Brže od pregledniku!Sličnosti između Sombor i Subotica
Sombor i Subotica imaju 29 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Ante Sekulić, Bačka, Baja, Budimpešta, Bunjevci, Hrvanje, Hrvati, Hrvati u Vojvodini, Hrvatska riječ (Subotica), Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije, Jugoslaveni, Mađari, Marija Terezija Austrijska, Martin Matić, Novi Sad, Okruzi Srbije, Oppidum, Osijek, Slobodni kraljevski grad, Sombor, Srbi, Srbija, Vojvodina, Zvonko Bogdan, 1687., 1745., 1914., 1919., 1936..
Ante Sekulić
Ante Sekulić (Tavankut, 16. studenog 1920. – Zagreb, 18. ožujka 2016.ij:, narod.hr, 19. ožujka 2016. Pristupljeno 20. ožujka 2016.) hrvatski književnik, jezikoslovac, kulturni povjesničar, doktor znanosti, dopisni član HAZU, Razreda za filološke znanosti (od 30. siječnja 1997.), kulturni uglednik.
Ante Sekulić i Sombor · Ante Sekulić i Subotica ·
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Bačka i Sombor · Bačka i Subotica ·
Baja
Baja (nje. Baje, Frankenstadt) je grad u jugoistočnoj Mađarskoj.
Baja i Sombor · Baja i Subotica ·
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Budimpešta i Sombor · Budimpešta i Subotica ·
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Bunjevci i Sombor · Bunjevci i Subotica ·
Hrvanje
Hrvanje je borilačka vještina, ali i standardni olimpijski sport.
Hrvanje i Sombor · Hrvanje i Subotica ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Sombor · Hrvati i Subotica ·
Hrvati u Vojvodini
Hrvati u Vojvodini su jedna od nacionalnih manjina u autonomnoj pokrajini Vojvodini u Republici Srbiji.
Hrvati u Vojvodini i Sombor · Hrvati u Vojvodini i Subotica ·
Hrvatska riječ (Subotica)
Hrvatska riječ su subotičke tjedne novine na hrvatskome jeziku.
Hrvatska riječ (Subotica) i Sombor · Hrvatska riječ (Subotica) i Subotica ·
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije je prema svom statutu: "Hrvatsko nacionalno vijeće (HNV) je najviše zastupničko tijelo Hrvata u Republici Srbiji, izabrano radi ostvarivanja prava na manjinsku samoupravu.
Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije i Sombor · Hrvatsko nacionalno vijeće Republike Srbije i Subotica ·
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Jugoslaveni i Sombor · Jugoslaveni i Subotica ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Mađari i Sombor · Mađari i Subotica ·
Marija Terezija Austrijska
Marija Terezija (Palača Hofburg, Beč, 13. svibnja 1717. – Palača Hofburg, Beč, 29. studenog 1780.) češka i ugarsko-hrvatska kraljica, austrijska nadvojvotkinja, prva i jedina žena koja je vladala Habsburškom Monarhijom.
Marija Terezija Austrijska i Sombor · Marija Terezija Austrijska i Subotica ·
Martin Matić
Dr Martin Matić (Sombor, 6. studenog 1876. – Beograd, 27. siječnja 1945.) je bio bački hrvatski politički i kulturni djelatnik.
Martin Matić i Sombor · Martin Matić i Subotica ·
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi Sad i Sombor · Novi Sad i Subotica ·
Okruzi Srbije
Upravni okruzi Republike Srbije - Republika Srbija je uređena Zakonom o teritorijalnoj organizaciji, usvojenim u Narodnoj Skupštini 29. prosinca 2007. godine.
Okruzi Srbije i Sombor · Okruzi Srbije i Subotica ·
Oppidum
Maketa oppiduma Manching u Njemačkoj. Oppidum (lat., množina: oppida) je naziv kojim su Rimljani opisivali veća - poluurbana ili urbana - naselja na područjima Zapadne i srednje Europe pred kraj željeznog doba.
Oppidum i Sombor · Oppidum i Subotica ·
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Osijek i Sombor · Osijek i Subotica ·
Slobodni kraljevski grad
1231.
Slobodni kraljevski grad i Sombor · Slobodni kraljevski grad i Subotica ·
Sombor
'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).
Sombor i Sombor · Sombor i Subotica ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Sombor i Srbi · Srbi i Subotica ·
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Sombor i Srbija · Srbija i Subotica ·
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Sombor i Vojvodina · Subotica i Vojvodina ·
Zvonko Bogdan
Zvonko Bogdan (Sombor, 5. siječnja 1942.) bunjevački je pjevač tradicionalne vojvođanske pjesme i pjesama s panonskog prostora.
Sombor i Zvonko Bogdan · Subotica i Zvonko Bogdan ·
1687.
Bez opisa.
1687. i Sombor · 1687. i Subotica ·
1745.
Bez opisa.
1745. i Sombor · 1745. i Subotica ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i Sombor · 1914. i Subotica ·
1919.
Bez opisa.
1919. i Sombor · 1919. i Subotica ·
1936.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Sombor i Subotica imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Sombor i Subotica
Usporedba između Sombor i Subotica
Sombor ima 167 odnose, a Subotica ima 316. Kao što im je zajedničko 29, Jaccard indeks 6.00% = 29 / (167 + 316).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Sombor i Subotica. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
