Brže od pregledniku!
52 odnosi: Apartman, Austrija, Čižići, Bracera, Bratovština, Crikvenica, Crkva, Dobrinj, Frankapani, Fulfinum – Mirine, Glagoljica, Hrvatska, Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom, Hrvatsko primorje, Ilirske pokrajine, Jakov Zebedejev (stariji), Kaštel, Kras, Krk, Krk (grad), Kuhinjska sol, Maslinarstvo, Mletačka Republika, Morske mijene, Opatija, Pag, Primorsko-goranska županija, Puntarska draga, Rab, Ribarstvo, Rijeka, Rimsko Carstvo, Solana, Srednji vijek, Stočarstvo, Sužan, Sveta Helena, Sveti Filip, Sveti Petar, Trabakul, Turizam, Uvala Soline, Velebit, Vlasi, 1230., 1382., 1412., 1480., 15. stoljeće, 1527., ..., 1869., 2001.. Proširite indeks (2 više) »
Apartman
U Hrvatskoj pod apartmanom podrazumijevamo smještajnu jedinicu koja se iznajmljuje u turističke svrhe, a koja za razliku od soba osim spavaće sobe i kupaonice ima i kuhinju za samostalnu pripremu hrane.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Apartman · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Austrija · Vidi više »
Čižići
Čižići su mjesto na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Čižići · Vidi više »
Bracera
Bracera je srednjodalmatinski teretni obalni jedrenjak 19.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Bracera · Vidi više »
Bratovština
Bratovština ili bratstvo (latinski: confraternitates, fratiliae, scholae) stariji arhaični nazivi; brašćine skule, fratije su dobrovoljna katolička udruženja vjernika laika usko povezane uz lokalnu crkvu, koju bratovština pomaže u vjerskom i društveno korisnom radu.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Bratovština · Vidi više »
Crikvenica
Crikvenica je grad u zapadnoj Hrvatskoj, točnije u Kvarnerskome zaljevu.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Crikvenica · Vidi više »
Crkva
Čakovcu Grčkoj Francuskoj Crkva je građevina namijenjena za religijske službe, najčešće u kršćanskom bogoslužju.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Crkva · Vidi više »
Dobrinj
Dobrinj je naselje i općina u Hrvatskoj.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Dobrinj · Vidi više »
Frankapani
Frankapani ili Frankopani, u stranim izvorima Frangipani, stara hrvatska velikaška obitelj, izvorno poznata pod nazivom knezovi Krčki.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Frankapani · Vidi više »
Fulfinum – Mirine
Fulfinum – Mirine, antički grad i ranokršćanski kompleks u uvali Sepen kod Omišlja.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Fulfinum – Mirine · Vidi više »
Glagoljica
Glagoljica u Zagrebačkoj katedrali Glagoljica je vrsta alfabetskoga pisma koje je osmišljeno, tj.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Glagoljica · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom
Hrvatska je bila u personalnoj uniji s Ugarskom od 1102. do 1527. godine.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Hrvatska u personalnoj uniji s Mađarskom · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Ilirske pokrajine · Vidi više »
Jakov Zebedejev (stariji)
Jakov Zebedejev (stariji) jedan je od Isusovih dvanaest apostola.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Jakov Zebedejev (stariji) · Vidi više »
Kaštel
Kistanja. Kaštel ili kȁstrum (lat.: castrum, engl.: castle) naziv je za antičku utvrdu ili utvrđeno vojničko naselje; tabor, logor; poglavito uz linije obrambenog limesa.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Kaštel · Vidi više »
Kras
* Marko Licinije Kras (latinski Marcus Licinius Crassus), nadimak Dives (najbogatiji), (oko 115. pr. Kr. - Haran, 53. pr. Kr.), rimski vojskovođa i političar.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Kras · Vidi više »
Krk
Krk (tal. Veglia), uz susjedni otok Cres najveći otok u Jadranskom moru i ujedno najveći otok u Republici Hrvatskoj (405,78 km²).
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Krk · Vidi više »
Krk (grad)
Krk je grad na zapadu Hrvatske, na otoku Krku.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Krk (grad) · Vidi više »
Kuhinjska sol
Kristali kuhinjske soli Kuhinjska sol je namirnica koja se uglavnom sastoji od natrijevog klorida.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Kuhinjska sol · Vidi više »
Maslinarstvo
'''Maslinik''' Maslinarstvo je grana poljoprivrede koja se bavi uzgojem i preradom maslina.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Maslinarstvo · Vidi više »
Mletačka Republika
Mletačka Republika ili Republika Venecija (tal. Repubblica di Venezia, kasnije Repubblica Veneta; ven. Repùblega de Venèsia, kasnije Repùblega Vèneta), tradicionalno Presvijetla Mletačka Republika (tal. Serenissima Repubblica di Venezia, ven. Serenìsima Repùblega Vèneta), bila je država koja se prostirala u dijelovima današnje Italije, Slovenije, Hrvatske, Crne Gore, Albanije, Grčke i Cipra, sa središtem u današnjem talijanskom gradu Veneciji.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Mletačka Republika · Vidi više »
Morske mijene
Crikvenica za vrijeme plimnog vala koji je zahvatio jadransku obalu 1. prosinca 2008. Prikaz morskih mijena s obzirom na položaj Sunca i Mjeseca. Budući da su morske mijene posljedica istodobnoga djelovanja gravitacijskih sila Mjeseca i Sunca, njihovi se utjecaji za sizigija (mlad i pun Mjesec) konstruktivno preklapaju (to su '''žive morske mijene'''). kvadratura (prva i posljednja četvrt) destruktivno preklapaju (to su znatno niže, '''mrtve morske mijene'''). Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). umjetni satelit). Zaljev Fundy za vrijeme plime. Zaljev Fundy za vrijeme oseke. plimne hidroelektrane La Rance u Francuskoj. Vodenica na morske mijene. Morske mijene su periodično dizanje (plima) i spuštanje (oseka) morske i oceanske površine i premještanje vodenih masa (plimne struje) prouzročeno gravitacijskom silom kojom Mjesec i Sunce djeluju na vodene mase i Zemljinom vrtnjom (rotacijom).
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Morske mijene · Vidi više »
Opatija
Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Opatija · Vidi više »
Pag
Otok Pag površinom je peti najveći otok u Jadranskom moru, ali je duljinom obale od 302,47 km najrazvedeniji otok Jadrana (koeficijent razvedenosti 4,5).
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Pag · Vidi više »
Primorsko-goranska županija
Primorsko-goranska županija nalazi se na zapadu Hrvatske, 3582 km² kopnene površine.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Primorsko-goranska županija · Vidi više »
Puntarska draga
Puntarska draga, zvana još i Košljunska draga je uvala Jadranskog mora na sredini otoka Krka, između grada Krka i Punta.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Puntarska draga · Vidi više »
Rab
Rab je otok na istočnoj strani Jadranskog mora u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Rab · Vidi više »
Ribarstvo
Ribari iz Brela Ribarstvo je grana privrede koja se bavi ribolovom, uzgojem i preradom ribe, kako one morske tako i one slatkovodne.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Ribarstvo · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Rijeka · Vidi više »
Rimsko Carstvo
Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Rimsko Carstvo · Vidi više »
Solana
Solana u Il de Reu, Francuska Solana u Stonu. Solana je pogon za industrijsko dobivanje morske soli prirodnim procesom.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Solana · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Srednji vijek · Vidi više »
Stočarstvo
Farma goveda Stočarstvo jedna je od primarnih djelatnosti kojom se ljudi bave već tisućama godina, a podrazumijeva uzgoj sitne i krupne stoke u svrhu proizvodnje hrane i raznih sirovina, kao što su koža i vuna za daljnju preradbu.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Stočarstvo · Vidi više »
Sužan
Sužan je mjesto na otoku Krku, u općini Dobrinj, u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Sužan · Vidi više »
Sveta Helena
Sveta Helena (Jelena Križarica, lat. Flavia Iulia Helena Augusta; oko 248. – Konstantinopol, 18. kolovoza, 329.), žena cara Konstancija Klora i majka cara Konstantina Velikog.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Sveta Helena · Vidi više »
Sveti Filip
Sveti Filip jedan je od Isusovih dvanaest apostola.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Sveti Filip · Vidi više »
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Sveti Petar · Vidi više »
Trabakul
Trabakul je naziv za tradicionalni jedrenjak na istočnoj obali Jadrana s dva jarbola.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Trabakul · Vidi više »
Turizam
Peru, Machu Picchu Turizam je skup odnosa i pojava koje proizlaze iz putovanja i boravka posjetitelja nekog mjesta, ako se tim boravkom ne zasniva stalno prebivalište i ako s takvim boravkom nije povezana nikakva njihova gospodarska djelatnost (Hunziker i Krapf, 1942).
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Turizam · Vidi više »
Uvala Soline
Uvala Soline, ili još: zaljev Soline, uvala Klimno, Dobrinjski zaton, je uvala Jadranskog mora na istočnoj obali otoka Krka, na području općine Dobrinj, točno nasuprot Crikvenice.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Uvala Soline · Vidi više »
Velebit
ličke strane. Nacionalni park Paklenica. Udolina Došen Dabar na srednjem Velebitu u općini Karlobag. Velebit ili Velebitski masiv najduža je (145 km), a po nadmorskoj visini četvrta planina u Hrvatskoj.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Velebit · Vidi više »
Vlasi
Vlaška područja. Vlasi (Rumâni, Rumîńi, Români, Rumâri, Armăni, Arumunji, Aromuni) su skupni naziv za više manjih srodnih etničkih grupa iz jugoistočne Europe, potomke rimskih kolonista i romaniziranih domaćih antičkih naroda poput Ilira i Tračana.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i Vlasi · Vidi više »
1230.
Bez opisa.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i 1230. · Vidi više »
1382.
Bez opisa.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i 1382. · Vidi više »
1412.
Bez opisa.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i 1412. · Vidi više »
1480.
Bez opisa.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i 1480. · Vidi više »
15. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i 15. stoljeće · Vidi više »
1527.
Bez opisa.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i 1527. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i 1869. · Vidi više »
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Soline (Dobrinj) i 2001. · Vidi više »
