Sadržaj
186 odnosi: Ašgabat, Aleksandar Solženjicin, Aleksej Nikolajevič Tolstoj, Almati, Andrej Platonov, Armenija, Armenska Sovjetska Socijalistička Republika, Azerbajdžan, Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika, Baku, Berlin, Biškek, Bitka za Staljingrad, Bjelorusija, Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika, Božić, Boljševizam, Boris Jeljcin, Boris Pasternak, Crvena armija, Dan kozmonautike, Dan pobjede (9. svibnja), De facto, Demokracija, Demokratizacija, Destaljinizacija, Detant, Državni ateizam, Drugi svjetski rat, Dušanbe, Duma, Erevan, Estonija, Estonska Sovjetska Socijalistička Republika, Europa, Georgij Maljenkov, Glavni grad, Gruzija, Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika, Gulag, Himna Sovjetskog Saveza, Hladni rat, Holodomor, Industrijalizacija, Isak Babelj, Istočna Azija, Istočna Europa, Ivan Aleksejevič Bunjin, Josif Brodski, Josif Staljin, ... Proširite indeks (136 više) »
- Rane republike SSSR-a
- SSSR
Ašgabat
Ašgabat (turkmenski: Aşgabat; Ašhabad, Ashkabat, Ashkhabad, Ashgabad) je glavni grad Turkmenistana, jedne od bivših Sovjetskih republika.
Pogledaj Sovjetski Savez i Ašgabat
Aleksandar Solženjicin
Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. – Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, najistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.
Pogledaj Sovjetski Savez i Aleksandar Solženjicin
Aleksej Nikolajevič Tolstoj
Aleksej Nikolajevič Tolstoj Aleksej Nikolajevič Tolstoj (rus. Алексей Николаевич Толстой), (Nikolajevsk, Samarska gubernija, 10. siječnja 1883. – Moskva, 23. veljače 1945.), ruski pisac, poznat pod nadimkom drug grof.
Pogledaj Sovjetski Savez i Aleksej Nikolajevič Tolstoj
Almati
Almati ili Alma Ata (kazaški: Алматы, ruski: Алматы́, Алма-Ата; raniji naziv: Vernij (Верный)) je najveći grad u Kazahstanu, s oko 1,3 milijuna stanovnika, te gospodarsko i kulturno središte države.
Pogledaj Sovjetski Savez i Almati
Andrej Platonov
Andrej Platonov, pravim imenom Andrej Platonovič Klimentov (rus. Андрей Плато́нов odnosno Андрей Плато́нович Климе́нтов) (Voronjež, 1. rujna 1899. – Moskva, 5. siječnja 1951.) je bio ruski pisac iz doba egzistenzijalizma.
Pogledaj Sovjetski Savez i Andrej Platonov
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Pogledaj Sovjetski Savez i Armenija
Armenska Sovjetska Socijalistička Republika
Zastava Armenske SSR Armenska Sovjetska Socijalistička Republika - jedna od republika koje su sačinjavale Sovjetski Savez.
Pogledaj Sovjetski Savez i Armenska Sovjetska Socijalistička Republika
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Pogledaj Sovjetski Savez i Azerbajdžan
Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika
Zastava Azerbajdžanske SSR Grb Azerbajdžanske SSR Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika (azerski: Azərbaycan Sovet Sosialist Respublikası, ruski: Азербайджанская Советская Социалистическая Республика), skraćeno: Azerbajdžanska SSR ili ASSR, bila je jedna od 15 država Sovjetskog Saveza.
Pogledaj Sovjetski Savez i Azerbajdžanska Sovjetska Socijalistička Republika
Baku
Baku (azerski: Bakı) je glavni grad Azerbajdžana.
Pogledaj Sovjetski Savez i Baku
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Pogledaj Sovjetski Savez i Berlin
Biškek
Biškek (kirgiski i ruski Бишкек) je glavni grad Republike Kirgistan u središnjoj Aziji.
Pogledaj Sovjetski Savez i Biškek
Bitka za Staljingrad
Bitka za Staljingrad (23. kolovoza 1942. – 2. veljače 1943.) bila je jedna od najvećih bitaka u Drugom svjetskom ratu i jedna od najkrvavijih u ljudskoj povijesti.
Pogledaj Sovjetski Savez i Bitka za Staljingrad
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Pogledaj Sovjetski Savez i Bjelorusija
Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika
Беларуская Савецкая Сацыялістычная Рэспубліка 140px 125px (Zastava BSSR) (Grb BSSR) Geslo: Proleteri svih zemalja, ujedinite se! Пралетарыі ўсіхкраін, яднайцеся! Datoteka:Soviet Union - Byelorussian SSR.svg službeni jezik (Između 1920.
Pogledaj Sovjetski Savez i Bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Pogledaj Sovjetski Savez i Božić
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Pogledaj Sovjetski Savez i Boljševizam
Boris Jeljcin
Boris Nikolajevič Jeljcin (rus. Борис Николаевич Ельцин, Jekaterinburg, 1. veljače 1931. – Moskva, 23. travnja 2007.), ruski političar i predsjednik.
Pogledaj Sovjetski Savez i Boris Jeljcin
Boris Pasternak
Boris Leonidovič Pasternak (rus. Борис Леонидович Пастернак, Moskva, 10. veljače 1890. – Predelkino kraj Moskve, 30. svibnja 1960.) je bio ruski pjesnik, književnik i nobelovac.
Pogledaj Sovjetski Savez i Boris Pasternak
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Pogledaj Sovjetski Savez i Crvena armija
Dan kozmonautike
Dan kozmonautike (rus. День Космона́втики, odnosno Всемирный день авиации и космонавтики: Svjetski dan avijacije i kozmonautike), praznik koji se 12.
Pogledaj Sovjetski Savez i Dan kozmonautike
Dan pobjede (9. svibnja)
Dan pobjede je praznik u spomen njemačke predaje u Drugom svjetskom ratu 1945.
Pogledaj Sovjetski Savez i Dan pobjede (9. svibnja)
De facto
De facto je latinski izraz koji znači »činjenično« ili »u praksi«.
Pogledaj Sovjetski Savez i De facto
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Pogledaj Sovjetski Savez i Demokracija
Demokratizacija
Demokratizacija je naziv za proces kojim se društveno-političko uređenje jedne države preoblikuje i prolazi kroz tranziciju prema demokraciji i napuštanje ne-demokratskih (autoritarnih ili totalitarnih) oblika vladavine.
Pogledaj Sovjetski Savez i Demokratizacija
Destaljinizacija
Destaljinizacija je naziv za proces otklanjanja posljedica Staljinove vlasti.
Pogledaj Sovjetski Savez i Destaljinizacija
Detant
Detant je izraz koji dolazi od francuske riječi détente (opuštanje), te se od 1970-ih koristi u međunarodnoj politici, kako bi opisao situaciju u kojoj dvije prethodno međusobno neprijateljski raspoložene države poboljšavaju diplomatske, političke i druge odnose, odnosno smanjuju međusobne napetosti.
Pogledaj Sovjetski Savez i Detant
Državni ateizam
Simbolički prikaz državnog ateizma. Državni ateizam je naziv za aktivno promicanje ateizma koje provodi vlast određene države.
Pogledaj Sovjetski Savez i Državni ateizam
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Pogledaj Sovjetski Savez i Drugi svjetski rat
Dušanbe
Dušanbe (Душанбе) je glavni grad Tadžikistana.
Pogledaj Sovjetski Savez i Dušanbe
Duma
Duma (ruski: Ду́ма) je općenito naziv za savjetodavno tijelo kao što je gradsko vijeće lil komora (Narodne komora) Parlamenta Ruske Federacije u modernoj Rusiji i u ruskoj povijesti.
Pogledaj Sovjetski Savez i Duma
Erevan
Erevan (arm.: Երևան, Jerevan) najveći je i glavni grad Armenije od 1918.
Pogledaj Sovjetski Savez i Erevan
Estonija
Estonija (est. Eesti), službeno Republika Estonija (est. Eesti Vabariik) je država smještena na istočnoj obali Baltičkog mora u Sjevernoj Europi. Estonija na kopnu graniči s Rusijom (338,6 km) na istoku i s Latvijom (343 km), dok na sjeveru ima morsku granicu s Finskom u Finskom zaljevu, a na zapadu sa Švedskom na Baltičkom moru.
Pogledaj Sovjetski Savez i Estonija
Estonska Sovjetska Socijalistička Republika
Estonska Sovjetska Socijalistička Republika (est.: Eesti Nõukogude Sotsialistlik Vabariik; rus.: Эстонская Советская Социалистическая Республика, akronim: ESSR) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.
Pogledaj Sovjetski Savez i Estonska Sovjetska Socijalistička Republika
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Sovjetski Savez i Europa
Georgij Maljenkov
Georgij Maljenkov (8. siječnja 1902. – 14. siječnja 1988.) je bio sovjetski političar, de facto glavni tajnik komunističke partije (6. ožujka - 7. rujna 1953.) i premijer Sovjetskog Saveza 1953. – 1955. godine.
Pogledaj Sovjetski Savez i Georgij Maljenkov
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Pogledaj Sovjetski Savez i Glavni grad
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Pogledaj Sovjetski Savez i Gruzija
Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika
Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika (gru.: საქართველოს საბჭოთა სოციალისტური რესპუბლიკა / Sakartvelos sabčota socialisturi respublika; rus.: Грузинская Советская Социалистическая Республика, akronim: GSSR) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.
Pogledaj Sovjetski Savez i Gruzijska Sovjetska Socijalistička Republika
Gulag
Gulag (rus. Гла́вное управле́ние лагере́й ili Главное управление исправительно-трудовыхлагерей и колоний, Glavnoje upravlenije ispraviteljno-trudovyh lagerej i kolonij; hrv. Glavna uprava za popravno-radne logore i kolonije) sinonim je za sveobuhvatan represivni sustav u SSSR-u.
Pogledaj Sovjetski Savez i Gulag
Himna Sovjetskog Saveza
Himna Sovjetskog Saveza (rus. Гимн Советского Союза) je zamijenila Internacionalu 1944. kao himna Sovjetskog Saveza.
Pogledaj Sovjetski Savez i Himna Sovjetskog Saveza
Hladni rat
Hladni rat bio je politički sukob između NATO Saveza (predvođenog SAD-om) i Varšavskog pakta (predvođenim Sovjetskim Savezom), koji se vodio od 1945. do 1991. Društveni poredci Istoka (s gospodarstvom u rukama Države i jednopartijskim sustavom) i Zapada (s pravom vlasništva kao temeljem gospodarstva i sklonošću višestranačkoj demokraciji) su bili u jasnoj napetosti, koja je čitavo vrijeme prijetila prerastanjem u otvoreni rat.
Pogledaj Sovjetski Savez i Hladni rat
Holodomor
Umjetnički plakat u spomen na žrtve Holodomora 1932/1933, autor: Leonid Denisenko Obilježavanje Holodomora na ulicama Kijeva, 2006. Holodomor, poznat i kao Gladomor; (prema ukr.: Голодомор, голод (holod) – glad i морити (moryty) - umoriti; Holodomor (Gladomor) - umorstvo umjetno izazvanom glađu); umjetno stvorena glad koja je obuhvatila stanovništvo sovjetske Ukrajine, sjevernog Kavkaza te područje oko donjeg toka rijeke Volge između 1932.
Pogledaj Sovjetski Savez i Holodomor
Industrijalizacija
Parni stroj Industrijalizacija je pojačavanje udjela industrije u ukupnom gospodarstvu.
Pogledaj Sovjetski Savez i Industrijalizacija
Isak Babelj
'''Isak Emenuilovič Babelj''' Isak Emanuilovič Babelj (rus. Исаак Эммануилович Бабель, Odesa, 1. srpnja 1894. – Butirka, 27. siječnja 1940.) je bio ukrajinski i ruski sovjetski pisac, židovskog podrijetla.
Pogledaj Sovjetski Savez i Isak Babelj
Istočna Azija
Istočna Azija Istočna Azija je subregija Azije koja se može definirati ili u geografskim ili u kulturnim terminima.
Pogledaj Sovjetski Savez i Istočna Azija
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Pogledaj Sovjetski Savez i Istočna Europa
Ivan Aleksejevič Bunjin
Ivan Aleksejevič Bunjin, (rus. Ива́н Алексе́евич Бу́нин, Voronjež, 22. listopada 1870. – Pariz, 8. studenoga 1953.), ruski književnik.
Pogledaj Sovjetski Savez i Ivan Aleksejevič Bunjin
Josif Brodski
Josif Brodski (rođen kao "Josif Aleksandrovič Brodski", ruski: Ио́сиф Алекса́ндрович Бро́дский, Lenjingrad, 24. svibnja 1940. – New York, 28. siječnja 1996.), ruski pjesnik i esejist, dobitnik Nobelove nagrade za književnost 1987. godine.
Pogledaj Sovjetski Savez i Josif Brodski
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18.
Pogledaj Sovjetski Savez i Josif Staljin
Jurij Andropov
Jurij Vladimirovič Andropov (rus. Ю́рий Влади́мирович Андро́пов, Nagutskoj, 15. lipnja 1914. – Moskva, 9. veljače 1984.) je bio sovjetski političar koji je služio kao generalni sekretar KP SSSR i vođa SSSR-a od 12. studenog 1982. do 9. veljače 1984. godine.
Pogledaj Sovjetski Savez i Jurij Andropov
Jurij Gagarin
Jurij Aleksejevič Gagarin (rus. Юрий Алексеевич Гагарин, Klušino kraj Gžatska, 9. ožujka 1934. – Novosjolovo kraj Moskve, 27. ožujka 1968.), sovjetski astronaut i vojni pilot, ujedno prvi čovjek koji je otputovao u svemir 12. travnja 1961. godine u svemirskoj letjelici Vostok 1.
Pogledaj Sovjetski Savez i Jurij Gagarin
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Pogledaj Sovjetski Savez i Kazahstan
Kišinjev
Kišinjev (rum.: Chișinău, ruski: Кишинёв) je glavni grad Republike Moldavije.
Pogledaj Sovjetski Savez i Kišinjev
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Pogledaj Sovjetski Savez i Kijev
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Pogledaj Sovjetski Savez i Kina
Kirgistan
Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.
Pogledaj Sovjetski Savez i Kirgistan
Kmetstvo
Riječ kmet dolazi od latinske riječi u franačkom značenju »čovjek iz kraljeve ili velikaševe pratnje«.
Pogledaj Sovjetski Savez i Kmetstvo
Kolovoški puč
Kolovoški puč (rus. Августовский путч) bio je neuspjeli pokušaj državnog udara od 19.
Pogledaj Sovjetski Savez i Kolovoški puč
Komunistička partija Sovjetskog Saveza
Značka stranke Komunistička partija Sovjetskog Saveza (ruski Коммунисти́ческая па́ртия Сове́тского Сою́за) - bila je vladajuća stranka u Sovjetskom Savezu.
Pogledaj Sovjetski Savez i Komunistička partija Sovjetskog Saveza
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Pogledaj Sovjetski Savez i Komunizam
Konstantin Černjenko
Konstantin Ustinovič Černjenko (rus. Константи́н Усти́нович Черне́нко, 24. rujna 1911. – 10. ožujka 1985.) je bio ruski političar, vođa SSSR-a i glavni tajnik KP SSSR od 13. veljače 1984. do 10. ožujka 1985. godine, to jest do smrti 13 mjeseci nakon izbora.
Pogledaj Sovjetski Savez i Konstantin Černjenko
Kulak
Kulak (ruski: кулак, hrv. "šaka", kurkul u Ukrajini) je relativno bogat seljak, za vrijeme kasnoga Ruskoga Carstva, i ranoga Sovjetskoga Saveza.
Pogledaj Sovjetski Savez i Kulak
L'Internationale
Internacionala (franc. L'Internationale) je najpoznatija radnička, socijalistička, komunistička i anarhistička pjesma i jedna od najprepoznatljivijih pjesama na svijetu.
Pogledaj Sovjetski Savez i L'Internationale
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom.
Pogledaj Sovjetski Savez i Latvija
Lav Trocki
Lav Davidovič Trocki (rus. Лев Давидович Троцкий, Janovka, 7. studenog 1879. – Coyoacán, 21. kolovoza 1940.), rođen Lav Davidovič Bronstein (Лев Давидович Бронштейн) bio je boljševički i marksistički teoretičar.
Pogledaj Sovjetski Savez i Lav Trocki
Leonid Brežnjev
Leonid Brežnjev (19. prosinca 1906./1. siječnja 1907. – 10. studenog 1982.) je bio Generalni sekretar komunističke partije Sovjetskog Saveza (vođa SSSR-a) od 1964. godine.
Pogledaj Sovjetski Savez i Leonid Brežnjev
Litavska Sovjetska Socijalistička Republika
Litavska Sovjetska Socijalistička Republika, skraćeno Litavska SSR ili LSSR, (lit. Lietuvos Tarybų Socialistinė Respublika, LTSR; rus. Литовская Советская Социалистическая Республика, ЛССР), bila je po površini 11.
Pogledaj Sovjetski Savez i Litavska Sovjetska Socijalistička Republika
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe.
Pogledaj Sovjetski Savez i Litva
Maksim Gorki
'''Maksim Gorki''' Maksim Gorki (ruski: Максим Горький), pravo ime Aleksej Maksimovič Pješkov (ruski: Алексей Максимович Пешков) (Nižnji Novgorod, 28. ožujka 1868. – Moskva, 18. lipnja 1936.) bio je ruski književnik.
Pogledaj Sovjetski Savez i Maksim Gorki
Međunarodni dan žena
Međunarodni dan žena (skraćeno Dan žena) obilježava se 8. ožujka svake godine.
Pogledaj Sovjetski Savez i Međunarodni dan žena
Međunarodni praznik rada
Međunarodni praznik rada obilježava se kao spomen na velike radničke prosvjede održane u Chicagu dana 1. svibnja 1886. godine, kada je u sukobima s policijom poginulo više radnika, a osmero je radnika osuđeno na smrt.
Pogledaj Sovjetski Savez i Međunarodni praznik rada
Mihail Aleksandrovič Šolohov
Mihail Aleksandrovič Šolohov (rus. Михаи́л Алекса́ндрович Шо́лохов, (hutor Kružilinski, 24. svibnja 1905. – stanica Vješčenska, 21. veljače 1984.), ruski književnik. Rodio se u carskoj Rusiji u Rostovskoj oblasti, u to vrijeme dijelom Katerinoslavščine u seljačkoj obitelji, u hutoru Kružilinskom (Кружилінський).
Pogledaj Sovjetski Savez i Mihail Aleksandrovič Šolohov
Mihail Bulgakov
Mihail Afanasjevič Bulgakov (rus. Михаи́л Афана́сьевич Булга́ков, ukr. Миха́йло Опана́сович (Пана́сович) Булга́ков), (Kijev, 15. svibnja 1891. – Moskva, 10. ožujka 1940.) ruski pisac, dramaturg i kazališni redatelj. Autor je pripovijedaka, priča, feljtona, kazališnih komada, dramatizacija, filmskih scenarija i opernih libreta.
Pogledaj Sovjetski Savez i Mihail Bulgakov
Mihail Gorbačov
Mihail Sergejevič Gorbačov (rus. Михаил Сергеевич Горбачёв, Privoljnoje, Stavropoljski kraj, 2. ožujka 1931. – 30. kolovoza 2022.) posljednji predsjednik SSSR-a.
Pogledaj Sovjetski Savez i Mihail Gorbačov
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Pogledaj Sovjetski Savez i Minsk
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske.
Pogledaj Sovjetski Savez i Moldavija
Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika
Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika (moldavski: Република Советикэ Сочиалистэ Молдовеняскэ; ruski: Молда́вская Сове́тская Социалисти́ческая Респу́блика, akronim: MSSR) bila je jedna od 15 republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika.
Pogledaj Sovjetski Savez i Moldavska Sovjetska Socijalistička Republika
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Pogledaj Sovjetski Savez i Moskva
Nacionalsocijalizam
Nacionalsocijalističke stranke Nacionalsocijalizam (njem. Nationalsozialismus), češće samo nacizam, politički je pokret u Njemačkoj koji je iniciran 1920. činom organizacije Nacionalsocijalističke njemačke radničke stranke (Nationalsozialistische Deutsche Arbeiterpartei).
Pogledaj Sovjetski Savez i Nacionalsocijalizam
Nikita Hruščov
Nikita Sergejevič Hruščov (rus. Ники́та Серге́евич Хрущёв, Kalinovka, 17. travnja 1894. – Moskva, 11. rujna 1971.), sovjetski političar, predsjednik SSSR-a. Nakon Staljinove smrti bio je predsjednik partije, a naslijedio je Malenkova na mjestu predsjednika SSSR-a.
Pogledaj Sovjetski Savez i Nikita Hruščov
Nikola II., ruski car
Nikola II., punim imenom Nikolaj Aleksandrovič Romanov (rus. Николай II Алекса́ндрович Романов) (Moskva, 18. svibnja 1868. – Jekaterinburg, 17. srpnja 1918.), je bio posljednji okrunjeni ruski car, kralj Poljske i vojvoda Finske iz dinastije Romanov.
Pogledaj Sovjetski Savez i Nikola II., ruski car
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.
Pogledaj Sovjetski Savez i Njemačka
Nova ekonomska politika
Nova ekonomska politika akronim: NEP (ruski: Новая экономическая политика) je bilo jedno razdoblje u povijesti Sovjetskog saveza između 1921. – 1928. u kom je nova sovjetska vlast dopustila obnovu nekih elemenata tržišnog gospodarstva u zemlji - u cilju poboljšanja ekonomskih prilika.
Pogledaj Sovjetski Savez i Nova ekonomska politika
Nova godina
Proslava Nove godine u Sydneyu Nova godina prvi je dan u kalendaru i prvi dan u godini.
Pogledaj Sovjetski Savez i Nova godina
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Pogledaj Sovjetski Savez i Oktobarska revolucija
Operacija Barbarossa
Operacija Barbarossa naziv je za njemačku invaziju Sovjetskog Saveza 22. lipnja 1941. godine.
Pogledaj Sovjetski Savez i Operacija Barbarossa
Pakt Ribbentrop-Molotov
Vjačeslav Molotov potpisuje pakt Ribbentrop-Molotov 1939. Iza njega su drugi potpisnik Joachim von Ribbentrop, Josif Staljin i Boris Šarpošnjikov. Tajni protokol Pakt Ribbentrop-Molotov (njem.: Hitler-Stalin-Pakt) ili kako se službeno zvao Pakt o nenapadanju i prijateljstvu između Njemačke i Saveza Sovjetskih socijalističkih Republika je bio značajan sporazum o vojnoj i gospodarskoj suradnji između Njemačkog Reicha i Sovjetskog Saveza.
Pogledaj Sovjetski Savez i Pakt Ribbentrop-Molotov
Perestrojka
SSSR poštanska marka iz 1988. Perestrojka (ruski: перестройка, ponovna izgradnja) je program reforme sovjetskog gospodarstva i politike kojega je lansirao Mihail Gorbačov 1987. godine.
Pogledaj Sovjetski Savez i Perestrojka
Pokrata
Pokrata ili akronim (grčki: akros.
Pogledaj Sovjetski Savez i Pokrata
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Sovjetski Savez i Poljska
Predsjednik Sovjetskog Saveza
Predsjednik Sovjetskog Saveza je bila najviša ceremonijalna dužnost SSSR-a.
Pogledaj Sovjetski Savez i Predsjednik Sovjetskog Saveza
Premijer Sovjetskog Saveza
Premijer Sovjetskog Saveza je bila druga najvažnija državna dužnost u Savezu Sovjetskih Socijalističkih Republika.
Pogledaj Sovjetski Savez i Premijer Sovjetskog Saveza
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Pogledaj Sovjetski Savez i Prvi svjetski rat
Raspad SSSR-a
Raspad Sovjetskog Saveza jedan je od glavnih događaja s kraja 20. stoljeća i jedan od najvažnijih događaja u povijesti Rusije i drugih bivših sovjetskih zemalja.
Pogledaj Sovjetski Savez i Raspad SSSR-a
Republika
Republika (od lat. res publica.
Pogledaj Sovjetski Savez i Republika
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Pogledaj Sovjetski Savez i Riga
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Sovjetski Savez i Rusija
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.
Pogledaj Sovjetski Savez i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Pogledaj Sovjetski Savez i Ruski građanski rat
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Pogledaj Sovjetski Savez i Ruski jezik
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Pogledaj Sovjetski Savez i Rusko Carstvo
Sambo
Sambo je sovjetska borilačka vještina.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sambo
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sankt-Peterburg
Sergej Ejzenštejn
Sergej Mihajlovič Ejzenštejn, (ruski: Сергей Михайлович Эйзенштейн, latvijski: Sergejs Eizenšteins; Riga, Latvija, 23. siječnja 1898. – Moskva, 11. veljače 1948.), sovjetski filmski redatelj, teoretičar i pionir u teoriji i praksi montaže.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sergej Ejzenštejn
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sjedinjene Američke Države
Sjeverna Azija
Sjeverna Azija je subregija Azije koja obuhvaća dijelove Rusije (azijski Sibir) i Mongolije.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sjeverna Azija
Socijalistička država
Povijesne socijalističke države. Socijalistička država (ili socijalistička republika ili radnička država) termin je koji označava oblik vlade utemeljen na socijalističkom gospodarskom sustavu.
Pogledaj Sovjetski Savez i Socijalistička država
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943.
Pogledaj Sovjetski Savez i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalizam
Crvena zastava, simbol radničkog i socijalističkog pokreta Socijalizam (engl. socialism; franc. socialisme; njem. sozialismus; novovjeka tvorba prema lat. socialis: društveni; saveznički), pojam koji označava ideje, teorije, pokrete koji teže socijalizaciji (podruštvljenju) temeljnih uvjeta ljudske egzistencije.
Pogledaj Sovjetski Savez i Socijalizam
Sovjet
Sovjet (ruski: совет, savjet) izvorno je bio radnički savjet (radničko vijeće) u kasnim danima Carske Rusije.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sovjet
Sovjetska intervencija u Afganistanu
Sovjetska intervencija u Afganistanu naziv je za devetogodišnje sovjetsko učešće je ratu između protumarksističkih i marksističkih snaga u Afganistanu.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sovjetska intervencija u Afganistanu
Sovjetska invazija na Poljsku
Sovjetska invazija na Poljsku, također poznata i kao Agresija SSSR-a na Poljsku, odnosno Poljska kampanja Crvene armije, Pohod Crvene armije na Zapadnu Bjelorusiju i Ukrajinu, u sovjetskim izvorima navođen i kao Oslobodilački pohod Crvene armije bile su ratne operacije koje je SSSR izveo 1939.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sovjetska invazija na Poljsku
Sovjetska košarkaška reprezentacija
Sovjetska košarkaška reprezentacija predstavljala je Sovjetski savez u košarci.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sovjetska košarkaška reprezentacija
Sovjetska rukometna reprezentacija
Sovjetska rukometna reprezentacija predstavlja državu SSSR u športu rukometu.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sovjetska rukometna reprezentacija
Sovjetska vaterpolska reprezentacija
Sovjetska vaterpolska reprezentacija je predstavljala SSSR u športu vaterpolu.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sovjetska vaterpolska reprezentacija
Sovjetski kup u ragbiju
Sovjetski kup u ragbiju je bilo ragbijsko natjecanje po pravilima rugby uniona između klubova iz SSSR-a. Prvo je održano 1976., a zadnje 1990.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sovjetski kup u ragbiju
Sovjetski rubalj
Sovjetski rubalj iz 1961. Sovjetski rubalj (rus. рубль), ISO 4217: SUR je bio službeno sredstvo plaćanja u Sovjetskom Savezu.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sovjetski rubalj
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sovjetski Savez
Sputnjik 1
Sputnjik 1 (ruski Спутник-1, u prijevodu suputnik 1) je bio prvi Zemljin umjetni satelit, prvi iz niza sovjetskih satelita Programa Sputnjik.
Pogledaj Sovjetski Savez i Sputnjik 1
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz.
Pogledaj Sovjetski Savez i Srednja Azija
Taškent
Taškent je glavni grad Uzbekistana.
Pogledaj Sovjetski Savez i Taškent
Tadžikistan
Tadžikistan, službeno Republika Tadžikistan, država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.
Pogledaj Sovjetski Savez i Tadžikistan
Tallinn
Tallinn (prije Reval i Revel) je glavni grad Estonije, smješten u Finskom zaljevu.
Pogledaj Sovjetski Savez i Tallinn
Tbilisi
Tbilisi je glavni grad Gruzije.
Pogledaj Sovjetski Savez i Tbilisi
Treći Reich
Treći Reich (njem. Drittes Reich), također poznat kao Nacistička Njemačka (njem. Nazionalsozialistisches Deutschland), službeno Njemački Reich (njem. Deutsches Reich) od 1933. do 1943., od 26. lipnja 1943.
Pogledaj Sovjetski Savez i Treći Reich
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Pogledaj Sovjetski Savez i Turkmenistan
Ujedinjeni narodi
Lige naroda Franklina Roosevelta iz 1943. o tri izvorna ogranka UN-a: Četiri policajca (SAD, UK, USSR i Kina), izvršni ogranak i međunarodna skupština četrdeset država članica. protektorati i teritoriji članica utemeljiteljica u tamno plavoj boji. Dag Hammarskjöld Kofi Annan Ujedinjeni narodi (UN) je međuvladina organizacija koja ima za cilj održavanje međunarodnog mira i sigurnosti, razvijanje prijateljskih odnosa među narodima i ostvarivanje međunarodne suradnje.
Pogledaj Sovjetski Savez i Ujedinjeni narodi
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng.
Pogledaj Sovjetski Savez i Ujedinjeno Kraljevstvo
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Pogledaj Sovjetski Savez i Ukrajina
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika
Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika; (ruski: Украинская Советская Социалистическая Республика, ukrajinski: Українська Радянська Соціалістична Республіка); bivša sovjetska komunistička republika službeno nastala 30.
Pogledaj Sovjetski Savez i Ukrajinska Sovjetska Socijalistička Republika
Uzbekistan
Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.
Pogledaj Sovjetski Savez i Uzbekistan
Varšavski ugovor
Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949.
Pogledaj Sovjetski Savez i Varšavski ugovor
Velika čistka
Velika čistka je niz kampanja političke represije i progona koji su se događali u Sovjetskom Savezu u razdoblju od 1936.
Pogledaj Sovjetski Savez i Velika čistka
Veljača
Veljača Veljača (lat. februarius) drugi je mjesec godine po gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Sovjetski Savez i Veljača
Veljačka revolucija u Rusiji
Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.
Pogledaj Sovjetski Savez i Veljačka revolucija u Rusiji
Veto
Veto (lat.), zabrana, pravo nekog subjekta, npr.
Pogledaj Sovjetski Savez i Veto
Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
'''Dvorana Vijeća sigurnosti''' Vijeće sigurnosti jedno je od šest glavnih tijela Ujedinjenih naroda kojemu, prema članku 24.
Pogledaj Sovjetski Savez i Vijeće sigurnosti Ujedinjenih naroda
Vilnius
Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.
Pogledaj Sovjetski Savez i Vilnius
Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Iljič Uljanov (Simbirsk, današnji Uljanovsk, 22. travnja 1870. – Gorki Lenjinskij kod Moskve, 21. siječnja 1924.), poznatiji kao Vladimir Iljič Lenjin, bio je sovjetski revolucionar, državnik, pravnik, filozof i publicist; predvodnik Oktobarske revolucije 1917.
Pogledaj Sovjetski Savez i Vladimir Iljič Lenjin
Vladimir Majakovski
Vladimir Vladimirovič Majakovski (rus. Влади́мир Влади́мирович Маяко́вский, Bagdadi pokraj Kutaisa, 19. srpnja 1893. – Moskva, 14. travnja 1930.), ruski književnik, jedan od začetnika ruskog futurizma.
Pogledaj Sovjetski Savez i Vladimir Majakovski
Vladimir Nabokov
Spomenik Nabokovu u Montreuxu Vladimir Vladimirovič Nabokov (rus. Владимир Владимирович Набоков, Sankt Peterburg, 22. travnja 1899. – Montreux, 2. srpnja 1977.), rusko-američki književnik.
Pogledaj Sovjetski Savez i Vladimir Nabokov
Vođe Sovjetskog Saveza
Ovo je kronološki poredak svih vođa SSSR-a i njihovih funkcija za vrijeme vladavine.
Pogledaj Sovjetski Savez i Vođe Sovjetskog Saveza
Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika
Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika (rus.: Закавказская Советская Федеративная Социалистическая Республика, ZSFRA) je bila jedna od kratkotrajnih republika Saveza Sovjetskih Socijalističkih Republika koja je postojala od 1922.
Pogledaj Sovjetski Savez i Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika
.su
.su je vrhovna internetska domena (country code top-level domain - ccTLD) za bivši Sovjetski Savez.
Pogledaj Sovjetski Savez i .su
1. siječnja
1.
Pogledaj Sovjetski Savez i 1. siječnja
1. svibnja
1.
Pogledaj Sovjetski Savez i 1. svibnja
10. ožujka
10.
Pogledaj Sovjetski Savez i 10. ožujka
10. studenoga
10.
Pogledaj Sovjetski Savez i 10. studenoga
11. ožujka
11.
Pogledaj Sovjetski Savez i 11. ožujka
11. travnja
11.
Pogledaj Sovjetski Savez i 11. travnja
12. studenoga
12.
Pogledaj Sovjetski Savez i 12. studenoga
12. travnja
12.
Pogledaj Sovjetski Savez i 12. travnja
13. veljače
13.
Pogledaj Sovjetski Savez i 13. veljače
14. listopada
14.
Pogledaj Sovjetski Savez i 14. listopada
14. ožujka
14.
Pogledaj Sovjetski Savez i 14. ožujka
15. ožujka
15.
Pogledaj Sovjetski Savez i 15. ožujka
16. lipnja
16.
Pogledaj Sovjetski Savez i 16. lipnja
19. kolovoza
19.
Pogledaj Sovjetski Savez i 19. kolovoza
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Pogledaj Sovjetski Savez i 1928.
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Pogledaj Sovjetski Savez i 1992.
2. svibnja
2.
Pogledaj Sovjetski Savez i 2. svibnja
21. prosinca
21.
Pogledaj Sovjetski Savez i 21. prosinca
21. siječnja
21.
Pogledaj Sovjetski Savez i 21. siječnja
23. veljače
23.
Pogledaj Sovjetski Savez i 23. veljače
24. kolovoza
24.
Pogledaj Sovjetski Savez i 24. kolovoza
25. prosinca
25.
Pogledaj Sovjetski Savez i 25. prosinca
25. svibnja
25.
Pogledaj Sovjetski Savez i 25. svibnja
26. listopada
26.
Pogledaj Sovjetski Savez i 26. listopada
27. ožujka
27.
Pogledaj Sovjetski Savez i 27. ožujka
3. ožujka
3.
Pogledaj Sovjetski Savez i 3. ožujka
3. travnja
3.
Pogledaj Sovjetski Savez i 3. travnja
30. prosinca
30.
Pogledaj Sovjetski Savez i 30. prosinca
4. listopada
4.
Pogledaj Sovjetski Savez i 4. listopada
5. ožujka
5.
Pogledaj Sovjetski Savez i 5. ožujka
6. ožujka
6.
Pogledaj Sovjetski Savez i 6. ožujka
6. svibnja
6.
Pogledaj Sovjetski Savez i 6. svibnja
7. listopada
7.
Pogledaj Sovjetski Savez i 7. listopada
7. rujna
7.
Pogledaj Sovjetski Savez i 7. rujna
7. siječnja
7.
Pogledaj Sovjetski Savez i 7. siječnja
7. studenoga
7.
Pogledaj Sovjetski Savez i 7. studenoga
8. ožujka
8.
Pogledaj Sovjetski Savez i 8. ožujka
8. travnja
8.
Pogledaj Sovjetski Savez i 8. travnja
8. veljače
8.
Pogledaj Sovjetski Savez i 8. veljače
9. svibnja
9.
Pogledaj Sovjetski Savez i 9. svibnja
9. veljače
9.
Pogledaj Sovjetski Savez i 9. veljače
Vidi također
Rane republike SSSR-a
- Besarapska Sovjetska Socijalistička Republika
- Crnomorska Sovjetska Republika
- Galicijska Sovjetska Socijalistička Republika
- Gorska Autonomna Sovjetska Republika
- Horezmska Narodna Sovjetska Republika
- Krimska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
- Kubanska Sovjetska Republika
- Kubansko-crnomorska Sovjetska Republika
- Litavska Socijalistička Sovjetska Republika
- Litavsko-bjeloruska Sovjetska Socijalistička Republika
- Sjevernokavkaska Sovjetska Republika
- Slovačka Sovjetska Republika
- Sovjetska Republika Mađarska
- Sovjetska Socijalistička Republika Abhazija
- Sovjetski Savez
- Stavropoljska Sovjetska Republika
- Terečka Sovjetska Republika
- Turkestanska Autonomna Sovjetska Socijalistička Republika
- Zakavkaska Demokratska Federativna Republika
- Zakavkaska Socijalistička Federativna Sovjetska Republika
SSSR
- Sovjetski Savez
Također poznat kao SSSR, Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika, Sovjeti.