Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Socijalistička Republika Hrvatska

Indeks Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Otvori u Google Mapama

Sadržaj

  1. 203 odnosi: Agrarna reforma u drugoj Jugoslaviji, Albanci, Alojzije Stepinac, Andrija Hebrang, Antibirokratska revolucija, Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije, Ateizam, Ateizam u Hrvatskoj, August Košutić, Autocesta A1, Autocesta A3, Španovica: Kronika nastajanja i nestanka, Četvorni kilometar, Ćirilica, Bačka, Banovina Hrvatska, Baranja, Beograd, Berlinski kongres, Bleiburška tragedija, Božićni Ustav, Božidar Magovac, Boka kotorska, Boričevac, Bosna i Hercegovina, Bruno Bušić, Cres, Crna Gora, Dan neovisnosti (Hrvatska), Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Demokratski centralizam, Diktatura proletarijata, Domovinski rat, Dragonja, Dragutin Pavličević, Drugi svjetski rat, Drugi svjetski rat u Jugoslaviji, Dušan Simović, Federacija, Franjo Tuđman, Gustoća stanovništva, Hladni rat, Hrvatska, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska neprijateljska emigracija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska socijalno-liberalna stranka, Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji, Hrvatska: zemlja i ljudi, Hrvatski gospodarski glasnik, ... Proširite indeks (153 više) »

  2. SFRJ

Agrarna reforma u drugoj Jugoslaviji

Poslije pobjede komunističke revolucije u Jugoslaviji je izvedena nova agrarna reforma po Zakonu o agrarnoj reformi i kolonizaciji iz kolovoza 1945. godine.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Agrarna reforma u drugoj Jugoslaviji

Albanci

Toski, Albanska skupina iz južne Albanije Skopju, bila je pripadnica albanskog naroda. Albanka u narodnoj nošnji Albanci su Indoeuropski narod nastanjen u Albaniji i susjednim područjima Makedonije i Kosova, te u Crnoj Gori i Grčkoj.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Albanci

Alojzije Stepinac

Alojzije Stepinac (Brezarić pokraj Krašića, 8. svibnja 1898. – Krašić, 10. veljače 1960.) bio je zagrebački nadbiskup i kardinal.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Alojzije Stepinac

Andrija Hebrang

Postoje dvojica značajnih hrvatskih političara imenom Andrija Hebrang, otac i sin.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Andrija Hebrang

Antibirokratska revolucija

Antibirokratska revolucija označava politički razvoj u Srbiji i Jugoslaviji tijekom kojih su 1988. i 1989. organizirane velike demonstracije po svim većim gradovima u Srbiji.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Antibirokratska revolucija

Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

partizana i kasnije zastava DFJ Zastava SSSR-a – služila je i kao zastava KPJ Faksimil odluke II. zasjedanja AVNOJ-a 1943. o federativnom uređenju Jugoslavije. Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije (AVNOJ) je bivša jugoslavenska komunistička institucija.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Jugoslavije

Ateizam

Ateizam (hrv. bezboštvo ili bezvjerstvo) je, u širem smislu, odsutnost vjerovanja u postojanje božanstava, a u užem smislu je odbijanje vjerovanja u postojanje božanstava, odnosno specifično stajalište prema kojemu ona ne postoje.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ateizam

Ateizam u Hrvatskoj

Ateizam u Hrvatskoj nije uveliko raširen i prema popisu stanovništva iz 2011.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ateizam u Hrvatskoj

August Košutić

August Košutić (Radoboj kraj Krapine, 5. srpnja 1893. – Zagreb, 12. rujna 1964.), bio je hrvatski političar.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i August Košutić

Autocesta A1

Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Autocesta A1

Autocesta A3

Autocesta A3 je druga autocesta po duljini u Republici Hrvatskoj. Vodi od Bregane preko Zagreba i Slavonskog Broda, tj. Posavine do Lipovca na granici sa Srbijom. Njezina međunarodna oznaka, koja apostrofira njezinu važnost, je E70 (europska autocesta 70).

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Autocesta A3

Španovica: Kronika nastajanja i nestanka

Knjiga Španovica.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Španovica: Kronika nastajanja i nestanka

Četvorni kilometar

Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Četvorni kilometar

Ćirilica

Ćirilica je pismo koje se rabi u istočnoj Europi, te sjevernoj i središnjoj Aziji.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ćirilica

Bačka

Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Bačka

Banovina Hrvatska

Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Banovina Hrvatska

Baranja

Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Baranja

Beograd

Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Beograd

Berlinski kongres

Berlinski kongres je bio skup predstavnika tadašnjih velikih sila Njemačke, Austro-Ugarske, Francuske, Velike Britanije, Italije, Rusije i Osmanskog carstva, koji je pod predsjedanjem Otta von Bismarcka održan od 13. lipnja do 13. srpnja 1878. godine u Berlinu.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Berlinski kongres

Bleiburška tragedija

njem. ''Unterdrauburg''), 1945. Bleiburška tragedija i Križni put (vidi terminologiju) su najčešći nazivi koji se koriste kako bi opisali događanja koja su uslijedila nakon neuspješnog pokušaja predaje pripadnika poraženih vojski Savezničkim Britanskim postrojbama u blizini koruškog gradića Bleiburga u današnjoj Austriji, neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Bleiburška tragedija

Božićni Ustav

Ovaj članak govori o povijesnom događaju donošenja Ustava Republike Hrvatske, 22.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Božićni Ustav

Božidar Magovac

Božidar Magovac (Zagreb, 13. listopada 1908. – Zagreb, 24. siječnja 1955.), bio je hrvatski publicist, novinar, pjesnik i političar.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Božidar Magovac

Boka kotorska

Boka kotorska (na crnogorskoj ćiril. Бока Kоторска, u Hrvatskoj se u novije vrijeme ponegdje naziva i Zaljev hrvatskih svetaca; na latinskom Sinus Rhizonicus, prema Risnu) prostran je i razgranati zaljev na Crnogorskom primorju – južnom dijelu istočne obale Jadranskog mora – u Crnoj Gori, u blizini granice s Hrvatskom i BiH.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Boka kotorska

Boričevac

Boričevac je naselje u Ličko–senjskoj županiji.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Boričevac

Bosna i Hercegovina

Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Bosna i Hercegovina

Bruno Bušić

Ante Bruno Bušić (Donji Vinjani kraj Imotskog, 6. listopada 1939. – Pariz, 16. listopada 1978.), zagovornik demokratske, suverene i slobodne Hrvatske.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Bruno Bušić

Cres

Cres je najveći (405,78 km²), a poslije Hvara i najdulji hrvatski otok.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Cres

Crna Gora

Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Crna Gora

Dan neovisnosti (Hrvatska)

Dan neovisnosti spomendan je u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Dan neovisnosti (Hrvatska)

Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika).

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika

Demokratski centralizam

Demokratski centralizam je ime za način unutrašnjeg uređenja koje koriste lenjinističke političke stranke, i ovo je izraz koji se koristi kao sinonim za sve lenjinistička pravila unutar neke političke stranke.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Demokratski centralizam

Diktatura proletarijata

Diktatura proletarijata je revolucionarna vlast proletarijata, radničke klase.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Diktatura proletarijata

Domovinski rat

Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Domovinski rat

Dragonja

Dragonja je rijeka koja izvire u Sloveniji kod naselja Popeter, teče sjeverozapadnom Istrom i ulijeva se u Piranski zaljev, Jadransko more.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Dragonja

Dragutin Pavličević

Dr.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Dragutin Pavličević

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Drugi svjetski rat na području Jugoslavije započeo je 6. travnja 1941. napadom njemačkih i talijanskih postrojba na Kraljevinu Jugoslaviju, a završio bezuvjetnom predajom nacionalsocijalističke Njemačke saveznicima 8. svibnja 1945. i predajom poraženih osovinskih vojskā kod Bleiburga 15.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Drugi svjetski rat u Jugoslaviji

Dušan Simović

Dušan Simović (Kragujevac, 28. listopada 1882. — Beograd, 26. kolovoza 1962.), bio je general Vojske Kraljevine Jugoslavije, načelnik Glavnog vrhovnog stožera Jugoslavenske kraljevske vojske 1938.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Dušan Simović

Federacija

Federacija (od lat. foedus - savez) ili savezna (federativna) država je na ustavnopravnom temelju osnovana zajednica više jedinica, koje se nazivaju države, republike, provincije, zemlje, pokrajine (federalne jedinice).

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Federacija

Franjo Tuđman

Dr.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Franjo Tuđman

Gustoća stanovništva

Karta gustoće stanovništva po državama Gustoća stanovništva je srednji broj stanovnika na površini određenog područja (država, regija ili slično), i u pravilu se navodi kao "broj stanovnika na km²".

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Gustoća stanovništva

Hladni rat

Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hladni rat

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska

Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska demokratska zajednica

Hrvatska neprijateljska emigracija

Hrvatska neprijateljska emigracija - "HNE" je pojam koji je koristila Jugoslavija, prvenstveno UDBA za Hrvatsko iseljeništvo.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska neprijateljska emigracija

Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska seljačka stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska socijalno-liberalna stranka (kratica HSLS), liberalna parlamentarna politička stranka te najstarija stranka (osnivanje u svibnju 1989.) u Hrvatskoj.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska socijalno-liberalna stranka

Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

Hrvatski sabor je 29. listopada 1918. donio odluku o prekidu svih državno-pravnih odnosa između kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije s jedne strane te kraljevine Ugarske i carevine Austrije s druge strane, te u konačnici proglasio Dalmaciju, Hrvatsku i Slavoniju s Rijekom posve nezavisnom državom prema Ugarskoj i Austriji, koja istodobno pristupa novoproglašenoj Državi Slovenaca, Hrvata i Srba.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska u Kraljevini Jugoslaviji

Hrvatska: zemlja i ljudi

Korice tiskane publikacije Hrvatska: zemlja i ljudi je publikacija koju je 2013.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatska: zemlja i ljudi

Hrvatski gospodarski glasnik

Hrvatski tjednik (HGG) je bio hrvatski list za gospodarsko-politička pitanja.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski gospodarski glasnik

Hrvatski informativni centar

desno Hrvatski informativni centar (HIC) započeo je s radom ratne 1991. godine kao tvrtka koja od osnutka djeluje kao nevladina, nestranačka i neprofitna organizacija, sa zadatkom informiranja strane javnosti i hrvatskog iseljeništva o zbivanjima u RH i BiH.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski informativni centar

Hrvatski institut za povijest

Hrvatski institut za povijest Platon, rad Rudolfa Valdeca Grb Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije na željeznoj dvorišnoj ogradi, iskovanoj u zagrebačkoj Obrtnoj školi Hrvatski institut za povijest je hrvatska povjesničarska ustanova.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski institut za povijest

Hrvatski jezik

Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski jezik

Hrvatski književni jezik

Hrvatski književni jezik funkcionalni je stil hrvatskoga standardnog jezika.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski književni jezik

Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Parlamentarni izbori 1990.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski parlamentarni izbori 1990.

Hrvatski sabor

Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski sabor

Hrvatski tjednik

*Hrvatski tjednik (Zadar), politički tjednik utemeljen 2002.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatski tjednik

Hrvatsko domobranstvo

*Kraljevsko hrvatsko domobranstvo (Austro-Ugarska).

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatsko domobranstvo

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika

Hrvatsko društvo političkih zatvorenika je udruga bivših političkih zatvorenika u Hrvatskoj sa sjedištem u Zagrebu.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatsko društvo političkih zatvorenika

Hrvatsko iseljeništvo

20. stoljeća. Hrvatska dijaspora ili hrvatsko iseljeništvo u najširem smislu označava pripadnike hrvatskoga naroda koji žive izvan granica Hrvatske ili područja gdje predstavljaju konstitutivni narod (BiH) ili autohtonu manjinu.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatsko iseljeništvo

Hrvatsko proljeće

Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Hrvatsko proljeće

Informbiro

Informbiro franc.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Informbiro

Istra

grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Istra

Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu

Spomenik palim borcima NOB-a u Rovinju. Narodnooslobodilački pokret u Istri, antifašistički je pokret u Istri.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu

Ivan Šubašić

Ivan Šubašić (Vukova Gorica, 7. svibnja 1892. – Zagreb, 22. ožujka 1955.), bio je hrvatski odvjetnik i političar, ban Banovine Hrvatske, znan i kao posljednji Ban Hrvatske.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ivan Šubašić

Jednostranački sustav

Države u kojima je ustavom uspostavljena vlast jedne stranke su obojane smeđim (''kliknite na sliku za objašnjenje boja'') Jednostranački sustav (također i jednostranački režim) je vrsta stranačkog sustava u kojem samo jedna stranka sudjeluje u vlasti, a drugima su zabranjene ili im nije dozvoljeno sudjelovanje za izborima.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Jednostranački sustav

Josif Staljin

Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Josif Staljin

Josip Broz Tito

Josip Broz (Kumrovec, 7. svibnja 1892. – Ljubljana, 4. svibnja 1980.), poznat pod nadimkom Tito, bio je jugoslavenski komunistički revolucionar, političar i državnik, prvi glavni tajnik Pokreta nesvrstanih, predsjednik predsjedništva Saveza komunista Jugoslavije i autokratski, doživotni predsjednik Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije u kontinuitetu od 14.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Josip Broz Tito

Jugoslaveni

Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Jugoslaveni

Jugoslavenska narodna armija

Vrhovni zapovjednik JNA Josip Broz Tito vrši pregled počasne garde Hrvatskom povijesnom muzeju Jugoslavenska narodna armija (skraćeno JNA; srp.: Jугословенска народна армиja/Jugoslovenska narodna armija, slo.: Jugoslovanska ljudska armada, mak.; Југословенска народна армија) (22.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Jugoslavenska narodna armija

Jugoslavenski dinar

Jugoslavenski dinar (DIN, din., d.) bila je valuta u Kraljevini Jugoslaviji, SFR Jugoslaviji i Saveznoj Republici Jugoslaviji.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Jugoslavenski dinar

Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata

Najveće za sada poznata masovna grobnica Hrvata: Pokopališče Dobrava u blizini Maribora Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata ili Partizanski zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata označavaju niz zločina nad zarobljenim pripadnicima poraženih vojski, civilima protivnicima komunističkog režima i njihovih obitelji od strane totalitarnog režima pod vrhovnim zapovjedništvom Josipa Broza Tita neposredno nakon završetka Drugog svjetskog rata, ali i u godinama poraća.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata

Karl Marx

Karl Heinrich Marx (Trier, 5. svibnja 1818. – London, 14. ožujka 1883.), njemački je sociolog, filozof, politolog, ekonomist, povjesničar, novinar i revolucionar, ideolog komunističkog i socijalističkog pokreta, lider Međunarodnog saveza radnika ili Prve Internacionale.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Karl Marx

Klasna borba

društvene klase iz 1911. godine Klasna borba je trajan sukob između kapitalističke i radničke klase za ekonomsku i političku prevlast.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Klasna borba

Kolhoz

Kolhoz (ruski: колхоз) je bio oblik poljoprivrednog zadrugarstva u Sovjetskom Savezu, koji je koegzistirao s državnim poljoprivrednim gospodarstvom sovhozom.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kolhoz

Kolo (časopis)

Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kolo (časopis)

Komunistička partija Hrvatske

Spomenik u Anindolu kod Samobora, gdje je 1937. godine osnovana Komunistička partija Hrvatske, autor spomenika Zdenko Kolacio. Komunistička partija Hrvatske osnovana je 1937. godine kao dio Komunističke partije Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Komunistička partija Hrvatske

Komunistička partija Italije

Komunistička partija Italije (Partito Comunista d’Italia, akronim: PCd'I) bila je stranka talijanskih komunista između dva rata.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Komunistička partija Italije

Komunizam

Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Komunizam

Koncentracijski logor Jasenovac

Ulaz u logor Jasenovac Koncentracijski logor Jasenovac ili Sabirni logor Jasenovac bio je najveći koncentracijski logor i logor za istrebljenje u Nezavisnoj Državi Hrvatskoj (NDH) za vrijeme Drugog svjetskog rata.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Koncentracijski logor Jasenovac

Konfederacija

Konfederacija ili državni savez je na međunarodnom ugovoru osnovana veza više država sa svrhom da se zajednički ostvare određeni ciljevi.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Konfederacija

Kotar

Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kotar

Kraljevina Crna Gora (1941.)

Kraljevina Crna Gora je bio neuspješni projekt fašističke Kraljevine Italije u razdoblju od travnja do srpnja 1941. godine da obnovi crnogorsku državu kao svoju marionetu.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kraljevina Crna Gora (1941.)

Kraljevina Italija

Kraljevina Italija (tal. Regno d'Italia) bila je država koja je nastala 1861. godine ujedinjenjem Italije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kraljevina Italija

Kraljevina Jugoslavija

Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kraljevina Jugoslavija

Kritika (časopis)

Kritika je bio hrvatski dvomjesečni časopis za kritiku umjetnosti i kulturno-politička pitanja iz Zagreba.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Kritika (časopis)

Lastovo

Lastovo je otok u hrvatskom dijelu Jadranskog mora.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Lastovo

Lijepa naša domovino

Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Lijepa naša domovino

Lošinj

Lošinj je otok na Kvarneru.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Lošinj

Mađari

Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Mađari

Makedonci

Makedonci su južnoslavenski narod nastanjen u Sjevernoj Makedoniji i susjednim područjima Grčke, Bugarske, Srbije i Albanije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Makedonci

Marija Bistrica

Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Marija Bistrica

Matica hrvatska

Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Matica hrvatska

Memorandum SANU

Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Memorandum SANU

Miko Tripalo

Ante Miko Tripalo (Sinj, 16. studenog 1926. – Zagreb, 11. prosinca 1995.), hrvatski političar i autor.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Miko Tripalo

Milovan Đilas

Milovan Đilas, na crnogor. ćiril.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Milovan Đilas

Muslimani (narod)

Muslimani (narod), južnoslavenski narod, konstitutivan u SFRJ od 1971. godine.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Muslimani (narod)

Nacionalizacija

Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Nacionalizacija

Nacionalizam

Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Nacionalizam

Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije

Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije (NKOJ) osnovan je odlukom Drugoga zasjedanja AVNOJ-a 30. studenoga 1943. godine.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije

Narodne novine

Reljef Narodnih novina u Frankopanskoj ulici u Zagrebu Narodne novine su službeni list (glasilo) Republike Hrvatske, dostupno i u elektroničkom obliku.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Narodne novine

Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije

Narodnooslobodilački pokret

Pojam narodnooslobodilački pokret, u općem smislu koristi se za političke pokrete koji vode borbu za narodno odnosno nacionalno oslobođenje od "nenarodnih" vlasti: diktatorskoga režima, okupatorskoga ili kvislinškoga režima, ili od kolonijalne vlasti.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Narodnooslobodilački pokret

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj

Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj (NOP) bio je dio antifašističkog NOP-a na području okupirane Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj

Nezavisna Država Hrvatska

Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska

Nikita Hruščov

Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. – Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Nikita Hruščov

Novigrad

Novigrad (tal. Cittanova d'Istria) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, smješten na zapadnoj obali Istre.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Novigrad

Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Zasjedanje Sabora RH u zgradi Industrije nafte 8. listopada 1991. Spomen ploča ispred zgrade INA-e u Šubićevoj ulici u Zagrebu Hrvatski je sabor dana 8. listopada 1991. godine jednoglasno donio Odluku o raskidu svih državnopravnih veza Republike Hrvatske s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ

Oligopol

Oligopol je tržište na kojemu nekoliko (mali broj) proizvođača međusobno konkurira proizvodeći ista (čisti oligopol) ili slična (diferencirani oligopol) dobra.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Oligopol

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Općina

Osijek

Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Osijek

Osimski ugovor

Osimski ugovor je Međunarodni ugovor kojeg su 10. studenog 1975. potpisali SFR Jugoslavija i Talijanska Republika u talijanskom gradu Osimo kod Ancone.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Osimski ugovor

Pazinske odluke

Proglas "Istarski narode!" o priključenju Hrvatskoj iz rujna 1943. Govori se: "U ovim odlučnim časovima naš narod pokazao je visoku nacionalni svijest. Dokazao je svima i svakome da je Istra hrvatska zemlja i da će hrvatska ostati." Riječ "Jugoslavija" se ne spominje.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Pazinske odluke

Plansko gospodarstvo

Plansko gospodarstvo je sustav organizacije i upravljanja u gospodarstvu na temelju odredbe i upravnih odluka iz centra vlasti.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Plansko gospodarstvo

Pokret nesvrstanih

#0066FF – države promatračice Pokret nesvrstanih je međunarodna organizacija koja danas broji 120 zemalja članica koje su smatrale sebe službeno neujedinjene s jednim ili protiv jednog od većih blokova.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Pokret nesvrstanih

Poljoprivreda

Poljoprivreda Poljoprivreda je sustavni proces proizvodnje tvari za čovjekovu prehranu i ishranu životinja (zovemo ih hrana) te proizvodnje ostalih tvari uzgajanjem biljaka i životinja.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Poljoprivreda

Povijest neovisne Hrvatske

Hrvatske Poslije Titove smrti 1980. godine vlast u bivšoj državi preuzelo je kolektivno tijelo (Predsjedništvo), koje niti je imalo interesa niti spremnosti održavati Jugoslaviju na životu predugo, jer Predsjedništvo se sastojalo od predstavnika svih tadašnjih socijalističkih republika, koji su svi gledali svoje interese, a ne interese neke zajedničke (nekad jedinstvene) države.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Povijest neovisne Hrvatske

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Prvi svjetski rat

Radničko samoupravljanje

Hotel Bauen u Buenos Aires, kojeg su zauzeli radnici i samoupravljaju njime od 2003. Radničko samoupravljanje (engleski: Worker self-management ili francuski: Autogestion) je oblik radničkog odlučivanja u poduzećima, u kojem radnici sami izabiru i odlučuju (oko pitanja kao što su briga o korisnicima, opće metode proizvodnje, planiranje, podjela rada i sl.), umjesto vlasnika ili tradicionalnih nadzornika koji su radnicima naređivali što učiniti?, kako to učiniti? i gdje to učiniti?.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Radničko samoupravljanje

Rapalski ugovor

Potpisivanje Rapalskog ugovora Rapalski ugovor ili Rapallski ugovor, sporazum koji su u Rapallu, gradiću blizu Genove, 12.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Rapalski ugovor

Raspad SFRJ

Animacija prikazuje raspad Jugoslavije (1989. – 2008.) Raspad Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije ili raspad SFRJ je naziv za skup povijesnih događaja koji su započeli tijekom 1980-ih i koji su doveli do prestanka pravnog postojanja SFRJ-a kao države.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Raspad SFRJ

Referendum o hrvatskoj samostalnosti

Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Referendum o hrvatskoj samostalnosti

Rijeka

Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Rijeka

Rommelova ofenziva

Rommelova ofenziva je bila ofenziva Wehrmachta, kojim je razbijen hrvatski narodni ustanak u Istri koji je nastao nakon kapitulacije Italije u rujnu 1943.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Rommelova ofenziva

Rudarstvo

Rudarstvo obuhvaća pronalaženje i vađenje (eksploataciju) korisnih mineralnih sirovina iz njihovih ležišta u Zemljinoj kori.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Rudarstvo

Sabor SR Hrvatske

Sabor SR Hrvatske bio je središnje državno zakonodavno tijelo u SR Hrvatskoj.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Sabor SR Hrvatske

Savez komunista Hrvatske

Savez komunista Hrvatske (SKH) bio je dio Saveza komunista Jugoslavije, vladajuće politička organizacija u bivšoj Socijalističkoj Federativnoj Republici Jugoslaviji.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Savez komunista Hrvatske

Savez komunista Jugoslavije

Savez komunista Jugoslavije (skraćeno: SKJ, ćir. СКЈ; srp. Савез комуниста Југославије, slv. Zveza komunistov Jugoslavije, mak. Сојуз на комунистите на Југославија) je bila politička stranka koja je vladala Socijalističkom Federativnom Republikom Jugoslavijom.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Savez komunista Jugoslavije

Saveznici

Napada na Pearl Harbor. * ''Plavo'': Sile Osovine i njihove kolonije * ''Sivo'': Neutralne zemlje tijekom Drugog svjetskog rata ** Tamno zelene točkice: zemlje koje su prvotno bile neutralne, ali su tijekom rata anektirane u SSSR ** Svijetlo zelene točkice: zemlje koje su tijekom rata prešle iz Sila Osovine na stranu Saveznika ** Plave točkice: zemlje koje su nakon što su ih osvojile Sile osovina postale njihove marionete Saveznici ili Savezničke sile je izraz koji se ispočetka neformalno, a kasnije formalno koristio za savez država na čelu s Velikom Britanijom, Republikom Kinom, Sovjetskim Savezom i Sjedinjenim Američkim Državama koji je u Drugom svjetskom ratu pobijedio Sile Osovine.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Saveznici

Savka Dabčević-Kučar

Savka Dabčević-Kučar (Korčula, 6. prosinca 1923. – Zagreb, 6. kolovoza 2009.), hrvatska političarka i ekonomistica.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Savka Dabčević-Kučar

Savudrija

Savudrija je naselje u Republici Hrvatskoj, u sastavu grada Umaga, Istarska županija.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Savudrija

Seljaštvo

Seljaštvo je društveni sloj proizvodno i životno vezan uz obradu zemlje.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Seljaštvo

Seljak

Njemački seljak 1955. Seljak je izraz koji označava poljodjelskog djelatnika koji ima prebivalište na selu, i koji za život zarađuje baveći se poljoprivrednim aktivnostima (poljodjelstvo, stočarstvo, ribolov, lov, pčelarstvo i sl.) bilo na svom, bilo na tuđim imanjima.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Seljak

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Sjedinjene Američke Države

Slobodan Milošević

Slobodan Milošević (Požarevac, Srbija, 20. kolovoza 1941. – Haag, Nizozemska, 11. ožujka 2006.), društveno-politički radnik SFRJ, srbijanski političar, bivši predsjednik Srbije, Savezne Republike Jugoslavije i vođa Socijalističke partije Srbije te haški optuženik za ratne zločine i genocid.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Slobodan Milošević

Slobodni teritorij Trsta

Slobodni Teritorij Trsta (talijanski: Territorio Libero di Trieste, slovenski: Svobodno tržaško ozemlje, skraćenica: STT) je bila neutralna gradska država koja je postojala između 1947. i 1954. na sjeveristočnoj obali Jadrana.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Slobodni teritorij Trsta

Slovaci

Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Slovaci

Slovenci

Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Slovenci

Soča

Soča (talijanski: Isonzo, furlanski: Lusinç, njemački: Sontig) je 137 km dugačka rijeka u zapadnoj Sloveniji (95 km) i sjevernoj Italiji (42 km).

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Soča

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina (SR BiH) je bila jedna od šest republika u sastavu Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina

Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Hrvatska

Socijalistička Republika Slovenija

Zastava SR SlovenijeGrb SR SlovenijeSR Slovenija bila je jedna od šest republika Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Slovenija

Socijalistička Republika Srbija

Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalistička Republika Srbija

Socijalizam

Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Socijalizam

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Sovjetski Savez

Split

Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Split

Sporazumi Tito-Šubašić

Između Josipa Broza Tita i Ivana Šubašića (kao predstavnika svojih Vlada) potpisana su dva sporazuma.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Sporazumi Tito-Šubašić

Srđan Španović

Srđan Španović (Zagreb, 1960. – Zagreb, 18. prosinca 1999.), bio je hrvatski, novinar i pisac politoloških knjiga i studija.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Srđan Španović

Srbi

Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Srbi

Srbi u Hrvatskoj

Srbi su južnoslavenski narod koji čini najveću nacionalnu i etničku manjinu u Republici Hrvatskoj.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Srbi u Hrvatskoj

Srbija

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Srbija

Srijem

#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Srijem

Srpskohrvatski jezik

Srpskohrvatski ili hrvatskosrpski jezik (ISO 639-3: hbs) nazivan i srpsko-hrvatski, hrvatsko-srpski ili hrvatsko-bosansko-srpski ili hrvatsko-bosansko-crnogorsko-srpski; bilo je političko ime hibridnoga jezika koji je trebao nastati spajanjem hrvatskoga i srpskoga.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Srpskohrvatski jezik

Talijani

Talijani su jedan od najznačajnijih romanskih naroda nastanjen danas u Italiji i susjednim europskim i prekomorskim zemljama, osobito u Francuskoj, SAD-u i Argentini.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Talijani

Talijansko kolonijalno carstvo

Taliijansko carstvo 1940. godine. Talijansko kolonijalno carstvo ili samo Taliijansko carstvo (talijanski: Impero coloniale italiano ili Impero italiano) sačinjavale su razne talijanske kolonije od 1889. do 1943. godine.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Talijansko kolonijalno carstvo

Titoizam

Titoizam je jedna od totalitarističkih ideologija komunističkog pogleda na svijet.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Titoizam

Tlo (list)

Tlo - tjedni list omladine bio je hrvatski omladinski časopis.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Tlo (list)

Topusko

Topusko je općina u Hrvatskoj, u Sisačko-moslavačkoj županiji.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Topusko

Totalitarizam

Parada povodom smrti Staljina, održana u Dresdenu 1953. Kongres NSDAPa 1935. Totalitarizam ili svevlast je politički sustav u kojem je vlast pod kontrolom jedne političke organizacije ili stranke koja ne prepoznaje granice svojih ovlasti.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Totalitarizam

Tranzicija

Tranzicija (latinski: transire prijeći, prelaziti) je višeznaċni pojam.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Tranzicija

Tržišno gospodarstvo

Tržišno gospodarstvo ili tržišna ekonomija ili (pogotovo u bivšim realsocijalističkim zemljama ponekad nazivan i kapitalizam) je sustav privrede koja se temelji na sustavu slobodnog poduzetništva i slobodne konkurencije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Tržišno gospodarstvo

Treće zasjedanje ZAVNOH-a

Treće zasjedanje ZAVNOH-a Treće zasjedanje ZAVNOH-a je održano u Topuskom, 8.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Treće zasjedanje ZAVNOH-a

Treći Reich

Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Treći Reich

Tunel Učka

Tunel Učka je cestovni tunel u Republici Hrvatskoj koji prolazi kroz planinu Učku na autocesti A8.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Tunel Učka

Turizam u Hrvatskoj

Dubrovnik Opatija Crikvenici Hvar na istoimenom otoku Rovinj luci Gruž Nacionalni park Plitvička jezera Trogir Park prirode Kopački rit Eufrazijeva bazilika u Poreču Hotel Esplanade u Zagrebu Dioklecijanova palača u Splitu – Peristil Katedrala Sv. Jakova u Šibeniku Međimurska vinska cesta Turizam je u Hrvatskoj jedna od najvažnijih gospodarskih grana.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Turizam u Hrvatskoj

UDBA

Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i UDBA

Udbina

Udbina je općina u Hrvatskoj.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Udbina

Ujedinjeno Kraljevstvo

Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ujedinjeno Kraljevstvo

Ustaše

Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ustaše

Ustanak

Ustanak je naziv za oružanu pobunu protiv državne vlasti.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ustanak

Ustav

Ustav je temeljni pravni akt neke države kojim se uspostavlja politički i pravni poredak.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ustav

Ustav Jugoslavije iz 1963. godine

Ustav Socijalističke Federativne Republike Jugoslavije iz 1963., donesen je 7.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ustav Jugoslavije iz 1963. godine

Ustav Republike Hrvatske

Ustav Republike Hrvatske jedinstveni je opći pravni akt s najvišom pravnom snagom u Republici Hrvatskoj u kojem je sadržan pretežit broj ustavnopravnih normi.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ustav Republike Hrvatske

Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske

Zgrada državnog sabora u kojoj je donesena povijesna odluka o hrvatskoj nezavisnosti 25. lipnja 1991. Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske je najvažnija odluka o nezavisnosti Republike Hrvatske donesena 25.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske

Varšavski ugovor

Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Varšavski ugovor

Verbalni delikt

Verbalni delikt bio je kolokvijalni naziv za kazneno djelo predviđeno u čl.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Verbalni delikt

Vjesnik

Vjesnik, politički dnevni list, izlazio je u Zagrebu, od god.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Vjesnik

Vladimir Bakarić

Fotografija Vladimira Bakarića iz 1950-ih. Grob Vladimira Bakarića na zagrebačkom Mirogoju. Vladimir Bakarić (Velika Gorica, 8. ožujka 1912. - Zagreb, 16. siječnja 1983.), bio je hrvatski komunist i političar u socijalističkoj Jugoslaviji, doktor prava i narodni heroj.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Vladimir Bakarić

Vladimir Nazor

Vladimir Nazor (Postira, 30. svibnja 1876. – Zagreb, 19. lipnja 1949.) bio je hrvatski pjesnik, prozaist i prevoditelj te političar za vrijeme Nove Jugoslavije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Vladimir Nazor

Vojvodina

Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Vojvodina

Volksdeutsche

Volksdeutsche ili Folksdojčer bio je termin kojega se počelo koristiti 1930.-ih godina za stanovništvo kojem je njemački bio materinski jezik, a koje je živjelo u srednjoj i istočnoj Europi izvan država s njemačkim većinskim stanovništvom.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Volksdeutsche

Vrhovni štab NOVJ-a

Vrhovni štab Narodnooslobilačke vojske Jugoslavije i partizanske vojske Jugoslavije je predstavljao vrhovno vojno rukovodstvo Narodnooslobodilačkog pokreta i imao ulogu rukovođenja oružanim snagama Narodnooslobodilačke vojske i partizanskih odreda Jugoslavije tijekom Narodnooslobodilačke borbe od srpnja 1941.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Vrhovni štab NOVJ-a

Zadar

Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Zadar

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Zagreb

Zajednica općina

Zajednica općina, (složena kratica: ZO) označavala je posebnu društveno-političku zajednicu (DPZ) područnoga značaja koja samostalno obavlja određene poslove iz nadležnosti Republike te općina koje ju tvore.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Zajednica općina

Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Federalne Države Hrvatske Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske (ZAVNOH) bilo je izvršno i zakonodavno tijelo Federalne Države Hrvatske.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske

Zrin

Zrin je naselje u Hrvatskoj, Sisačko-moslavačka županija, općina Dvor.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i Zrin

14. izvanredni kongres SKJ

14.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 14. izvanredni kongres SKJ

14. veljače

14.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 14. veljače

18. siječnja

18.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 18. siječnja

1946.

1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 1946.

1974.

1974. (rimski: MCMLXXIV) bila je 73.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 1974.

22. prosinca

22.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 22. prosinca

22. veljače

22.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 22. veljače

25. srpnja

25.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 25. srpnja

26. veljače

26.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 26. veljače

5. veljače

5.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 5. veljače

7. prosinca

7.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 7. prosinca

7. travnja

7.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 7. travnja

8. svibnja

8.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 8. svibnja

9. svibnja

9.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 9. svibnja

9. travnja

9.

Pogledaj Socijalistička Republika Hrvatska i 9. travnja

Vidi također

SFRJ

Također poznat kao FD Hrvatska, Hrvatska u Drugoj Jugoslaviji, NR Hrvatska, Narodna Republika Hrvatska, SR Hrvatska, SRH.

, Hrvatski informativni centar, Hrvatski institut za povijest, Hrvatski jezik, Hrvatski književni jezik, Hrvatski parlamentarni izbori 1990., Hrvatski sabor, Hrvatski tjednik, Hrvatsko domobranstvo, Hrvatsko društvo političkih zatvorenika, Hrvatsko iseljeništvo, Hrvatsko proljeće, Informbiro, Istra, Istra u Narodnooslobodilačkom pokretu, Ivan Šubašić, Jednostranački sustav, Josif Staljin, Josip Broz Tito, Jugoslaveni, Jugoslavenska narodna armija, Jugoslavenski dinar, Jugoslavenski komunistički zločini nakon završetka Drugog svjetskog rata, Karl Marx, Klasna borba, Kolhoz, Kolo (časopis), Komunistička partija Hrvatske, Komunistička partija Italije, Komunizam, Koncentracijski logor Jasenovac, Konfederacija, Kotar, Kraljevina Crna Gora (1941.), Kraljevina Italija, Kraljevina Jugoslavija, Kritika (časopis), Lastovo, Lijepa naša domovino, Lošinj, Mađari, Makedonci, Marija Bistrica, Matica hrvatska, Memorandum SANU, Miko Tripalo, Milovan Đilas, Muslimani (narod), Nacionalizacija, Nacionalizam, Nacionalni komitet oslobođenja Jugoslavije, Narodne novine, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, Narodnooslobodilački pokret, Narodnooslobodilački pokret u Hrvatskoj, Nezavisna Država Hrvatska, Nikita Hruščov, Novigrad, Odluka o raskidu državnopravnih sveza s ostalim republikama i pokrajinama SFRJ, Oligopol, Općina, Osijek, Osimski ugovor, Pazinske odluke, Plansko gospodarstvo, Pokret nesvrstanih, Poljoprivreda, Povijest neovisne Hrvatske, Prvi svjetski rat, Radničko samoupravljanje, Rapalski ugovor, Raspad SFRJ, Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Rijeka, Rommelova ofenziva, Rudarstvo, Sabor SR Hrvatske, Savez komunista Hrvatske, Savez komunista Jugoslavije, Saveznici, Savka Dabčević-Kučar, Savudrija, Seljaštvo, Seljak, Sjedinjene Američke Države, Slobodan Milošević, Slobodni teritorij Trsta, Slovaci, Slovenci, Soča, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Bosna i Hercegovina, Socijalistička Republika Hrvatska, Socijalistička Republika Slovenija, Socijalistička Republika Srbija, Socijalizam, Sovjetski Savez, Split, Sporazumi Tito-Šubašić, Srđan Španović, Srbi, Srbi u Hrvatskoj, Srbija, Srijem, Srpskohrvatski jezik, Talijani, Talijansko kolonijalno carstvo, Titoizam, Tlo (list), Topusko, Totalitarizam, Tranzicija, Tržišno gospodarstvo, Treće zasjedanje ZAVNOH-a, Treći Reich, Tunel Učka, Turizam u Hrvatskoj, UDBA, Udbina, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ustaše, Ustanak, Ustav, Ustav Jugoslavije iz 1963. godine, Ustav Republike Hrvatske, Ustavna odluka o suverenosti i samostalnosti Republike Hrvatske, Varšavski ugovor, Verbalni delikt, Vjesnik, Vladimir Bakarić, Vladimir Nazor, Vojvodina, Volksdeutsche, Vrhovni štab NOVJ-a, Zadar, Zagreb, Zajednica općina, Zemaljsko antifašističko vijeće narodnog oslobođenja Hrvatske, Zrin, 14. izvanredni kongres SKJ, 14. veljače, 18. siječnja, 1946., 1974., 22. prosinca, 22. veljače, 25. srpnja, 26. veljače, 5. veljače, 7. prosinca, 7. travnja, 8. svibnja, 9. svibnja, 9. travnja.