Sadržaj
203 odnosi: Agrarna reforma u drugoj Jugoslaviji, Albanci, Alojzije Stepinac, Andrija Hebrang, Antibirokratska revolucija, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Ateizam, Ateizam u Hrvatskoj, August Košutić, Autocesta A1, Autocesta A3, Španovica: Kronika nastajanja i nestanka, Četvorni kilometar, Ćirilica, Bačka, Banovina Hrvatska, Baranja, Beograd, Berlinski kongres, Bleiburška tragedija, Božićni Ustav, Božidar Magovac, Boka kotorska, Boričevac, Bosna i Hercegovina, Bruno Bušić, Cres, Crna Gora, Dan neovisnosti (Hrvatska), Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Demokratski centralizam, Diktatura proletarijata, Domovinski rat, Dragonja, Dragutin Pavličević, Drugi svjetski rat, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Dušan Simović, Federacija, Franjo Tuđman, Gustoća stanovništva, Hladni rat, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska neprijateljska emigracija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji, Hrvatska: zemlja i ljudi, Hrvatski gospodarski glasnik, ... Proširite indeks (153 više) »
- SFRJ
Agrarna reforma u drugoj Jugoslaviji
Poslije pobjede komunističke revolucije u Jugoslaviji je izvedena nova agrarna reforma po Zakonu o agrarnoj reformi i kolonizaciji iz kolovoza 1945. godine.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Agrarna reforma u drugoj Jugoslaviji
Albanci
Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Albanci
Alojzije Stepinac
Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Alojzije Stepinac
Andrija Hebrang
Postoje dvojica značajnih hrvatskih političara imenom Andrija Hebrang, otac i sin.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Andrija Hebrang
Antibirokratska revolucija
Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Antibirokratska revolucija
Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije
Ateizam
Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ateizam
Ateizam u Hrvatskoj
Ateizam u Hrvatskoj nije uveliko raširen i prema popisu stanovništva iz 2011.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ateizam u Hrvatskoj
August Košutić
August Košutić (Radoboj kraj Krapine, 5. srpnja 1893. – Zagreb, 12. rujna 1964.), bio je hrvatski političar.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i August Košutić
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Autocesta A1
Autocesta A3
Autocesta A3 je druga autocesta po duljini u Republici Hrvatskoj. Vodi od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda, tj. Posavine do Lipovca na granici sa Srbijom. Njezina međunarodna oznaka, koja apostrofira njezinu važnost, je E70 (europska autocesta 70).
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Autocesta A3
Španovica: Kronika nastajanja i nestanka
Knjiga Španovica.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Španovica: Kronika nastajanja i nestanka
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Četvorni kilometar
Ćirilica
Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ćirilica
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Bačka
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Banovina Hrvatska
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Baranja
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Beograd
Berlinski kongres
Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Berlinski kongres
Bleiburška tragedija
njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Bleiburška tragedija
Božićni Ustav
Ovaj članak govori o povijesnom događaju donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Božićni Ustav
Božidar Magovac
Božidar Magovac (Zagreb, 13. listopada 1908. – Zagreb, 24. siječnja 1955.), bio je hrvatski publicist, novinar, pjesnik i političar.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Božidar Magovac
Boka kotorska
Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Boka kotorska
Boričevac
Boričevac je naselje u Ličko–senjskoj županiji.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Boričevac
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina
Bruno Bušić
Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Bruno Bušić
Cres
Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Cres
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Crna Gora
Dan neovisnosti (Hrvatska)
Dan neovisnosti spomendan je u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Dan neovisnosti (Hrvatska)
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika).
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Demokratski centralizam
Demokratski centralizam je ime za način unutrašnjeg uređenja koje koriste lenjinističke političke stranke, i ovo je izraz koji se koristi kao sinonim za sve lenjinistička pravila unutar neke političke stranke.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Demokratski centralizam
Diktatura proletarijata
Diktatura proletarijata je revolucionarna vlast proletarijata, radničke klase.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Diktatura proletarijata
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Domovinski rat
Dragonja
Dragonja je rijeka koja izvire u Sloveniji kod naselja Popeter, teče sjeverozapadnom Istrom i ulijeva se u Piranski zaljev, Jadransko more.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Dragonja
Dragutin Pavličević
Dr.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Dragutin Pavličević
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji
Dušan Simović
Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Dušan Simović
Federacija
Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Federacija
Franjo Tuđman
Dr.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Franjo Tuđman
Gustoća stanovništva
Karta gustoće stanovništva po državama Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²".
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Gustoća stanovništva
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hladni rat
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska neprijateljska emigracija
Hrvatska neprijateljska emigracija - "HNE" je pojam koji je koristila Jugoslavija, prvenstveno UDBA za Hrvatsko iseljeništvo.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska neprijateljska emigracija
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska socijalno-liberalna stranka
Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji
Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. donio odluku o prekidu svih državno-pravnih odnosa između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, te u konačnici proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, koja istodobno pristupa novoproglašenoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji
Hrvatska: zemlja i ljudi
Korice tiskane publikacije Hrvatska: zemlja i ljudi je publikacija koju je 2013.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska: zemlja i ljudi
Hrvatski gospodarski glasnik
Hrvatski tjednik (HGG) je bio hrvatski list za gospodarsko-politička pitanja.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski gospodarski glasnik
Hrvatski informativni centar
desno Hrvatski informativni centar (HIC) započeo je s radom ratne 1991. godine kao tvrtka koja od osnutka djeluje kao nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija, sa zadatkom informiranja strane javnosti i hrvatskog iseljeništva o zbivanjima u RH i BiH.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski informativni centar
Hrvatski institut za povijest
Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski institut za povijest
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski jezik
Hrvatski književni jezik
Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski književni jezik
Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Parlamentarni izbori 1990.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 1990.
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski sabor
Hrvatski tjednik
*Hrvatski tjednik (Zadar), politički tjednik utemeljen 2002.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski tjednik
Hrvatsko domobranstvo
*Kraljevsko hrvatsko domobranstvo (Austro-Ugarska).
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatsko domobranstvo
Hrvatsko društvo političkih zatvorenika
Hrvatsko društvo političkih zatvorenika je udruga bivših političkih zatvorenika u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatsko društvo političkih zatvorenika
Hrvatsko iseljeništvo
20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatsko iseljeništvo
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatsko proljeće
Informbiro
Informbiro franc.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Informbiro
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Istra
Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu
Spomenik palim borcima NOB-a u Rovinju. Narodnooslobodilački pokret u Istri, antifašistički je pokret u Istri.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu
Ivan Šubašić
Ivan Šubašić (Vukova Gorica, 7. svibnja 1892. – Zagreb, 22. ožujka 1955.), bio je hrvatski odvjetnik i političar, ban Banovine Hrvatske, znan i kao posljednji Ban Hrvatske.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ivan Šubašić
Jednostranački sustav
Države u kojima je ustavom uspostavljena vlast jedne stranke su obojane smeđim (''kliknite na sliku za objašnjenje boja'') Jednostranački sustav (također i jednostranački režim) je vrsta stranačkog sustava u kojem samo jedna stranka sudjeluje u vlasti, a drugima su zabranjene ili im nije dozvoljeno sudjelovanje za izborima.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Jednostranački sustav
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Josif Staljin
Josip Broz Tito
Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Josip Broz Tito
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Jugoslaveni
Jugoslavenska narodna armija
Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Jugoslavenska narodna armija
Jugoslavenski dinar
Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Jugoslavenski dinar
Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata
Najveće za sada poznata masovna grobnica Hrvata: Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata ili Partizanski zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata označavaju niz zločina nad zarobljenim pripadnicima poraženih vojski, civilima protivnicima komunističkog režima i njihovih obitelji od strane totalitarnog režima pod vrhovnim zapovjedništvom Josipa Broza Tita neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, ali i u godinama poraća.
Karl Marx
Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Karl Marx
Klasna borba
društvene klase iz 1911. godine Klasna borba je trajan sukob između kapitalističke i radničke klase za ekonomsku i političku prevlast.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Klasna borba
Kolhoz
Kolhoz (ruski: колхоз) je bio oblik poljoprivrednog zadrugarstva u Sovjetskom Savezu, koji je koegzistirao s državnim poljoprivrednim gospodarstvom sovhozom.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kolhoz
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kolo (časopis)
Komunistička partija Hrvatske
Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Komunistička partija Hrvatske
Komunistička partija Italije
Komunistička partija Italije (Partito Comunista d’Italia, akronim: PCd'I) bila je stranka talijanskih komunista između dva rata.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Komunistička partija Italije
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Komunizam
Koncentracijski logor Jasenovac
Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Koncentracijski logor Jasenovac
Konfederacija
Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Konfederacija
Kotar
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kotar
Kraljevina Crna Gora (1941.)
Kraljevina Crna Gora je bio neuspješni projekt fašističke Kraljevine Italije u razdoblju od travnja do srpnja 1941. godine da obnovi crnogorsku državu kao svoju marionetu.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kraljevina Crna Gora (1941.)
Kraljevina Italija
Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kraljevina Italija
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kraljevina Jugoslavija
Kritika (časopis)
Kritika je bio hrvatski dvomjesečni časopis za kritiku umjetnosti i kulturno-politička pitanja iz Zagreba.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kritika (časopis)
Lastovo
Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Lastovo
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Lijepa naša domovino
Lošinj
Lošinj je otok na Kvarneru.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Lošinj
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Mađari
Makedonci
Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Makedonci
Marija Bistrica
Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Marija Bistrica
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Matica hrvatska
Memorandum SANU
Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Memorandum SANU
Miko Tripalo
Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Miko Tripalo
Milovan Đilas
Milovan Đilas, na crnogor. ćiril.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Milovan Đilas
Muslimani (narod)
Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Muslimani (narod)
Nacionalizacija
Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Nacionalizacija
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Nacionalizam
Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije
Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) osnovan je odlukom Drugoga zasjedanja AVNOJ-a 30. studenoga 1943. godine.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije
Narodne novine
Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Narodne novine
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilački pokret
Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Narodnooslobodilački pokret
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska
Nikita Hruščov
Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. – Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Nikita Hruščov
Novigrad
Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Novigrad
Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ
Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.
Oligopol
Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista (čisti oligopol) ili slična (diferencirani oligopol) dobra.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Oligopol
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Općina
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Osijek
Osimski ugovor
Osimski ugovor je Međunarodni ugovor kojeg su 10. studenog 1975. potpisali SFR Jugoslavija i Talijanska Republika u talijanskom gradu Osimo kod Ancone.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Osimski ugovor
Pazinske odluke
Proglas "Istarski narode!" o priključenju Hrvatskoj iz rujna 1943. Govori se: "U ovim odlučnim časovima naš narod pokazao je visoku nacionalni svijest. Dokazao je svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati." Riječ "Jugoslavija" se ne spominje.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Pazinske odluke
Plansko gospodarstvo
Plansko gospodarstvo je sustav organizacije i upravljanja u gospodarstvu na temelju odredbe i upravnih odluka iz centra vlasti.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Plansko gospodarstvo
Pokret nesvrstanih
#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Pokret nesvrstanih
Poljoprivreda
Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Poljoprivreda
Povijest neovisne Hrvatske
Hrvatske Poslije Titove smrti 1980. godine vlast u bivšoj državi preuzelo je kolektivno tijelo (Predsjedništvo), koje niti je imalo interesa niti spremnosti održavati Jugoslaviju na životu predugo, jer Predsjedništvo se sastojalo od predstavnika svih tadašnjih socijalističkih republika, koji su svi gledali svoje interese, a ne interese neke zajedničke (nekad jedinstvene) države.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Povijest neovisne Hrvatske
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Prvi svjetski rat
Radničko samoupravljanje
Hotel Bauen u Buenos Aires, kojeg su zauzeli radnici i samoupravljaju njime od 2003. Radničko samoupravljanje (engleski: Worker self-management ili francuski: Autogestion) je oblik radničkog odlučivanja u poduzećima, u kojem radnici sami izabiru i odlučuju (oko pitanja kao što su briga o korisnicima, opće metode proizvodnje, planiranje, podjela rada i sl.), umjesto vlasnika ili tradicionalnih nadzornika koji su radnicima naređivali što učiniti?, kako to učiniti? i gdje to učiniti?.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Radničko samoupravljanje
Rapalski ugovor
Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Rapalski ugovor
Raspad SFRJ
Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Raspad SFRJ
Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Rijeka
Rommelova ofenziva
Rommelova ofenziva je bila ofenziva Wehrmachta, kojim je razbijen hrvatski narodni ustanak u Istri koji je nastao nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Rommelova ofenziva
Rudarstvo
Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Rudarstvo
Sabor SR Hrvatske
Sabor SR Hrvatske bio je središnje državno zakonodavno tijelo u SR Hrvatskoj.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Sabor SR Hrvatske
Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Savez komunista Hrvatske
Savez komunista Jugoslavije
Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Savez komunista Jugoslavije
Saveznici
Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Saveznici
Savka Dabčević-Kučar
Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Savka Dabčević-Kučar
Savudrija
Savudrija je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu grada Umaga, Istarska županija.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Savudrija
Seljaštvo
Seljaštvo je društveni sloj proizvodno i životno vezan uz obradu zemlje.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Seljaštvo
Seljak
Njemački seljak 1955. Seljak je izraz koji označava poljodjelskog djelatnika koji ima prebivalište na selu, i koji za život zarađuje baveći se poljoprivrednim aktivnostima (poljodjelstvo, stočarstvo, ribolov, lov, pčelarstvo i sl.) bilo na svom, bilo na tuđim imanjima.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Seljak
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Sjedinjene Američke Države
Slobodan Milošević
Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Slobodan Milošević
Slobodni teritorij Trsta
Slobodni Teritorij Trsta (talijanski: Territorio Libero di Trieste, slovenski: Svobodno tržaško ozemlje, skraćenica: STT) je bila neutralna gradska država koja je postojala između 1947. i 1954. na sjeveristočnoj obali Jadrana.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Slobodni teritorij Trsta
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Slovaci
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Slovenci
Soča
Soča (talijanski: Isonzo, furlanski: Lusinç, njemački: Sontig) je 137 km dugačka rijeka u zapadnoj Sloveniji (95 km) i sjevernoj Italiji (42 km).
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Soča
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Slovenija
Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Slovenija
Socijalistička Republika Srbija
Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Srbija
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalizam
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Sovjetski Savez
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Split
Sporazumi Tito-Šubašić
Između Josipa Broza Tita i Ivana Šubašića (kao predstavnika svojih Vlada) potpisana su dva sporazuma.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Sporazumi Tito-Šubašić
Srđan Španović
Srđan Španović (Zagreb, 1960. – Zagreb, 18. prosinca 1999.), bio je hrvatski, novinar i pisac politoloških knjiga i studija.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Srđan Španović
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Srbi
Srbi u Hrvatskoj
Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Srbi u Hrvatskoj
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Srbija
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Srijem
Srpskohrvatski jezik
Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Srpskohrvatski jezik
Talijani
Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Talijani
Talijansko kolonijalno carstvo
Taliijansko carstvo 1940. godine. Talijansko kolonijalno carstvo ili samo Taliijansko carstvo (talijanski: Impero coloniale italiano ili Impero italiano) sačinjavale su razne talijanske kolonije od 1889. do 1943. godine.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Talijansko kolonijalno carstvo
Titoizam
Titoizam je jedna od totalitarističkih ideologija komunističkog pogleda na svijet.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Titoizam
Tlo (list)
Tlo - tjedni list omladine bio je hrvatski omladinski časopis.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Tlo (list)
Topusko
Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Topusko
Totalitarizam
Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Totalitarizam
Tranzicija
Tranzicija (latinski: transire prijeći, prelaziti) je višeznaċni pojam.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Tranzicija
Tržišno gospodarstvo
Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Tržišno gospodarstvo
Treće zasjedanje ZAVNOH-a
Treće zasjedanje ZAVNOH-a Treće zasjedanje ZAVNOH-a je održano u Topuskom, 8.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Treće zasjedanje ZAVNOH-a
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Treći Reich
Tunel Učka
Tunel Učka je cestovni tunel u Republici Hrvatskoj koji prolazi kroz planinu Učku na autocesti A8.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Tunel Učka
Turizam u Hrvatskoj
Dubrovnik Opatija Crikvenici Hvar na istoimenom otoku Rovinj luci Gruž Nacionalni park Plitvička jezera Trogir Park prirode Kopački rit Eufrazijeva bazilika u Poreču Hotel Esplanade u Zagrebu Dioklecijanova palača u Splitu – Peristil Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku Međimurska vinska cesta Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Turizam u Hrvatskoj
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i UDBA
Udbina
Udbina je općina u Hrvatskoj.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Udbina
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ujedinjeno Kraljevstvo
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ustaše
Ustanak
Ustanak je naziv za oružanu pobunu protiv državne vlasti.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ustanak
Ustav
Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ustav
Ustav Jugoslavije iz 1963. godine
Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963., donesen je 7.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ustav Jugoslavije iz 1963. godine
Ustav Republike Hrvatske
Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ustav Republike Hrvatske
Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske
Varšavski ugovor
Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Varšavski ugovor
Verbalni delikt
Verbalni delikt bio je kolokvijalni naziv za kazneno djelo predviđeno u čl.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Verbalni delikt
Vjesnik
Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Vjesnik
Vladimir Bakarić
Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Vladimir Bakarić
Vladimir Nazor
Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Vladimir Nazor
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Vojvodina
Volksdeutsche
Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Volksdeutsche
Vrhovni štab NOVJ-a
Vrhovni štab Narodnooslobilačke vojske Jugoslavije i partizanske vojske Jugoslavije je predstavljao vrhovno vojno rukovodstvo Narodnooslobodilačkog pokreta i imao ulogu rukovođenja oružanim snagama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije tijekom Narodnooslobodilačke borbe od srpnja 1941.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Vrhovni štab NOVJ-a
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Zadar
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Zagreb
Zajednica općina
Zajednica općina, (složena kratica: ZO) označavala je posebnu društveno-političku zajednicu (DPZ) područnoga značaja koja samostalno obavlja određene poslove iz nadležnosti Republike te općina koje ju tvore.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Zajednica općina
Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske
Zrin
Zrin je naselje u Hrvatskoj, Sisačko-moslavačka županija, općina Dvor.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Zrin
14. izvanredni kongres SKJ
14.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 14. izvanredni kongres SKJ
14. veljače
14.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 14. veljače
18. siječnja
18.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 18. siječnja
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 1946.
1974.
1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 1974.
22. prosinca
22.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 22. prosinca
22. veljače
22.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 22. veljače
25. srpnja
25.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 25. srpnja
26. veljače
26.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 26. veljače
5. veljače
5.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 5. veljače
7. prosinca
7.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 7. prosinca
7. travnja
7.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 7. travnja
8. svibnja
8.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 8. svibnja
9. svibnja
9.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 9. svibnja
9. travnja
9.
Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 9. travnja
Vidi također
SFRJ
- 12. kongres SKJ
- 13. kongres SKJ
- 14. izvanredni kongres SKJ
- Alija Sirotanović
- Antibirokratska revolucija
- Badinterova komisija
- Branislav Milićević
- Bratstvo i jedinstvo
- Demokratska Federativna Jugoslavija
- Epidemija velikih boginja u Jugoslaviji 1972.
- Grb Kraljevine Jugoslavije
- Hej, Slaveni
- Hrvatsko proljeće
- Istarski egzodus
- Jugoslavenski dinar
- Jugoslavija i Pokret nesvrstanih
- KOS
- Kuća cvijeća
- Matični broj građana
- Milicija (SFRJ)
- Muslimani (narod)
- OZNA
- Odlikovanja SFRJ
- Orden narodnog heroja
- Orden za hrabrost
- Plavi vlak
- Praxis filozofija
- Predsjedništvo SFRJ
- Predsjednik SFRJ
- Raskol Tito – Staljin
- Rat u Sloveniji
- Rezolucija Informbiroa
- Smrt Jugoslavije
- Socijalistička Autonomna Pokrajina Kosovo
- Socijalistička Autonomna Pokrajina Vojvodina
- Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
- Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina
- Socijalistička Republika Crna Gora
- Socijalistička Republika Hrvatska
- Socijalistička Republika Makedonija
- Socijalistička Republika Slovenija
- Socijalistička Republika Srbija
- Socijalistički savez radnog naroda Jugoslavije
- Stanovništvo Jugoslavije
- Titoizam
Također poznat kao FD Hrvatska, Hrvatska u Drugoj Jugoslaviji, NR Hrvatska, Narodna Republika Hrvatska, SR Hrvatska, SRH.
, Hrvatski informativni centar, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski jezik, Hrvatski književni jezik, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski sabor, Hrvatski tjednik, Hrvatsko domobranstvo, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatsko iseljeništvo, Hrvatsko proljeće, Informbiro, Istra, Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu, Ivan Šubašić, Jednostranački sustav, Josif Staljin, Josip Broz Tito, Jugoslaveni, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenski dinar, Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata, Karl Marx, Klasna borba, Kolhoz, Kolo (časopis), Komunistička partija Hrvatske, Komunistička partija Italije, Komunizam, Koncentracijski logor Jasenovac, Konfederacija, Kotar, Kraljevina Crna Gora (1941.), Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kritika (časopis), Lastovo, Lijepa naša domovino, Lošinj, Mađari, Makedonci, Marija Bistrica, Matica hrvatska, Memorandum SANU, Miko Tripalo, Milovan Đilas, Muslimani (narod), Nacionalizacija, Nacionalizam, Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije, Narodne novine, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Narodnooslobodilački pokret, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Nezavisna Država Hrvatska, Nikita Hruščov, Novigrad, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Oligopol, Općina, Osijek, Osimski ugovor, Pazinske odluke, Plansko gospodarstvo, Pokret nesvrstanih, Poljoprivreda, Povijest neovisne Hrvatske, Prvi svjetski rat, Radničko samoupravljanje, Rapalski ugovor, Raspad SFRJ, Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Rijeka, Rommelova ofenziva, Rudarstvo, Sabor SR Hrvatske, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Saveznici, Savka Dabčević-Kučar, Savudrija, Seljaštvo, Seljak, Sjedinjene Američke Države, Slobodan Milošević, Slobodni teritorij Trsta, Slovaci, Slovenci, Soča, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Slovenija, Socijalistička Republika Srbija, Socijalizam, Sovjetski Savez, Split, Sporazumi Tito-Šubašić, Srđan Španović, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, Srijem, Srpskohrvatski jezik, Talijani, Talijansko kolonijalno carstvo, Titoizam, Tlo (list), Topusko, Totalitarizam, Tranzicija, Tržišno gospodarstvo, Treće zasjedanje ZAVNOH-a, Treći Reich, Tunel Učka, Turizam u Hrvatskoj, UDBA, Udbina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustaše, Ustanak, Ustav, Ustav Jugoslavije iz 1963. godine, Ustav Republike Hrvatske, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Varšavski ugovor, Verbalni delikt, Vjesnik, Vladimir Bakarić, Vladimir Nazor, Vojvodina, Volksdeutsche, Vrhovni štab NOVJ-a, Zadar, Zagreb, Zajednica općina, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Zrin, 14. izvanredni kongres SKJ, 14. veljače, 18. siječnja, 1946., 1974., 22. prosinca, 22. veljače, 25. srpnja, 26. veljače, 5. veljače, 7. prosinca, 7. travnja, 8. svibnja, 9. svibnja, 9. travnja.