedonije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Bitola

Božić

Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Božić

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Bosna i Hercegovina

Bratstvo i jedinstvo

"Čuvajmo bratstvo i jedinstvo, kao zjenicu oka svog", natpis u Mostaru. Bratstvo i jedinstvo (srpska ćirilica: Братство и јединство, makedonski: Братство и единство, slovenski: Bratstvo in enotnost, albanski: Bashkim dhe Vëllazërim, mađarski: Testvériség és egység) je bio poznati slogan i dogma Saveza komunista Jugoslavije, skovan za vrijeme Drugog svjetskog rata u Jugoslaviji (od 1941.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Bratstvo i jedinstvo

Brijunski plenum

Brijunski plenum je naziv za IV.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Brijunski plenum

Bugari

Bugari (Българи) su južnoslavenski narod, poglavito naseljen u Bugarskoj.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Bugari

CERN

Države članice. Ulaz u zgradu Cern-a. ubrzavanje. CERN (akronim od franc. Conseil européen pour la recherche nucléaire: Europsko vijeće za nuklearna istraživanja, kakvo je bilo privremeno ime iz 1952. god.; zapravo je službeno ime od osnivanja 1954. god. "Europska organizacija za nuklearna istraživanja" - Organisation européenne pour la recherche nucléaire), međunarodna je institucija za nuklearna istraživanja kojoj su svrha fundamentalna istraživanja (bez izravnih tehnoloških ili komercijalnih ciljeva) na području fizike elementarnih čestica, osnovana 1954.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i CERN

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Crna Gora

Crnogorci

Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Crnogorci

Dan borca

Dan borca je bio praznik u bivšoj SFRJ koji se slavio 4. srpnja.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Dan borca

Dan mladosti

Spomenik na stadionu Partizana u Beogradu Dan mladosti je bila priredba i sastavni dio kulta ličnosti u čast Josipa Broza Tita u SFR Jugoslaviji.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Dan mladosti

Dan Republike, SFRJ

Dan Republike bio je praznik u bivšoj SFRJ koji se slavio 29. studenoga.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Dan Republike, SFRJ

Daytonski sporazum

Opći okvirni sporazum Sudionici sporazuma Opći okvirni sporazum za mir u Bosni i Hercegovini ili Daytonski sporazum naziv je mirovnoga dogovora iz baze zračnih snaga Wright-Patterson u Daytonu, Ohio, SAD, o uređenju Bosne i Hercegovine nakon rata 1992.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Daytonski sporazum

Decentralizacija

Decentralizacija označava onu vrstu organizacije kojom se upravljanje ili rukovođenje prenosi s centralnih organa na niže.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Decentralizacija

Dejan Jović

Dejan Jović (Samobor, 12. travnja 1968.), politolog, doktor političkih znanosti, analitičar Od 2013.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Dejan Jović

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika).

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Demokratska Federativna Jugoslavija

Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Demokratska Federativna Jugoslavija

Diktatura

Diktatura NSDAP 1935. Diktatura (lat. dictatura) je oblik vladavine kojoj je glavno svojstvo da jedna osoba (diktator) ili skupina ljudi (npr. partija, vojska ili obitelj) može vladati neograničenom moću.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Diktatura

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Domovinski rat

Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Država Slovenaca, Hrvata i Srba

Državni terorizam

Državni terorizam označava djelovanje države protiv druge države ili protiv svojih pučana koje se u svojim načinima ne razlikuje od djelovanja klasičnog terorizma.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Državni terorizam

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Edvard Kardelj

Edvard Kardalj Edvard Kardelj (Ljubljana, 27. siječnja 1910. – Ljubljana, 10. veljače 1979.), slovenski i jugoslavenski komunistički političar i publicist.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Edvard Kardelj

Europska unija

Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Europska unija

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Federacija

Glavni grad

Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Glavni grad

Goli otok

Goli (još i Goli otok) je otočić u Velebitskom kanalu, u Jadranskom moru.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Goli otok

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Grčka

Grb

Hrvatski grb Grb je simbolički znak kao obilježje jedne države, naroda, grada, plemićke obitelji ili pojedinca.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Grb

Hej, Slaveni

Iz početnice, 1944. Hej, Slaveni, himnička pjesma slovačkog književnika Samuela Tomášika koju je pod naslovom Hej, Slováci napisao u Pragu 1834. na slovačkom jeziku; sadašnji naslov je iz 1838.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hej, Slaveni

Hercegovina

86-393-0255-3, zadnje korice Hercegovina je regija na jugu Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hercegovina

Hiperinflacija

Hiperinflacija u Argentini Novčanica od sto bilijuna njemačkih maraka iz 1924. Hiperinflacija je pojam u ekonomskoj znanosti koji označava inflaciju izvan nadzora nadležnih državnih tijela, stanje u kojemu potrošačke cijene naglo rastu zbog ubrzanoga gubitka vrijednosti valute (devalvacije).

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hiperinflacija

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hladni rat

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatska

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatski jezik

Hrvatski književni jezik

Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatski književni jezik

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatsko proljeće

Hrvatsko vijeće obrane

Hrvatsko vijeće obrane (skr. HVO), bilo je oružana snaga i najviše izvršno i upravno tijelo Hrvatske Republike Herceg-Bosne te glavna oružana snaga Hrvata u Bosni i Hercegovini za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Hrvatsko vijeće obrane

Inflacija

Stope inflacije u svijetu 2019. Inflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vremenskom razdoblju koje obuhvaća cijelo gospodarstvo.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Inflacija

Informbiro

Informbiro franc.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Informbiro

Ivan Ribar

'''Dr. Ivan Ribar''' (lijevo) i Tito (desno) 13. lipnja 1943. za bitke na Sutjesci. Ivan Ribar (Vukmanić kraj Karlovca, 21. siječnja 1881. - Zagreb, 2. veljače 1968.), bivši hrvatski i jugoslavenski političar.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ivan Ribar

Jednostranački sustav

Države u kojima je ustavom uspostavljena vlast jedne stranke su obojane smeđim (''kliknite na sliku za objašnjenje boja'') Jednostranački sustav (također i jednostranački režim) je vrsta stranačkog sustava u kojem samo jedna stranka sudjeluje u vlasti, a drugima su zabranjene ili im nije dozvoljeno sudjelovanje za izborima.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jednostranački sustav

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Josif Staljin

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Josip Broz Tito

Južni Slaveni

Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Južni Slaveni

Jugonostalgija

Zastava Jugoslavije u Mostaru, 2009. Jugonostalgija označava društveni fenomen u zemljama nastalim raspadom druge Jugoslavije, te sociološki pojam novijeg nadnevka.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugonostalgija

Jugoslaveni

Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugoslaveni

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugoslavenska narodna armija

Jugoslavenska ratna mornarica

Jugoslavenska ratna mornarica (kratica JRM), bila je grana (vid) Jugoslavenske narodne armije čija je svrha bila štiti suverenitet i teritorijalni integritet SFRJ samostalno i u suradnji s ostalim granama i rodovima oružanih snaga SFRJ na Jadranu, plovnim rijekama i jezerima.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugoslavenska ratna mornarica

Jugoslavenski dinar

Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugoslavenski dinar

Jugoslavenski parlamentarni izbori 1945.

Parlamentarni izbori održani su na području Jugoslavije u nedjelju 11. studenog 1945. Poznati su još kao Izbori za Ustavotvornu skupštinu Demokratske federativne Jugoslavije 1945.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugoslavenski parlamentarni izbori 1945.

Jugoslavija (razdvojba)

Jugoslavija kroz povijest Države.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Jugoslavija (razdvojba)

Karađorđevići

Karađorđevići (srp. Карађорђевићи) su srpska vladarska dinastija koja je vladala Kneževinom, kasnije Kraljevinom Srbijom 1842.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Karađorđevići

Kolektivizacija

Kolektivizacija (latinski preko ruskog), prijenos privatne imovine (nekretnina i sredstava za rad) u kolektive, kolektivna gospodarstva, zadruge.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Kolektivizacija

Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Konfederacija

Kosovo

Kosovo (alb. Kosova, Kosovë, Republika e Kosovës; srp. Република Косово; tur. Kosova Cumhuriyeti) je djelomično priznata država u jugoistočnoj Europi. U veljači 2008. Skupština Kosova proglasila je Republiku Kosovo, koju je do 19. veljače 2022. priznalo 97 od 193 država članica UN-a, te četiri ne-članice UN-a: Suvereni malteški vojni red, Republika Kina (Tajvan) (iako Kosovo nije priznalo Republiku Kinu (Tajvan)), Cookovo Otočje i Niue.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Kosovo

Kragujevac

Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Kragujevac

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Kraljevina Jugoslavija

Lipanj

Lipanj Lipanj (lat. junius) šesti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Lipanj

Ljubljana

Ljubljana (njemački: Laibach, talijanski: Lubiana) je glavni i najveći grad Slovenije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ljubljana

Ljudska prava

Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ljudska prava

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Mađari

Mađarska revolucija 1956.

Zastave s izrezanim socijalističkim simbolima spontano su preplavile Budimpeštu i postale simbol ustanka Ustanička zastava danas ispred mađarskog parlamenta. Dvorcu Mačkamama u Osijeku. Mađarska revolucija 1956.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Mađarska revolucija 1956.

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Mađarski jezik

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Makedonci

Makedonski jezik

Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. godine.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Makedonski jezik

Maribor

Maribor (njem.: Marburg an der Drau) je grad u Republici Sloveniji, s otprilike 113.000 stanovnika, što ga čini drugim po veličini gradom u državi.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Maribor

Marko Veselica

Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Marko Veselica

Međimurska županija

Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Međimurska županija

Međunarodni praznik rada

Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Međunarodni praznik rada

Međunarodno priznanje Hrvatske

Franjom Tuđmanom 22. svibnja 1992. Međunarodno priznanje Hrvatske je postupno uslijedilo nakon proglašenja neovisnosti Republike Hrvatske 25. lipnja 1991. Istog dana razdruživanje je proglasila i Slovenija i sljedeći dan su se novosamostalne države uzajamno priznale.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Međunarodno priznanje Hrvatske

Milovan Đilas

Milovan Đilas, na crnogor. ćiril.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Milovan Đilas

Muslimani (narod)

Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Muslimani (narod)

Nacionalizacija

Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Nacionalizacija

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilački pokret

Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Narodnooslobodilački pokret

Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

Političke snage u Hrvatskoj nisu uspostavile suradnju s političarima u emigraciji, Antom Trumbićem i Franom Supilom, koji su u Londonu potkraj travnja 1915.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca

NATO

Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i NATO

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisnost

Indije. Nezavisnost ili neovisnost stanje je nacije ili države, u kojoj njezini stanovnici samostalno donose odluke na području svog teritorija.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Nezavisnost

Niš

Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Niš

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Novi Sad

Oružane snage SFRJ

Oružane snage SFRJ (kratica OS SFRJ) bila su jedinstvena oružana sila SFRJ u sustavu općenarodne obrane čiji je osnovni zadatak bio štititi nezavisnost, suverenitet, cjelokuponost teritorija te zaštita ustavnog poretka.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Oružane snage SFRJ

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Osijek

Osimski ugovor

Osimski ugovor je Međunarodni ugovor kojeg su 10. studenog 1975. potpisali SFR Jugoslavija i Talijanska Republika u talijanskom gradu Osimo kod Ancone.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Osimski ugovor

Oslobodilačka vojska Kosova

Oslobodilačka vojska Kosova (OVK) ili UÇK (alb. Ushtria Çlirimtare e Kosovës), bila je albanska paravojna organizacija, koja se izborila za neovisnost Kosova od Srbije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Oslobodilačka vojska Kosova

Osmansko Carstvo

Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Osmansko Carstvo

Pančevo

Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Pančevo

Parlament

Parlament je državno zakonodavno tijelo.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Parlament

Perestrojka

SSSR poštanska marka iz 1988. Perestrojka (ruski: перестройка, ponovna izgradnja) je program reforme sovjetskog gospodarstva i politike kojega je lansirao Mihail Gorbačov 1987. godine.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Perestrojka

Podgorica

Podgorica (na crnogorskoj ćiril. Подгорица, prijašnja imena Ribnica i Titograd) glavni je i najveći grad Crne Gore.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Podgorica

Pokret nesvrstanih

#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Pokret nesvrstanih

Popis predsjednika Vlade socijalističke Jugoslavije

Popis predsjednika Vlade socijalističke Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Popis predsjednika Vlade socijalističke Jugoslavije

Predsjedništvo SFRJ

Predsjedništvo SFRJ je bio kolektivni vrhovni organ rukovođenja u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji, odnosno kolektivni šef države a od 1980.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Predsjedništvo SFRJ

Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije

Ustanova Predsjednika Predsjedništva SFRJ ustanovljena je nakon Titove smrti 1980. godine.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije

Prekmurje

Prekmurje na zemljovidu Slovenije Prekomurski vidik. Prekmurje (mađ. Muravidék, njem.: Übermurgebiet, prek.: Prekmürje, Prekmürsko) neslužbena je pokrajina u Sloveniji, na njezinu krajnjem sjeveroistoku, smještena s lijeve strane rijeke Mure, a graniči s Austrijom na zapadu, s Mađarskom na sjeveru i sjeveroistoku, s Hrvatskom na jugoistoku, te sa slovenskom pokrajinom Štajerskom na jugozapadu.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Prekmurje

Priština

Priština (na albanskom jeziku: Prishtina, na ćirilici Приштина) je glavni i najveći grad Republike Kosovo.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Priština

Radničko samoupravljanje

Hotel Bauen u Buenos Aires, kojeg su zauzeli radnici i samoupravljaju njime od 2003. Radničko samoupravljanje (engleski: Worker self-management ili francuski: Autogestion) je oblik radničkog odlučivanja u poduzećima, u kojem radnici sami izabiru i odlučuju (oko pitanja kao što su briga o korisnicima, opće metode proizvodnje, planiranje, podjela rada i sl.), umjesto vlasnika ili tradicionalnih nadzornika koji su radnicima naređivali što učiniti?, kako to učiniti? i gdje to učiniti?.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Radničko samoupravljanje

Rapalski ugovor

Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Rapalski ugovor

Raspad SFRJ

Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Raspad SFRJ

Republika Bosna i Hercegovina

Republika Bosna i Hercegovina bio je službeni naziv Bosne i Hercegovine od vremena proglašenja neovisnosti 1992. do formalnog stupanja na snagu Daytonskog sporazuma, odnosno područja koja su za vrijeme rata u BiH bila pod kontrolom vlade u Sarajevu.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Republika Bosna i Hercegovina

Rezolucija Informbiroa

Rezolucija Informbiroa, punim nazivom Jugoslavenska kompartija u rukama špijuna i ubojica je naziv dokumenta donijetoga 28.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Rezolucija Informbiroa

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Rijeka

Rimski ugovori (1924.)

Mrtvog kanala. Rimski ugovor, međunarodni ugovori potpisani 27. siječnja 1924. godine.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Rimski ugovori (1924.)

Romi

Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Romi

Rumunji

Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Rumunji

Rumunjska revolucija

Rumunjska revolucija 1989.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Rumunjska revolucija

Sarajevo

Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sarajevo

Sava

Sava je najdulja rijeka u Hrvatskoj.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sava

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Savez komunista Jugoslavije

Savezna Republika Jugoslavija

Savezna Republika Jugoslavija (skraćeno SRJ) stvorena je 27. travnja 1992. odlukom Saveznog vijeća SFRJ, kao zajednička država Srbije i Crne Gore.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Savezna Republika Jugoslavija

Savezno izvršno vijeće

Novom Beogradu. Savezno izvršno vijeće je bilo izvršni organ Savezne narodne skupštine Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Savezno izvršno vijeće

Siječanj

Siječanj Siječanj (lat. Ianuarius) prvi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Siječanj

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sjedinjene Američke Države

Sjeverna Makedonija

Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sjeverna Makedonija

Skoplje

Skoplje (makedonski: Skopje (Скопје), latinski: Skupi, novogrčki: Skopia (Σκόπια), albanski: Shkup, turski: Üsküp) glavni je i najveći grad Sjeverne Makedonije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Skoplje

Skupština SFRJ

Skupština Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije (Savezna skupština) je bila najviše predstavničko tijelo i nosilac ustavotvorne i zakonodavne vlasti u Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji od 1945.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Skupština SFRJ

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Slobodan Milošević

Slobodni teritorij Trsta

Slobodni Teritorij Trsta (talijanski: Territorio Libero di Trieste, slovenski: Svobodno tržaško ozemlje, skraćenica: STT) je bila neutralna gradska država koja je postojala između 1947. i 1954. na sjeveristočnoj obali Jadrana.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Slobodni teritorij Trsta

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Slovaci

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Slovenci

Slovenija

Slovenija (slo. Slovenija), službeno: Republika Slovenija je podalpska, a vrlo malim dijelom i sredozemna i panonska država na jugu Srednje Europe, koja na zapadu graniči s Italijom, na sjeveru s Austrijom, na sjeveroistoku s Mađarskom, na istoku i jugu s Hrvatskom, a na jugozapadu ima izlaz na Jadransko more.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Slovenija

Slovenski jezik

Slovenski jezik (ISO 639-3: slv) je materinski jezik oko 2 milijuna ljudi: 1 730 000 u Sloveniji (popis 1991.), gdje je službeni jezik, te u Austriji (oko 18 000 u Koruškoj i Štajerskoj; popis), Italiji (oko 100 000 u Trstu, Gorici, Beneškoj Sloveniji, Reziji i Kanalskoj dolini), Mađarskoj (3190; popis iz 2001.) i Hrvatskoj (11 800 – 13 100).

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Slovenski jezik

Smrt Josipa Broza Tita

Pogrebna povorka kroz Beograd. Kuća cvijeća, Titov mauzolej. Titov grob unutar mauzoleja. Josip Broz Tito, doživotni predsjednik SFRJ i Saveza komunista Jugoslavije, preminuo je 4. svibnja 1980. godine u Ljubljani, u 15:05.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Smrt Josipa Broza Tita

Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo

Položaj SAP Kosova u SFRJ Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo bila je pokrajina SFRJ u sastavu SR Srbije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo

Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina

Položaj SAP Vojvodine (crveno) u SFRJ i SR Srbiji (žuto) Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina bila je autonomna pokrajina SFRJ u sastavu SR Srbije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Crna Gora

Zastava SR Crne Gore Socijalistička Republika Crna Gora (SR Crna Gora, SRCG) bila je jedna od 6 republika u sastavu Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Crna Gora

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Makedonija

Zastava SR MakedonijeSocijalistička Republika Makedonija (SR Makedonija, SRM) je bivša jugoslavenska republika.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Makedonija

Socijalistička Republika Slovenija

Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Slovenija

Socijalistička Republika Srbija

Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalistička Republika Srbija

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Socijalizam

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sovjetski Savez

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Split

Sporazum Cvetković–Maček

Zajednička slika aktera sporazuma Pregovori i potraživanja Sporazum Cvetković–Maček je sporazum koji su 26. kolovoza 1939. u Božjakovini sklopili predsjednik vlade Kraljevine Jugoslavije Dragiša Cvetković i predsjednik Seljačko-demokratske koalicije (ujedno i predsjednik Hrvatske seljačke stranke) Vladko Maček.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Sporazum Cvetković–Maček

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbi

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbija

Srbija i Crna Gora

Srbija i Crna Gora (SCG) je ime bivšeg saveza država Srbije i Crne Gore, državne zajednice u Europi koja je naslijedila bivšu Saveznu Republiku Jugoslaviju.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbija i Crna Gora

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srijem

Srpanj

Srpanj Srpanj (lat. iulius) sedmi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srpanj

Srpski jezik

Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.).

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srpski jezik

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srpskohrvatski jezik

Stjepan Đureković

Stjepan Đureković (Bukovac kraj Petrovaradina, 8. kolovoza 1926. – Wolfratshausen, 28. srpnja 1983.), bio je hrvatski disident, poduzetnik, književnik i publicist kojega je ubila jugoslavenska tajna policija UDBA, u atentatu u Njemačkoj, nakon što je napustio Jugoslaviju.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Stjepan Đureković

Stjepan Ševo

Stjepan Ševo (Hamzići općina Čitluk, 6. listopada 1937. – San Donà di Piave, 24. kolovoza 1972.), bio je hrvatski emigrantski djelatnik, zagovornik za demokratsku suverenu i slobodnu Hrvatsku.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Stjepan Ševo

Stjepan Mesić

Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Stjepan Mesić

Subotica

Subotica je najsjeverniji grad u Srbiji, drugi po broju stanovnika u Autonomnoj Pokrajini Vojvodini.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Subotica

Svi sveti

čakovečkom groblju. Svi sveti (također Sisveti, Sisvete ili Svisveti, Sesvete; lat. Sollemnitas Omnium Sanctorum), svetkovina je u Katoličkoj Crkvi kojom se slave svi svetci, kako oni kanonizirani, tako i oni koji to još nisu.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Svi sveti

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Talijani

Titoizam

Titoizam je jedna od totalitarističkih ideologija komunističkog pogleda na svijet.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Titoizam

Travanj

Travanj Travanj (lat. aprilis) četvrti je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Travanj

Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija

Turci

Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Turci

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Turska

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Turski jezik

Tuzla

Tuzla (stari hrvatski naziv: Soli) treći je najveći grad u Bosni i Hercegovini i središte istoimene općine na sjeveroistoku zemlje.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Tuzla

UDBA

Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i UDBA

Ujedinjeni narodi

Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ujedinjeni narodi

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ujedinjeno Kraljevstvo

Unitarizam

Unitarizam (iz latinskog) je politička ideologija, odnosno orijentacija, koja zastupa jedinstvo neke države na temelju sjedinjenja različitih dijelova ili posebnih cjelina u novu ili "višu" cjelinu, bez obzira na razlike i specifičnosti tih cjelina, koje mogu biti političke, regionalne, kulturne i etničke.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Unitarizam

Uskrs

Uskrs, službeno Nedjelja Uskrsnuća Gospodnjeg (Gospodinova), također i Uskrsna nedjelja, najveća je kršćanska svetkovina.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Uskrs

Ustav druge Jugoslavije

Ustav iz 1946. Socijalistička Jugoslavija je tijekom svog postojanja u nekoliko navrata mijenjala ustave.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ustav druge Jugoslavije

Ustav Jugoslavije iz 1963. godine

Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963., donesen je 7.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ustav Jugoslavije iz 1963. godine

Ustav Jugoslavije iz 1974. godine

Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1974., donesen je 21.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ustav Jugoslavije iz 1974. godine

Verbalni delikt

Verbalni delikt bio je kolokvijalni naziv za kazneno djelo predviđeno u čl.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Verbalni delikt

Vlada

Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Vlada

Vladimir Bakarić

Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Vladimir Bakarić

Vojna agresija

Vojna agresija označava ratni pohod jedne države protiv druge države na njenim teritoriju.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Vojna agresija

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Vojvodina

Volksdeutsche

Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Volksdeutsche

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zagreb

Zapljena

Zapljena ili posuđenica konfiskacija (lat. confiscatio) označava izvlaštenje (eksproprijaciju) dobara ili imovine u korist države bez naknade.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zapljena

Zastava

Najstarija zastava ''Dannebrog'' koja se od 13.stoljeća do danas rabi je Danska. Zastave Zastava, stijeg (izvorni hrvatski naziv) ili barjak (turcizam) simbol je neovisnosti zemlje i državne pripadnosti.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zastava

Zemljovid

Johannesa Keplera Zemljovid ili zemljopisna karta je umanjeni prikaz Zemljine površine ili nekog dijela Zemljine površine.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zemljovid

Zemun

Zemun (srpski: Земун, mađarski: Zimony, njemački: Semlin, latinski: Taurunum) je beogradska općina koja zauzima površinu od 15.356 ha, na kojoj živi 168.170 stanovnika.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zemun

Zenica

Zenica je grad u Bosni i Hercegovini i središte jedne od dvanaest općina Zeničko-dobojske županije, u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zenica

Zrenjanin

Zrenjanin (srp. Зрењанин, mađ. Nagybecskerek, slk. Zreňanin, rum. Becicherecul Mare, njem. Großbetschkerek) treći je najveći grad Vojvodine po broju stanovnika, sjedište Srednjobanatskog upravnog okruga i značajan industrijski i kulturni centar Banata.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Zrenjanin

.yu

.yu je bila vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za Jugoslaviju.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i .yu

14. izvanredni kongres SKJ

14.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 14. izvanredni kongres SKJ

17. studenoga

17.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 17. studenoga

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1946.

1970-ih

Važni događaji iz 1970-ih u fotografskoj montaži.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1970-ih

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1974.

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1992.

1997.

1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1997.

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 1999.

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 2003.

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 2006.

21. svibnja

21.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 21. svibnja

21. veljače

21.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 21. veljače

24. listopada

24.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 24. listopada

25. lipnja

25.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 25. lipnja

27. travnja

27.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 27. travnja

29. studenoga

29.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 29. studenoga

6. ožujka

6.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 6. ožujka

7. travnja

7.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 7. travnja

9. studenoga

9.

Pogledaj Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i 9. studenoga

Vidi također

SFRJ

Također poznat kao Bivša Jugoslavija, Druga Jugoslavija, FNR Jugoslavija, FNRJ, Federativna Narodna Republika Jugoslavija, Nova Jugoslavija, SFR Jugoslavija, SFRJ.

, Hrvatski književni jezik, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatsko proljeće, Hrvatsko vijeće obrane, Inflacija, Informbiro, Ivan Ribar, Jednostranački sustav, Josif Staljin, Josip Broz Tito, Južni Slaveni, Jugonostalgija, Jugoslaveni, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenska ratna mornarica, Jugoslavenski dinar, Jugoslavenski parlamentarni izbori 1945., Jugoslavija (razdvojba), Karađorđevići, Kolektivizacija, Konfederacija, Kosovo, Kragujevac, Kraljevina Jugoslavija, Lipanj, Ljubljana, Ljudska prava, Mađari, Mađarska revolucija 1956., Mađarski jezik, Makedonci, Makedonski jezik, Maribor, Marko Veselica, Međimurska županija, Međunarodni praznik rada, Međunarodno priznanje Hrvatske, Milovan Đilas, Muslimani (narod), Nacionalizacija, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Narodnooslobodilački pokret, Nastanak Kraljevstva Srba, Hrvata i Slovenaca, NATO, Nezavisna Država Hrvatska, Nezavisnost, Niš, Novi Sad, Oružane snage SFRJ, Osijek, Osimski ugovor, Oslobodilačka vojska Kosova, Osmansko Carstvo, Pančevo, Parlament, Perestrojka, Podgorica, Pokret nesvrstanih, Popis predsjednika Vlade socijalističke Jugoslavije, Predsjedništvo SFRJ, Predsjednici Predsjedništva Jugoslavije, Prekmurje, Priština, Radničko samoupravljanje, Rapalski ugovor, Raspad SFRJ, Republika Bosna i Hercegovina, Rezolucija Informbiroa, Rijeka, Rimski ugovori (1924.), Romi, Rumunji, Rumunjska revolucija, Sarajevo, Sava, Savez komunista Jugoslavije, Savezna Republika Jugoslavija, Savezno izvršno vijeće, Siječanj, Sjedinjene Američke Države, Sjeverna Makedonija, Skoplje, Skupština SFRJ, Slobodan Milošević, Slobodni teritorij Trsta, Slovaci, Slovenci, Slovenija, Slovenski jezik, Smrt Josipa Broza Tita, Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo, Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Crna Gora, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Makedonija, Socijalistička Republika Slovenija, Socijalistička Republika Srbija, Socijalizam, Sovjetski Savez, Split, Sporazum Cvetković–Maček, Srbi, Srbija, Srbija i Crna Gora, Srijem, Srpanj, Srpski jezik, Srpskohrvatski jezik, Stjepan Đureković, Stjepan Ševo, Stjepan Mesić, Subotica, Svi sveti, Talijani, Titoizam, Travanj, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Turci, Turska, Turski jezik, Tuzla, UDBA, Ujedinjeni narodi, Ujedinjeno Kraljevstvo, Unitarizam, Uskrs, Ustav druge Jugoslavije, Ustav Jugoslavije iz 1963. godine, Ustav Jugoslavije iz 1974. godine, Verbalni delikt, Vlada, Vladimir Bakarić, Vojna agresija, Vojvodina, Volksdeutsche, Zagreb, Zapljena, Zastava, Zemljovid, Zemun, Zenica, Zrenjanin, .yu, 14. izvanredni kongres SKJ, 17. studenoga, 1946., 1970-ih, 1974., 1992., 1997., 1999., 2003., 2006., 21. svibnja, 21. veljače, 24. listopada, 25. lipnja, 27. travnja, 29. studenoga, 6. ožujka, 7. travnja, 9. studenoga.