Brže od pregledniku!
29 odnosi: Austro-Ugarska, Bjelorusija, Boljševizam, Crvena armija, Curzonova linija, Drugi svjetski rat, Edward Rydz-Śmigły, Hreščatik, Józef Piłsudski, Josif Staljin, Kijev, Latvija, Lav Trocki, Lavov, Međumorje, Mihail Tuhačevski, Poljska, Prvi svjetski rat, Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika, Ruski građanski rat, Rusko Carstvo, Semjon Buđoni, Simon Petljura, Srednja Europa, Ukrajinska Narodna Republika, Varšava, Varšavska bitka (1920.), Veljačka revolucija u Rusiji, Visla.
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Austro-Ugarska · Vidi više »
Bjelorusija
Bjelorusija (bjeloruski: Беларусь, Belarús'; ruski: Беларусь, Belarus'), službeno Republika Bjelarus (bjeloruski: Рэспубліка Беларусь, Rèspublika Belarús),Božidar Bakotić (prir.), Službena skraćena i puna imena država na hrvatskom i engleskom jeziku, Peto izmijenjeno izdanje, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Zagreb, listopad, 2012., str.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Bjelorusija · Vidi više »
Boljševizam
Boljševizam je u izvornom značenju Lenjinovo učenje u pitanjima teorije, organizacije, strategije i taktike partije radničke klase.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Boljševizam · Vidi više »
Crvena armija
Amblem Crvene armije Sovjetski vojnici Spomenik Crvenoj armiji u Berlinu Crvena armija je bila vojska Sovjetskog Saveza 1918. – 1946., nakon čega je 1946. – 1991. nosila naziv Sovjetska armija.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Crvena armija · Vidi više »
Curzonova linija
Curzonova linija ne razlikuje se mnogo od današnje poljske istočne granice Kada su za poljsko-sovjetskog rata mladi Poljaci prodrli 1919. u Ukrajinu i Bjelorusiju, Pariška mirovna konferencija predložila je da se poljsko-ruska granica povuče prema liniji: Grodno - Jalovka - Nemirov - Brest-Litovsk - Dogursk - Ustilug - Krylov, zapadno od Rave Ruske i istočno od Pemysla do Karpata.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Curzonova linija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Edward Rydz-Śmigły
Edward Rydz-Śmigły (Łapszyn, 11. ožujka 1886. – Varšava, 2. prosinca 1941.) bio je poljski maršal, vojni zapovjednik u Drugom svjetskom ratu i vrhovni zapovjednik Poljske vojske, slikar i pjesnik.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Edward Rydz-Śmigły · Vidi više »
Hreščatik
Hreščatik Hreščatik je glavna gradska ulica u središtu Kijeva.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Hreščatik · Vidi više »
Józef Piłsudski
'''Maršal Piłsudski''' Józef Klemens Piłsudski (5. prosinca 1867., Zułów, Litva – 12. svibnja 1935., Varšava), poljski revolucionar, socijalist, državnik, šef države (1918. – 1922.), predsjednik vlade i diktator (1926. – 1935.) II.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Józef Piłsudski · Vidi više »
Josif Staljin
Josif Visarionovič Staljin, ili Iosif Besarion (Soso) Džugašvili (gruzijski: Iosseb (Soso) Besarionis dze Džugašvilii, იოსებ (სოსო) ბესარიონის ძე ჯუღაშვილი, ruski: Иосиф Виссарионович Сталин) (Gori, Gruzija, 18. prosinca 1878. – Moskva, 5. ožujka 1953.), bio je sovjetski političar, državnik te komunistički diktator.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Josif Staljin · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Kijev · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Latvija · Vidi više »
Lav Trocki
Lav Davidovič Trocki (rus. Лев Давидович Троцкий, Janovka, 7. studenog 1879. – Coyoacán, 21. kolovoza 1940.), rođen Lav Davidovič Bronstein (Лев Давидович Бронштейн) bio je boljševički i marksistički teoretičar.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Lav Trocki · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Lavov · Vidi više »
Međumorje
Zemljovid jedne od predloženih inačica Međumorske federacije. Svjetlozelena pokaziva ukrajinske i bjeloruske teritorije pod nadzorom SSSR-a. Međumorje (polj. Międzymorze) je bio projekt kojeg je nakon prvog svjetskog rata promicao Józef Piłsudski, kao federaciju srednjoeuropskih i istočnoeuropskih zemalja koje bi predvodila Poljska, i koja bi štitila narode na istoku Europe od ruskog imperijalizma, ponovnog jačanja njemačkog imperijalizma u razdoblju nakon I. svjetskog rata, te mogućnosti uspostavljanja komunističke vladavine.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Međumorje · Vidi više »
Mihail Tuhačevski
Mihail Nikolajevič Tuhačevski (ruski: Михаи́л Никола́евич Тухаче́вский; 16. veljače 1893. – 12. lipnja 1937.) bio je ruski sovjetski maršal, zapovjednik Crvene armije između 1925.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Mihail Tuhačevski · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Poljska · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika
Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika (rus. Росси́йская Сове́тская Федерати́вная Социалисти́ческая Респу́блика) je bila jedna od 15 republika koje su činile bivši Sovjetski Savez.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Ruska Sovjetska Federativna Socijalistička Republika · Vidi više »
Ruski građanski rat
Ruski građanski rat je naziv za niz oružanih sukoba na području bivšeg Ruskog Carstva koji su trajali od 1918. do 1922. godine, i koji su svoj korijen imali u pokušajima da se obori boljševički režim u Rusiji stvoren Oktobarskom revolucijom.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Ruski građanski rat · Vidi više »
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Rusko Carstvo · Vidi više »
Semjon Buđoni
Semjon Buđoni Semjon Buđoni (Proletarsk, 25. travnja 1883. — Moskva, 26. listopada 1973.) bio je sovjetski maršal.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Semjon Buđoni · Vidi više »
Simon Petljura
Simon Petljura (ukr. Симон Васильович Петлюра, čita se Symon Vasyljovyč Petljura); (Poltava, 10. svibnja 1879. – Pariz, 25. svibnja 1926.) bio je ukrajinski publicist, pisac i novinar, te jedan od glavnih ukrajinskih vojnih i političkih vođa i zagovaratelja ukrajinske neovisnosti u vrijeme Ruske revolucije 1917.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Simon Petljura · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Srednja Europa · Vidi više »
Ukrajinska Narodna Republika
Ukrajinska Narodna Republika (ukr. Українська Народна Республіка); ukrajinska država nastala 17.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Ukrajinska Narodna Republika · Vidi više »
Varšava
Varšava je grad u središnjoj Poljskoj, čiji je od 1596. godine glavni grad.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Varšava · Vidi više »
Varšavska bitka (1920.)
Varšavska bitka vojna je bitka koja se odvila u kolovozu 1920.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Varšavska bitka (1920.) · Vidi više »
Veljačka revolucija u Rusiji
Veljačka revolucija odnosno februarska revolucija izbija u Ruskom Carstvu 8. ožujka 1917. U samo devet dana revolucionari pobjeđuju monarhističke snage nakon čega se ukida Carstvo i proglašava Ruska Republika.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Veljačka revolucija u Rusiji · Vidi više »
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Novi!!: Sovjetsko-poljski rat i Visla · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Poljsko-boljševički rat, Poljsko-sovjetski rat.
