Sličnosti između Spektar (fizika) i Ultraljubičasto zračenje
Spektar (fizika) i Ultraljubičasto zračenje imaju 26 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Astronomski objekt, Atom, Atomska jezgra, Deuterij, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronvolt, Energija, Eter, Fluorescencija, Fotografija, Foton, Fraunhoferove linije, George Gabriel Stokes, Metar, Minerali, Oko, Radijacija, Rendgenske zrake, Rydbergova formula, Spektar (fizika), Spektroskopija, Sunčeva svjetlost, Svemir, Svjetlost, Valna duljina.
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Astronomski objekt i Spektar (fizika) · Astronomski objekt i Ultraljubičasto zračenje ·
Atom
Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno). Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji baca sjenu na desnu stranu cijevi. Vrijeme poluraspada radioaktivnih izotopa ili radionuklida. Treba zapaziti da se teoretska linija za stabilne isotope ''Z''.
Atom i Spektar (fizika) · Atom i Ultraljubičasto zračenje ·
Atomska jezgra
Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase. 2.) jedan od tih neutrona bude uhvaćen od atoma uranija-238 i ne nastavlja reakciju. Drugi neutron napušta sustav bez da bude uhvaćen. Ipak, jedan od neutrona se sudara s novim atomom uranija-235, koji se raspada na dva nova atoma (fisioni fragmenti), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što je opet defekt mase. 3.) dva se neutrona sudaraju s dva atoma uranija-235 i svaki se raspada i nastavlja reakciju. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. vremena; vrijeme poluraspada ''T½.
Atomska jezgra i Spektar (fizika) · Atomska jezgra i Ultraljubičasto zračenje ·
Deuterij
Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.
Deuterij i Spektar (fizika) · Deuterij i Ultraljubičasto zračenje ·
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Elektromagnetsko zračenje i Spektar (fizika) · Elektromagnetsko zračenje i Ultraljubičasto zračenje ·
Elektron
dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. električnog naboja: elektron ima negativan ''q'' tako da putanja ide prema gore. Električna struja je usmjereno gibanje slobodnih elektrona. fotoelektričnog učinka. energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Elektronski uhvat. Elektron je negativno nabijena, stabilna subatomska čestica.
Elektron i Spektar (fizika) · Elektron i Ultraljubičasto zračenje ·
Elektronvolt
Elektronvolt (eV) mjerna je jedinica za energiju, korištena u atomskoj i molekularnoj fizici.
Elektronvolt i Spektar (fizika) · Elektronvolt i Ultraljubičasto zračenje ·
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Energija i Spektar (fizika) · Energija i Ultraljubičasto zračenje ·
Eter
* Eter (mitologija).
Eter i Spektar (fizika) · Eter i Ultraljubičasto zračenje ·
Fluorescencija
ultraljubičastom zračenju. vibracijsko stanje osnovnog elektronskog stanja (''v”''.
Fluorescencija i Spektar (fizika) · Fluorescencija i Ultraljubičasto zračenje ·
Fotografija
osnovni dijelovi digitalnog fotoparata fotografija dvoje fotografa pri fotografiranju Fotografija je tehnika kemijskoga ili digitalnoga elektroničkog zapisivanja prizora iz stvarnosti na sloju materijala koji je osjetljiv na svjetlost koja na nj pada.
Fotografija i Spektar (fizika) · Fotografija i Ultraljubičasto zračenje ·
Foton
nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.
Foton i Spektar (fizika) · Foton i Ultraljubičasto zračenje ·
Fraunhoferove linije
Sunčev spektar s Fraunhoferovim linijama Spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu Fraunhoferove linije su spektralne linije, nazvane prema njemačkom fizičaru Joseph von Fraunhoferu, koje se vide kao tamne apsorpcione linije, u vidljivom Sunčevom spektru.
Fraunhoferove linije i Spektar (fizika) · Fraunhoferove linije i Ultraljubičasto zračenje ·
George Gabriel Stokes
George Gabriel Stokes (Skreen, 13. kolovoza 1819. – Cambridge, 1. veljače 1903.), irsko-engleski matematičar i fizičar.
George Gabriel Stokes i Spektar (fizika) · George Gabriel Stokes i Ultraljubičasto zračenje ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Metar i Spektar (fizika) · Metar i Ultraljubičasto zračenje ·
Minerali
Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.
Minerali i Spektar (fizika) · Minerali i Ultraljubičasto zračenje ·
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Oko i Spektar (fizika) · Oko i Ultraljubičasto zračenje ·
Radijacija
Međunarodni znak radioaktivnosti.
Radijacija i Spektar (fizika) · Radijacija i Ultraljubičasto zračenje ·
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Rendgenske zrake i Spektar (fizika) · Rendgenske zrake i Ultraljubičasto zračenje ·
Rydbergova formula
Vodikove spektralne serije, u logaritamskoj skali Prijelaz elektrona i njihova rezultirajuća valna duljina za vodik Rydbergova formula se koristi u atomskoj fizici, za određivanje valnih duljina spektralnih linija mnogih kemijskih elemenata.
Rydbergova formula i Spektar (fizika) · Rydbergova formula i Ultraljubičasto zračenje ·
Spektar (fizika)
elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.
Spektar (fizika) i Spektar (fizika) · Spektar (fizika) i Ultraljubičasto zračenje ·
Spektroskopija
optičkom prizmom je primjer spektroskopije. Linijski emisijski spektar vodika. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Fraunhoferove linije: spektar plavog neba, u blizini obzora, oko 3 do 4 sata poslijepodne, na čistom nebu. raspršivanje svjetlosti na razne strane. nm. željeza. Spektroskopija je znanstvena djelatnost koja se bavi spektrima kao odrazom energijskih ili strukturnih promjena u atomima i molekulama kemijskih tvari nakon njihova međudjelovanja s elektromagnetskim zračenjem ili sa subatomskim i drugim česticama.
Spektar (fizika) i Spektroskopija · Spektroskopija i Ultraljubičasto zračenje ·
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Spektar (fizika) i Sunčeva svjetlost · Sunčeva svjetlost i Ultraljubičasto zračenje ·
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Spektar (fizika) i Svemir · Svemir i Ultraljubičasto zračenje ·
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Spektar (fizika) i Svjetlost · Svjetlost i Ultraljubičasto zračenje ·
Valna duljina
Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.
Spektar (fizika) i Valna duljina · Ultraljubičasto zračenje i Valna duljina ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Spektar (fizika) i Ultraljubičasto zračenje imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Spektar (fizika) i Ultraljubičasto zračenje
Usporedba između Spektar (fizika) i Ultraljubičasto zračenje
Spektar (fizika) ima 125 odnose, a Ultraljubičasto zračenje ima 135. Kao što im je zajedničko 26, Jaccard indeks 10.00% = 26 / (125 + 135).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Spektar (fizika) i Ultraljubičasto zračenje. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: