Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Srbija i Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Srbija i Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Srbija vs. Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji. Beogradu Srpska akademija nauka i umetnosti (SANU) je najviša znanstvena i umjetnička institucija u Srbiji.

Sličnosti između Srbija i Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Srbija i Srpska akademija znanosti i umjetnosti imaju 27 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Drugi svjetski rat, Kragujevac, Niš, Novi Sad, Petar Lubarda, Prvi svjetski rat, Socijalistička Republika Srbija, 1857., 1903., 1914., 1915., 1928., 1961., 1963., 1967., 1971., 1981., 1986., 1992., 1998., 1999., 2000., 2003., 2005., 2015., 2016., 27. siječnja.

Drugi svjetski rat

Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.

Drugi svjetski rat i Srbija · Drugi svjetski rat i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Kragujevac

Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.

Kragujevac i Srbija · Kragujevac i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Niš

Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.

Niš i Srbija · Niš i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Novi Sad

Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.

Novi Sad i Srbija · Novi Sad i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Petar Lubarda

Petar Lubarda (srpska ćirilica: Петар Лубарда; Ljubotinj kod Cetinja, 27. srpnja 1907. – Beograd, 13. veljače 1974) je bio srpski slikar iz 20.

Petar Lubarda i Srbija · Petar Lubarda i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Prvi svjetski rat

Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.

Prvi svjetski rat i Srbija · Prvi svjetski rat i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Socijalistička Republika Srbija

Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.

Socijalistička Republika Srbija i Srbija · Socijalistička Republika Srbija i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1857.

Bez opisa.

1857. i Srbija · 1857. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1903.

Bez opisa.

1903. i Srbija · 1903. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1914.

Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.

1914. i Srbija · 1914. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1915.

Bez opisa.

1915. i Srbija · 1915. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1928.

1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.

1928. i Srbija · 1928. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1961.

Bez opisa.

1961. i Srbija · 1961. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1963.

Bez opisa.

1963. i Srbija · 1963. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1967.

Bez opisa.

1967. i Srbija · 1967. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1971.

Bez opisa.

1971. i Srbija · 1971. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1981.

Bez opisa.

1981. i Srbija · 1981. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1986.

Bez opisa.

1986. i Srbija · 1986. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1992.

1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.

1992. i Srbija · 1992. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1998.

1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.

1998. i Srbija · 1998. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

1999.

1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.

1999. i Srbija · 1999. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

2000.

2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.

2000. i Srbija · 2000. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

2003.

2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.

2003. i Srbija · 2003. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

2005.

2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.

2005. i Srbija · 2005. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

2015.

desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.

2015. i Srbija · 2015. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

2016.

Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.

2016. i Srbija · 2016. i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

27. siječnja

27.

27. siječnja i Srbija · 27. siječnja i Srpska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »

Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja

Usporedba između Srbija i Srpska akademija znanosti i umjetnosti

Srbija ima 577 odnose, a Srpska akademija znanosti i umjetnosti ima 145. Kao što im je zajedničko 27, Jaccard indeks 3.74% = 27 / (577 + 145).

Reference

Ovaj članak prikazuje odnos između Srbija i Srpska akademija znanosti i umjetnosti. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:

Hej! Mi smo na Facebooku sada! »