Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatski sabor i Srbija
Hrvatski sabor i Srbija imaju 35 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Dalmacija, Demokratska Federativna Jugoslavija, Hrvati, Hrvatska, Hrvatski jezik, Hrvatski sabor, Jadransko more, Kraljevina Jugoslavija, Mađarski jezik, Osmansko Carstvo, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Srednji vijek, Zagreb, 11. studenoga, 1350., 1739., 1830., 19. stoljeće, 1918., 1946., 1991., 1992., 1995., 1996., 1999., 2. svibnja, 2000., 2001., 2003., 2007., ..., 2008., 2011., 2015., 2016., 30. rujna. Proširite indeks (5 više) »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Hrvatski sabor · Dalmacija i Srbija ·
Demokratska Federativna Jugoslavija
Demokratska Federativna Jugoslavija je ime koje je Jugoslavija u prijelaznom razdoblju između Prve Jugoslavije i Druge Jugoslavije, od 7.
Demokratska Federativna Jugoslavija i Hrvatski sabor · Demokratska Federativna Jugoslavija i Srbija ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Hrvatski sabor · Hrvati i Srbija ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatski sabor · Hrvatska i Srbija ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatski jezik i Hrvatski sabor · Hrvatski jezik i Srbija ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Srbija ·
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Hrvatski sabor i Jadransko more · Jadransko more i Srbija ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Hrvatski sabor i Kraljevina Jugoslavija · Kraljevina Jugoslavija i Srbija ·
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Hrvatski sabor i Mađarski jezik · Mađarski jezik i Srbija ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Hrvatski sabor i Osmansko Carstvo · Osmansko Carstvo i Srbija ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hrvatski sabor i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Srbija ·
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Hrvatski sabor i Srednji vijek · Srbija i Srednji vijek ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatski sabor i Zagreb · Srbija i Zagreb ·
11. studenoga
11.
11. studenoga i Hrvatski sabor · 11. studenoga i Srbija ·
1350.
Bez opisa.
1350. i Hrvatski sabor · 1350. i Srbija ·
1739.
Bez opisa.
1739. i Hrvatski sabor · 1739. i Srbija ·
1830.
Bez opisa.
1830. i Hrvatski sabor · 1830. i Srbija ·
19. stoljeće
Bez opisa.
19. stoljeće i Hrvatski sabor · 19. stoljeće i Srbija ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Hrvatski sabor · 1918. i Srbija ·
1946.
1946. (rimski MCMXLVI), bila je 45.
1946. i Hrvatski sabor · 1946. i Srbija ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Hrvatski sabor · 1991. i Srbija ·
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
1992. i Hrvatski sabor · 1992. i Srbija ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Hrvatski sabor · 1995. i Srbija ·
1996.
Bez opisa.
1996. i Hrvatski sabor · 1996. i Srbija ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
1999. i Hrvatski sabor · 1999. i Srbija ·
2. svibnja
2.
2. svibnja i Hrvatski sabor · 2. svibnja i Srbija ·
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
2000. i Hrvatski sabor · 2000. i Srbija ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Hrvatski sabor · 2001. i Srbija ·
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
2003. i Hrvatski sabor · 2003. i Srbija ·
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2007. i Hrvatski sabor · 2007. i Srbija ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
2008. i Hrvatski sabor · 2008. i Srbija ·
2011.
Bez opisa.
2011. i Hrvatski sabor · 2011. i Srbija ·
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
2015. i Hrvatski sabor · 2015. i Srbija ·
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
2016. i Hrvatski sabor · 2016. i Srbija ·
30. rujna
30.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatski sabor i Srbija imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatski sabor i Srbija
Usporedba između Hrvatski sabor i Srbija
Hrvatski sabor ima 278 odnose, a Srbija ima 577. Kao što im je zajedničko 35, Jaccard indeks 4.09% = 35 / (278 + 577).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski sabor i Srbija. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
