Brže od pregledniku!Sličnosti između Spojka i Strojni dio
Spojka i Strojni dio imaju 53 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Alatni stroj, Aluminij, Brtva, Brušenje, Brzina, Deformacija, Dosjed, Elastičnost, Evolventno ozubljenje, Filmska montaža, Fluid, Gibanje, Klin (strojni dio), Kočnice, Korozija, Krutine, Kuglični ležaj, Ležaj, Lom materijala, Materijal, Maziva, Mehanika, Moment sile, Motor s unutarnjim izgaranjem, Naprezanje, Opruga, Opterećenje, Osovina, Pero (strojni dio), Podmazivanje, ..., Remenski prijenos, Savijanje, Sila, Smicanje, Spoj (strojarstvo), Spojka, Stapni i klipni strojevi, Stezni spoj, Strojevi, Svornjak, Tekućine, Temperatura, Tlak, Toplinsko istezanje, Torzija, Turbina, Valjni ležaj, Vijak, Vratilo, Vrtnja, Zatik, Zavarivanje, Zupčanik. Proširite indeks (23 više) »
Alatni stroj
Tokarilica kao primjer alatnog stroja. tokarilici. sinkronom elektromotoru. prijenosnika. Mehanička preša sa zaštitnom pregradom. tokarenja podrazumijeva izbor vrijednosti sljedećih parametara: brzine rezanja ''vc'', posmaka ''f'' i dubine rezanja ''ap''. batom. savijačica s 3 valjka. Stroj za savijanje cijevi. žice ili cijevi. Isprešani ili ekstrudirani aluminijski profil sa složenim presjekom. titanijevim nitridom (TiN). reznog alata. tokarskog noža. Univerzalna tokarilica. CNC glodalica s 5 osi ili obradni centar. Vodoravna tračna pila. Alatni stroj za obodno plošno brušenje. Alatni stroj za lepanje. cilindričnih površina. Alatni stroj za ravno honanje. točkasto zavarivanje. obradnom centru. Moderna CNC tokarilica s dodatnim nosačem alata za bušenje. Industrijsko rezanje laserom čelika na CNC alatnom stroju. Alatni stroj je stroj za oblikovanje obradaka ili izrađevina od različitih materijala.
Alatni stroj i Spojka · Alatni stroj i Strojni dio ·
Aluminij
Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.
Aluminij i Spojka · Aluminij i Strojni dio ·
Brtva
O-prstenovi različitih promjera. opruge. motora. Profilna brtva za vodovodne cijevi. kit. Teflonske brtve (PTFE brtve). vlakana. vode kroz navoje. Način postavljanja teflonske trake. konoplje. željezna jezgra. Nekoliko primjera prstenastih brtava iz mekog materijala s metalnim oblogama: a) od valovitih metalnih traka s obostrano nalijepljenim elastičnim materijalom te metalnim okvirom, b) prsten od mekog materijala s metalnim prstenom na vanjskom obodu, c) s jezgrom iz mekog materijala u metalnom prstenu. olovo ili asfalt. matica. Brtvljenje spoja izloženog djelovanju medija niske temperature i visokog tlaka: 1., 2. prirubnice dijelova u spoju, 3. gumeni brtveni prsten, 4. potporni metalni prsten. Visokotlačno brtvljenje: a) koncentracijom pritiska na male površine nalijeganja na središnjem dijelu brtve: b) s pomoću zatvorene brtve; 1., 2. dijelovi u spoju, 3. brtveni prsten u nestegnutom stanju. Spoj cilindra s poklopcem zabrtvljen delta-prstenom s pomoću tlaka medija: a) u neopterećenom stanju, b) u stanju kad djeluje tlak medija; 1. poklopac, 2. cilindar, 3. brtveni prsten. Brtvljenje spoja izloženog djelovanju medija visoke temperature i tlaka: 1., 2. dijelovi u spoju, 3. brtveni prsten od CrMo čelika. Primjer opreme za vakuumsko brtvljenje. pumpi. opruge. Djelovanje automatske brtve: a) brtva prednapregnuta ugradnjom, b) brtva pod djelovanjem tlaka medija. Način brtvenog djelovanja manžete: a) jednostruka manžeta, b) dvostruka ili '''U''' manžeta; 1. manžeta, 2. medij ili fluid (plin ili tekućina). Način brtvljenja između rotirajućeg i mirujućeg dijela s pomoću tekućine: 1. rotor, 2. brtvena tekućina. 3. medij čije istjecanje treba spriječiti. Membranska brtva na motociklu. Labirintna brtva. Brtva je strojni dio, izrađen od brtvenoga materijala (brtvila), koji služi za sprječavanje ili smanjenje prijelaza tvari između dvaju funkcijski odvojenih prostora, dakle na mjestima kao što su rastavljivi cijevni spojevi i ulaz nekog strojnog dijela u unutrašnjost konstrukcije.
Brtva i Spojka · Brtva i Strojni dio ·
Brušenje
profila. Slikoviti prikaz kako abrazivne čestice u brusnoj ploči odstranjuju materijal (bruse) s radnog komada. Primjeri različitih procesa brušenja: 1. obodno plošno brušenje 2. čeono plošno brušenje 3. kružno vanjsko uzdužno brušenje 4. poprečno vanjsko kružno brušenje 5. Vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Alatni stroj za obodno plošno brušenje. Brusna ploča ili brusno kolo koje brusi svojim obodom. Vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Alatni stroj za vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Osnovni prikaz unutarnjeg kružnog brušenja. Strelice prikazuju smjer vrtnje alata i obratka. reznog alata. Brušenje, u strojarstvu, je oblikovanje materijala odvajanjem čestica, kojim se postižu glatke površine (kovine, drva), točne izmjere ili potreban oblik (oštrenje alata, brušenje stakla, brušenje dijamanata i dragoga kamenja).
Brušenje i Spojka · Brušenje i Strojni dio ·
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Brzina i Spojka · Brzina i Strojni dio ·
Deformacija
Tlačne sile stvaraju deformaciju na tijelo koje ga skraćuju, ali istovremeno ga i šire. Dijagram naprezanja (''σ'' - vlačnog naprezanja i ''ε'' - linijske vlačne deformacije) za tipični neželjezni materijal: 1: Stvarna granica elastičnosti 2: Granica proporcionalnosti 3: Granica elastičnosti 4: Granica razvlačenja ili σ0,2 (naprezanje pri kojem nastaje trajno produljenje od 0,2% prvobitne dužine šipke ili štapa) Deformacija (lat. deformatio: izobličenje, nagrđivanje), u fizici, je promjena oblika tijela (rastezanje, svijanje, sukanje i drugo) pod utjecajem vanjskih ili unutarnjih sila.
Deformacija i Spojka · Deformacija i Strojni dio ·
Dosjed
Vrste dosjeda osovine i provrta. Mjerna tolerancija osovine i provrta Tolerancija dužinskih mjera prema standardu ISO 286 iz 1980. Načini nanošenja tolerancija dosjeda na tehnički crtež i tolerirana vanjska i unutarnja mjera prema ISO 286. Dosjed je odnos dvaju oblikovanih strojnih elemenata (npr. provrt i osovina, utor i pero, itd.), koji imaju jednake nazivne mjere.
Dosjed i Spojka · Dosjed i Strojni dio ·
Elastičnost
Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.
Elastičnost i Spojka · Elastičnost i Strojni dio ·
Evolventno ozubljenje
Evolventno ozubljenje za lijevi pogonski zupčanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac. Evolventno ozubljenje se zbog svojih prednosti kao što su relativno jednostavna izrada zupčanika i neosjetljivost prijenosnog omjera na manje promjene osnog razmaka, najčešće koristi za izradu profila boka zuba zupčanika u obliku evolvente.
Evolventno ozubljenje i Spojka · Evolventno ozubljenje i Strojni dio ·
Filmska montaža
Filmska montaža (od fr. montage - sklapanje, spajanje) je postupak odabiranja i povezivanja kadrova, spajanja nastalih sekvenci i naposljetku stvaranja cjelovitog filma.
Filmska montaža i Spojka · Filmska montaža i Strojni dio ·
Fluid
površinske napetosti tekućina. Hidrostatički tlak povećava se s dubinom. Zbog razlike tlaka na gornjoj i donjoj plohi, na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Fluid (lat. fluidum: tekućina) je tekućina ili plin, tekuća ili plinovita kemijska tvar kojoj molekule lako mijenjaju svoj relativan položaj (voda, zrak i drugo).
Fluid i Spojka · Fluid i Strojni dio ·
Gibanje
centripetalno ubrzanje ''a''. Radijvektor točke P. Gibanje je osnovni pojam u klasičnoj mehanici, određen (definiran) kao promjena položaja tijela u odnosu na neki sustav (referentni sustav) tijekom vremena.
Gibanje i Spojka · Gibanje i Strojni dio ·
Klin (strojni dio)
Primjer utornog ili uzdužnog kukastog klina (gore) i poprečnog klina. Primjer primjene poprečnog klina. vratila. Segmentni Woodruffov klin. Segmentni Woodruffov klin izvađen. Konusni segmentni Woodruffov klin. Klin je strojni dio stožastog oblika, obično s nagibom 1:100, koji se primjenom sile umeću između glavčine i vratila.
Klin (strojni dio) i Spojka · Klin (strojni dio) i Strojni dio ·
Kočnice
hidraulična kočnica: 1. pedala kočnice, 2. glavni cilindar, 3. kočna tekućina, 4. klip, 5. cilindar, 6. kočni bubanj, 7. obloga, 8. povratna opruga. Automobilska pločasta kočnica ili disk kočnica. Kočna ploča je crni dio umetnut u crvena kočna kliješta. Kočna obloga je s unutarnje strane kočne ploče i ne vidi se na slici. Sivi disk kočnice je gotovo potpuno izložen pogledu. kočnice s bubnjem. željezničkih vagona. Simpleksna unutarnja čeljusna kočnica. Dupleksna unutarnja čeljusna kočnica. čeljusnih kočnica. Pločasta kočnica ili disk kočnica. Pojasna kočnica. Pronijeve kočnice. vrtložnih struja, kao kočnica za mjerenje svojstava elektromotora. Kočnice su uređaj za usporavanje ili zaustavljanje vozila, zrakoplova, stroja, njihova pokretnoga dijela i slično.
Kočnice i Spojka · Kočnice i Strojni dio ·
Korozija
željeznih oksida. Korozija metala. Elektrokemijska korozija aluminija koji je u dodiru s čelikom, a dogodilo se u dvije godine.http://www.corrosionclinic.com/types_of_corrosion/galvanic_corrosion.htm Galvanic Corrosion. Corrosionclinic.com. Retrieved on 2012-07-15. Srušen most ''Silver Bridge'', a jedan od glavnih uzroka je korozija. Presjek kroz '''jamičastu koroziju''' ili '''pitting'''. Oksidi, kao što je željezov(III) oksid ili hrđa, koja se sastoji od hidratiranog željezovog(III) oksida Fe2O3 · n H2O i željezov(III) oksid-hidroksida (FeO(OH), Fe(OH)3), stvaraju se gdje kisik i voda kemijski reagiraju s ostalim elementima. Normalna mikrostruktura. '''Interkristalna''' ili '''intergranularna korozija''' širi se uzduž granica metalnog zrna u dubinu. željeza i cinka sve do vanjske površine prevlake. Tada izostaje sloj čistog cinka u prevlaci. hrane). bakrenog sulfata (bakrenje). Korozija (srednjovj. lat. corrosio, od lat. corrodere: nagrizati) je trošenje konstrukcijskih materijala kemijskim djelovanjem fluida (plinova ili kapljevina).
Korozija i Spojka · Korozija i Strojni dio ·
Krutine
Prikaz krutine. Kristalni oblik krutog inzulina. Kristal kvarca. čvrstoću. kubičnog kristalnog sustava. fotonaponski članak. Krutine ili čvrste tvari su kemijske tvari (supstancije) stalnog oblika i obujma (volumena).
Krutine i Spojka · Krutine i Strojni dio ·
Kuglični ležaj
Prikaz rada kugličnog ležaja Jednostavni kuglični ležaj Samopodesivi kuglični ležaj Samopodesivi kuglični ležaj Kuglični ležaj je vrsta valjnog ležaja, koji je u osnovi namijenjen za prenošenje radijalnih opterećenja, iako neke izvedbe omogućavaju i prijenos aksijalnih opterećenja.
Kuglični ležaj i Spojka · Kuglični ležaj i Strojni dio ·
Ležaj
Presjek kroz poprečni kuglični ležaj, gdje se dodir ostvaruje u 4 točke. kugličnog ležaja. Poprečni dvodijelni klizni ležaj kao kompletan sklop stroja ili naprave. Jednostavni poprečni klizni ležaj s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko podmazivanje. Jednostavni kuglični ležaj. Samopodesivi kuglični ležaj. Valjkasti ležaj. Stožasti ili konični ležaj. Igličasti ležaj. Aksijalni valjkasti ležaj. magnetnog ležaja. Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom. Stožasti ili konični ležaji. zračnim ležajem. Šiljasti ležaj s ravnom dodirnom površinom s dodatnim usredišćivanjem (centriranjem) osi šiljastoga rukavca i ležaja. Ležaj, u strojarstvu, je strojni dio koji služi za nošenje, vođenje ili oslanjanje pokretnih dijelova (na primjer osovine, vratila, njihajne poluge, kotača i slično) na mirujuće dijelove (na primjer postolja, kućišta i slično).
Ležaj i Spojka · Ležaj i Strojni dio ·
Lom materijala
Tipični dijagram naprezanja za aluminij 1. Vlačna čvrstoća ''σM'' 2. Granica razvlačenja ''σ0,2'' 3. Granica elastičnosti 4. '''Lom materijala''' ili lomna čvrstoća 5. Plastično produljenje ispitnog uzorka (tipično 0,2%) Razlikuju se tri načina otvaranja pukotine: jednostavno otvaranje pukotine (lijevo), uzdužno smicanje (u sredini) i poprečno smicanje (desno). Krhki lom aluminijske ručice. Svijetli dio: krhki lom. Tamni dio: lom zbog umora materijala. stakla kidalici. Prikaz koraka kod žilavog loma (čisto vlačno naprezanje). Pucanje osovine zbog umora materijala Razvoj pukotina tokom vremena (cikličko naprezanje) zbog umora materijala Lom materijala se može odrediti kao makroskopsko razdvajanje materijala, koje dovodi do gubitka nosivosti čvrstog tijela.
Lom materijala i Spojka · Lom materijala i Strojni dio ·
Materijal
kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.
Materijal i Spojka · Materijal i Strojni dio ·
Maziva
Motorno ulje. koljenastog vratila. Jednostavni radijalni klizni ležaj s rukavcem (unutra) i blazinicom (vanjski dio) kružnog oblika, nastaje samo jedna klizna površina sa svojim "uljnim klinom" koji osigurava hidrodinamičko podmazivanje. Kružni utor za podmazivanje u obliku broja 8. Maziva su kemijske tvari specifičnih fizikalnih i kemijskih svojstava koje se rabe za podmazivanje.
Maziva i Spojka · Maziva i Strojni dio ·
Mehanika
oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.
Mehanika i Spojka · Mehanika i Strojni dio ·
Moment sile
trenja nisu uzeti u obzir). Moment sile ili zakretni moment je vektorska fizikalna veličina koja kod rotacije tijela ima sličnu ulogu kakvu sila ima kod translacije (jednoliko ubrzano gibanje po pravcu) tijela: moment sile daje tijelu kutno ubrzanje.
Moment sile i Spojka · Moment sile i Strojni dio ·
Motor s unutarnjim izgaranjem
Motori s unutarnjim izgaranjem su motori kod kojih gorivo izgara u radnom prostoru koji služi i za pretvaranje kemijske energije goriva u toplinsku energiju, a potom iz toplinske energije u mehanički rad.
Motor s unutarnjim izgaranjem i Spojka · Motor s unutarnjim izgaranjem i Strojni dio ·
Naprezanje
kidalici za nestandardni ispitni uzorak. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Tenzor naprezanja. Naprezanje \sigma.
Naprezanje i Spojka · Naprezanje i Strojni dio ·
Opruga
zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova. Torzijska opruga ili opruga opterećena na uvijanje. Slojevite lisnate opruge na vlaku. savijanja u mišolovci. Tanjurasta opruga. zavojnih torzijskih opruga: a) ušice od žice opruge zavinute na kraju, b) posebne ušice obavijene zavojima opruge, c) nažlijebljeni čep. zavojnom oprugom savijanja (opterećenje na savijanje). Prstenaste opruge u odbojniku željezničkih vagona i vozila (otvoren za prikazivanje). Opruga (također elastično pero prema njem. Feder) je strojni dio za elastično spajanje.
Opruga i Spojka · Opruga i Strojni dio ·
Opterećenje
gredu (na primjer snijeg). savijanja. Konzola opterećena silom ''F'' na slobodnom kraju. Opterećenje ili teret, u mehanici, su sve sile i momenti sila koji djeluju na neko tijelo u promatranome trenutku.
Opterećenje i Spojka · Opterećenje i Strojni dio ·
Osovina
Osovina vlaka. Osovina vlaka mreže vlakova velikih brzinâ u Japanu, Shinkansen. Simetrična osovina s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. Žlijebljeni spoj na pogonskoj osovini. žlijebljenim spojem u sredini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. lokomotivi. Pogonska osovina bicikla. Tokarilica s više osovina. drveni kotač s osovinom na svijetu (oko 5150 godina). stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). grede. Osovina je strojni dio (element) duguljasta, najčešće cilindrična oblika, koji nosi kotače, remenice, zupčanike, poluge, ležajeve ili slično, a koji se okreću ili rotiraju (ili se njišu) oko njega ili zajedno s njim.
Osovina i Spojka · Osovina i Strojni dio ·
Pero (strojni dio)
vratila. vratilu. vratilu. Glavčina s utorom za pero. Presjek kroz spoj s perom. Pero i spoj s perima najčešće je korišten spoj vratila i glavčine, prvenstveno primjeren za mirna opterećenja.
Pero (strojni dio) i Spojka · Pero (strojni dio) i Strojni dio ·
Podmazivanje
koljenastog vratila. Prijelaz iz suhog trenja (lijevo) u tekuće trenje (desno). Hidrodinamičko trenje nastaje ako se potrebni tlak za podmazivanje stvara samo gibanjem tijela. hidrodinamičkih ležaja. Crvena maziva mast za ležaj kotača za automobile. Podmazivanje je primjena maziva za smanjivanje trenja među površinama koje se dodiruju, a gibaju se jedna u odnosu na drugu (tarne površine).
Podmazivanje i Spojka · Podmazivanje i Strojni dio ·
Remenski prijenos
Remenski prijenos s klinastim remenom, dvije remenice i zateznom remenicom. Plosnati remen i valjkasta remenica. Remenski prijenos s plosnatim remenom. Križni remenski prijenos s valjkastim remenicama. Otvoreni remenski prijenos s valjkastim remenicama. Remenski prijenos prenosi sile i okretna gibanja između vratila, a naročito je prikladan za veće razmake osi vratila.
Remenski prijenos i Spojka · Remenski prijenos i Strojni dio ·
Savijanje
čeličnog I-profila. ležaje, oslonjena na svojim krajevima (na jednoj strani pomično, na drugoj nepomično). Prema broju ležaja razlikuju se greda s jednim ležajem (konzolna), s dva ležaja (prosto oslonjena, s prepustima), s više ležaja (kontinuirana). Slika opterećenja grede na 2 oslonca, djelovanje sila na gredu, djelovanje momenata savijanja na gredu i progib grede kada okomita sila djeluje u sredini grede. Jacob Bernoulli je uveo pretpostavku da pri savijanju poprečni presjeci ostaju ravni:poprečni se presjeci pri savijanju ne deformiraju, to jest ostaju ravni, i samo se zakreću jedan u odnosu na drugi. Pokusi potvrđuju točnost te pretpostavke! Neka se uzdužna vlakna nosača istežu ili produljuju (na slici ispod crvene neutralne osi) što znači da su prisutna vlačna naprezanja, a neka skraćuju (gornja na slici) što znači da su prisutna tlačna naprezanja. naprezanja ''σ'' koja se zamišljaju razdijeljenima po presjeku razmjerno udaljenosti od neutralne osi. Kod toga vrijedi: *raspodjela normalnog naprezanja po visini poprečnog presjeka linearna; *sve točke presjeka jednako udaljene od neutralne osi presjeka imaju isto normalno naprezanje; *u neutralnoj ravnini normalna naprezanja jednaki su nuli; *najveća normalna naprezanja imaju vlakna najudaljenija od neutralne osi presjeka; *neutralna os presjeka dijeli presjek na zonu vlaka i zonu tlaka. Savijanje ili fleksija (engl. bending, flexure) je opterećenje koje djeluje okomito na uzdužnu os nosača.
Savijanje i Spojka · Savijanje i Strojni dio ·
Sila
Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.
Sila i Spojka · Sila i Strojni dio ·
Smicanje
Kod smicanja sila se primjenjuje na vrh pravokutnika dok je dno pravokutnika u mjestu. Nastalo smično naprezanje, \tau\,, izobličuje pravokutnik u paralelogram, tako da je opterećen samo vrh paralelograma. Posmično naprezanje u vodoravnoj šipki zbog djelovanja dvije okomite šipke čije su osi pomaknute (kao na primjer škare). Smicanje, smik, posmik ili odrez je opterećenje čvrstoga tijela silama koje djeluju u ravnini nekoga presjeka tijela, a nastoje izazvati paralelno klizanje jednoga dijela presjeka (tankoga sloja) u odnosu na drugi.
Smicanje i Spojka · Smicanje i Strojni dio ·
Spoj (strojarstvo)
Vijak spada u rastavljivi spoj. Vijčani spoj. Sirova zakovica. rascjepkom. Zavar spada u nerastavljive spojeve. podloški. žlijebljenog spoja. Spoj u strojarstvu može biti rastavljivi spoj ili nerastavljivi spoj.
Spoj (strojarstvo) i Spojka · Spoj (strojarstvo) i Strojni dio ·
Spojka
prijenosnika, 7. prsten za otpuštanje, 8. poklopac, 9. diskovi za podršku, 10. noseći vijak, 11. zaustavna ogrlica. tarne spojke. Spojka, u strojarstvu općenito, je rastavljivi spojni strojni dio.
Spojka i Spojka · Spojka i Strojni dio ·
Stapni i klipni strojevi
Klip '''R''' - Klipnjača; '''C''' - Koljenasto vratilo; '''W''' - Hlađenje vodom. Centrifugalni regulator. Stapni i klipni strojevi su strojevi kod kojih se ekspanzijom radnoga medija unutar cilindra potiskuje stap (parni stroj, motor s unutarnjim izgaranjem), a djelovanje sile potiskivanja pretvara se preko mehanizma u mehanički rad vrtnje vratila, ili se, obrnuto, radni medij potiskuje stapom ili klipom (stapna pumpa, stapni kompresor) koristeći se energijom iz drugih izvora dovedenom preko mehanizma.
Spojka i Stapni i klipni strojevi · Stapni i klipni strojevi i Strojni dio ·
Stezni spoj
Stezni spoj prije ugradnje Stezni spoj nakon ugradnje Ugradnja steznog spoja grijanjem glavine Ugradnja steznog spoja hlađenjem vratila Stezni spoj je spoj koji se dobije navlačenjem osovine ili vratila većeg promjera, u provrt glavine ili rukavca manjeg promjera.
Spojka i Stezni spoj · Stezni spoj i Strojni dio ·
Strojevi
Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.
Spojka i Strojevi · Strojevi i Strojni dio ·
Svornjak
rascjepkom. Primjer nerastavljivog svornjaka. spoj sa svornjakom. vijčanim nastavkom, e) elastični šuplji s procijepom, f) elastični šuplji s lomljenim procjepom. Zglobni zatik ili svornjak: a) površinski tlak, b) naprezanje na savijanje. Svornjak ili zglobni zatik je spojni dio (element) valjkasta oblika koji se provuče kroz provrte dvaju ili više strojnih dijelova, i tako ih zglobno spoji.
Spojka i Svornjak · Strojni dio i Svornjak ·
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Spojka i Tekućine · Strojni dio i Tekućine ·
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Spojka i Temperatura · Strojni dio i Temperatura ·
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Spojka i Tlak · Strojni dio i Tlak ·
Toplinsko istezanje
Indukcijsko grijanje metalne šipke promjera 25 mm. Bimetal. Vanjski termometar. Kineska keramika. Dilatacijska reška ili razdjelnica na mostu se postavlja radi sprječavanja nepravilnog i proizvoljnog pucanja zbog rastezanja i utezanja pod utjecajem temperaturnih razlika, nejednolikog slijeganja i drugih uzroka. Spoj za širenje u betonu. Spoj za širenje s prirubnicom. nehrđajućeg čelika. Sunčevim zrakama. Toplinsko istezanje, toplinsko rastezanje ili toplinska dilatacija je svojstvo kemijske tvari da mijenja obujam u ovisnosti o temperaturi.
Spojka i Toplinsko istezanje · Strojni dio i Toplinsko istezanje ·
Torzija
Torzija tanke osovine, koja je na jednom kraju pročvršćena za nepokretni oslonac U mehanici čvrstih tijela, torzija predstavlja uvijanje tijela zbog djelovanja momenta.
Spojka i Torzija · Strojni dio i Torzija ·
Turbina
Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. SAD. Turbina (franc. turbine turbina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj, s lopaticama. Protok tekućine djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Plinske, parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Za izum parne turbine zaslužan je britanski inženjer Charles Algernon Parsons (1854. – 1931.), za pronalazak reakcije u turbini, i švedski inženjer Gustav de Laval (1845. – 1913.), za izum pogonske turbine. Moderne parne turbine često upotrebljavaju reakciju i impuls u istoj jedinici, obično različiti stupanj reakcije i impulsa iz korijena lopatica svoje periferije. Uređaj sličan turbini, ali u obrnutom procesu, je kompresor ili pumpa. Aksijalni turbokompresor u mnogim plinskim turbinama dobar je primjer. Ovdje ponovno, i reakcija i impuls su iskorišteni i opet, u modernim osovinskim kompresorima, stupanj reakcije i impulsa obično će se razlikovati od korijena lopatica periferije. Claude Burdin 1828. je upotrijebio termin turbo iz latinskog što označava vrtlog, tijekom inženjerskog natjecanja. Benoit Fourneyron, student Claude Burdina, izgradio je prvu praktičnu vodnu turbinu.
Spojka i Turbina · Strojni dio i Turbina ·
Valjni ležaj
Presjek kroz radijalni kuglični ležaj, gdje se dodir ostvaruje u 4 točke. Prikaz rada kugličnog ležaja. Jednostavni kuglični ležajevi s kavezom. Valjni ležaj ili kotrljajući ležaj je strojni dio koji omogućuje, slično kao i klizni ležaj, vođenje pokretnih strojnih dijelova (osovina, vratilo), umetnutih u odgovarajuće kućište.
Spojka i Valjni ležaj · Strojni dio i Valjni ležaj ·
Vijak
Vijci raznih oblika. Vijak sa šestostranom glavom. matica. matica; 1. glava, 2. svornjak, 3 jezgra, 4. navoj. Vijak s valjkastom glavom s unutarnjim šesterokutom (za imbus ključ). Arhimedov vijak. zavojnice: ''φ'' - kut uspona, ''P'' - korak ili uspon. Prikaz nastajanja navoja. Teoretski profil navoja. Prikaz četverovojnog vijka. Whithworthov navoj. Cijevni navoj. Normalni metrički navoj s trokutastim ISO profilom. Trapezni navoj. navojnom vretenu. Kosi ili pilasti navoj. Obli navoj. Edisonov navoj. oblim elektro-navojem. Djelovanje sila na plošni navoj: a) aksijalna (uzdužna) i obodna sila, b) trokut sila za slučaj bez trenja, c) trokut sila pri dizanju uz trenje, d) trokut sila pri spuštanju terete. sile na navoju s oštrim profilom. Stupanj djelovanja vijka prema kutu uspona. Matični vijak: a) sa šesterostranom glavom, b) s četverostranom glavom. Utori za rasterećenje na vijcima: a) na svornjaku, b) na glavi. Oblici završetaka vijaka: a) zaobljeni, b) stožasti. Glavati vijak sa šesterostranom glavom. Oblici glavatih vijaka: a) sa šesterostranom rupom u glavi (takozvani imbus vijak), b) s cilindričnim utorom za uvijanje, c) sa stožastim ili upuštenim utorom za uvijanje, d) s ručicom, e) s narovašenom glavom, f) s krilnom glavom. Zatični vijci. Visokočvrsti ili visokonapregnuti vijci za čelične konstrukcije počev od kvalitete 8.8 općenito ne trebaju osiguranje od odvrtanja. Temeljni, kotveni ili sidreni vijci. Sprežnjaci: a) s ojačanim svornjakom, b) s ojačanim krajevima svornjaka, c) s distancionom ljuskom. Uvrtni vijci. Zatezni vijak, zateznica, stezaljka ili zatezna spojka. Zglobni vijak s krilnom maticom. nareznicom: a) sa šesterokutnom glavom, b) s cilindričnom glavom i utorom za uvrtanje, c) s upuštenom glavom i utorom za uvrtanje, d) s poluokruglom glavom i utorom za uvrtanje. Vijak s trobridnom glavom. Glave vijaka specijalnog oblika: a) bokocrt, b) pogled odozgo, c) alat za odvijanje. Vijci za drvo: a) sa šesterokutnom glavom, b) s lećastom glavom (takozvani torban vijak), c) s upuštenom glavom. Očni vijak. Vijak (ponekad germanizam šaraf koja potječe od riječi Schraube ili vida od talijanskog vita) je strojni dio za rastavljivo spajanje dijelova ili za pretvaranje rotacijskoga gibanja (kružno gibanje) u translacijsko (jednoliko pravocrtno gibanje).
Spojka i Vijak · Strojni dio i Vijak ·
Vratilo
stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Savitljivo vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). Simetrično vratilo s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. žlijebljenim spojem u sredini. rukavaca: a) krajnji ravni rukavac, b) s ojačanjem na kraju, c) unutarnji, d) kuglasti, e) grebenasti. Žlijebljeni spoj na vratilu ili pogonskoj osovini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. Pogonska osovina ili vratilo vlaka Shinkansen, a to je mreža vlakova velikih brzinâ u Japanu. lokomotivi. Pogonska osovina ili vratilo bicikla. Tokarilica s više vratila. Vratilo je strojni dio koji prenosi rotacijsko gibanje i zakretni moment, to jest snagu.
Spojka i Vratilo · Strojni dio i Vratilo ·
Vrtnja
kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.
Spojka i Vrtnja · Strojni dio i Vrtnja ·
Zatik
osovinu (3). Namotani elastični cilindrični zatik koji služi za namještanje aluminijskog kućišta. Oblici punih cilindričnih zatika: a) sa zaobljenim krajevima, c) s krajevima oblika niskog stožca, c) s ravnim krajevima. Namotani elastični cilindrični zatik koji služi za namjestanje položaja ručice s obzirom na šipku ventila. stožasti zatik. spiralna izvedba. lance, d) za ručice i polužja, e) za zglobove, f) dvostruki osni zatik. Zatik je valjkast ili blago stožast strojni dio (element) za spajanje dijelova lako rastavljivim spojem.
Spojka i Zatik · Strojni dio i Zatik ·
Zavarivanje
elektrolučnog zavarivanja. Zavarivanje MIG postupkom ili elektrolučno zavarivanje taljivom žicom u zaštiti neutralnog plina. Zavarivanje ugljenom elektrodom. Zavarivanje TIG postupkom ili elektrolučno zavarivanje netaljivom elektrodom u zaštiti neutralnog plina. elektrolučnog zavarivanja. ručnog elektrolučnog zavarivanja obloženom elektrodom. Oprema za plinsko zavarivanje. Boce plina i cijevi za dovod plina treba držati dalje od plamena! Kovačko zavarivanje je najstarija vrsta zavarivanja metala. Oprema za točkasto elektrootporno zavarivanje. Osnovni dijelovi "V" žlijeba. Sučeljni spoj, preklopni spoj i kutni spoj. Križni spoj, kutni rubni spoj i prirubni spoj. zone utjecaja topline (ZUT) i osnovnog metala. Daleko najopasnije greške u izradi zavarenih konstrukcija su pukotine. generatora pretvaraju u struju vrlo dobrih karakteristika pogodnih za zavarivanje. Namijenjeni su za rad u terenskim uvjetima i na mjestima s nestabilnom električnom mrežom (velike i česte oscilacije napona). Iako je to vrlo rijetko u praksi, iza generatora može slijediti ispravljački dio, pa se na mjestu zavarivanja može imati pored izmjenične i istosmjerna struja. ručnog elektrolučnog zavarivanja. Podvodno zavarivanje. Zavarivanje je spajanje dvaju ili više, istorodnih ili raznorodnih materijala, taljenjem ili pritiskom, s ili bez dodavanja dodatnog materijala, na način da se dobije homogeni zavareni spoj.
Spojka i Zavarivanje · Strojni dio i Zavarivanje ·
Zupčanik
Čelni zupčanici u zahvatu. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). Unutarnje ozubljenje. Čelnik s ravnim zubima. Čelnici s kosim (helikoidnim) zubimaGore: paralna vratilaDolje: okomita vratila. Čelnici sa strelastim zubima. Stožnici sa zakrivljenim zubima. Pužni prijenosnik. Pužni prijenosnik. Mehanizam sa zupčastom letvom. Planetarni prijenosnik. Glavni dijelovi zupčanika. Evolventno ozubljenje za lijevi pogonski zupčanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Spojka i Strojni dio imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Spojka i Strojni dio
Usporedba između Spojka i Strojni dio
Spojka ima 196 odnose, a Strojni dio ima 118. Kao što im je zajedničko 53, Jaccard indeks 16.88% = 53 / (196 + 118).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Spojka i Strojni dio. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
