Sličnosti između Srbija i Subotica
Srbija i Subotica imaju 46 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Azija, Bačka, Banat, Baranja, Budimpešta, Bunjevci, Crnogorci, Dalmacija, Danilo Kiš, Drugi svjetski rat, Europa, Hrvati, Hrvatski jezik, Jugoslaveni, Kraljevina Jugoslavija, Mađari, Mađarska, Mađarski jezik, Nijemci, Novi Sad, Osmansko Carstvo, Partizani, Prvi svjetski rat, Romi, Rumunji, Rusini, Sjevernobački okrug, Slovaci, Sombor, ..., Srbi, Srijem, Srpski jezik, Vojvodina, Zagreb, 1867., 1914., 1934., 1961., 1991., 1995., 1998., 2001., 2007., 2008., 2011.. Proširite indeks (16 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Srbija · Austro-Ugarska i Subotica ·
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Azija i Srbija · Azija i Subotica ·
Bačka
Bačka (srp. ćir.: Бачка, mađarski: Bácska, slovački: Báčka, rusinski: Бачка, njemački: Batschka) je zemljopisna pokrajina u Srbiji (Vojvodina), Mađarskoj, a uzmemo li kao Bačku i komadiće ozemlja koje Republika Hrvatska ima s istočne strane sadašnjeg toka Dunava (granica prati stari tok), onda je dio Bačke i u Hrvatskoj.
Bačka i Srbija · Bačka i Subotica ·
Banat
Položaj Banata u Europi Karta Banata Banat (rumunjski: Banat, srpski: Банат ili Banat, mađarski: Bánát ili Bánság, njemački: Banat, slovački: Banát, banatskobugarski: Banát) je pokrajina u Rumunjskoj, Srbiji (Vojvodini) i Mađarskoj.
Banat i Srbija · Banat i Subotica ·
Baranja
Slavonija (tamno ljubičasto) i Baranja (svjetlo ljubičasto) Beli Manastir gospodarsko i kulturno središte Baranje Zlatna Greda Baranja (mađ. Baranya, njem. Branau) izdvojena je zemljopisna cjelina istočnohrvatske ravnice.
Baranja i Srbija · Baranja i Subotica ·
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Budimpešta i Srbija · Budimpešta i Subotica ·
Bunjevci
Bunjevci jedna su od najbrojnijih grana hrvatskog naroda čija je kolijevka zapadna Hercegovina i kontinentalna Dalmacija, odakle su se u kasnijim vremenima naselili na području Velebita, Primorja, dijelovima Like i Gorskog kotara (Lič) i kasnije po Vojvodini, odnosno po Podunavlju i Potisju.
Bunjevci i Srbija · Bunjevci i Subotica ·
Crnogorci
Crnogorci (crnogorska ćiril.: Црногорци) su južnoslavenski narod nastanjen uglavnom na području Crne Gore.
Crnogorci i Srbija · Crnogorci i Subotica ·
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Dalmacija i Srbija · Dalmacija i Subotica ·
Danilo Kiš
Danilo Kiš (Subotica, 22. veljače 1935. – Pariz, 15. listopada 1989.) bio je srbijanski je književnik židovskog podrijetla.
Danilo Kiš i Srbija · Danilo Kiš i Subotica ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Srbija · Drugi svjetski rat i Subotica ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Srbija · Europa i Subotica ·
Hrvati
Bez opisa.
Hrvati i Srbija · Hrvati i Subotica ·
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Hrvatski jezik i Srbija · Hrvatski jezik i Subotica ·
Jugoslaveni
Jugoslaveni je službeni naziv koji se na području SFR Jugoslavije koristio za pripadnike raznih etničkih skupina koji su se na službenim popisima stanovništva izjašnjavali pod ovim imenom.
Jugoslaveni i Srbija · Jugoslaveni i Subotica ·
Kraljevina Jugoslavija
Kraljevina Srba, Hrvata i Slovenaca (srp. Краљевина Срба, Хрвата и Словенаца), od 1929. godine Kraljevina Jugoslavija (srp. Краљевина Југославија), naziv je za monarhiju koja je obuhvaćala područja Slovenije, Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Crne Gore i Makedonije, nastala je 1. prosinca 1918. godine,Matković, 1998., str.
Kraljevina Jugoslavija i Srbija · Kraljevina Jugoslavija i Subotica ·
Mađari
Mađari (Madžari), narod ugarske grane ugro-finskih naroda, podrijetlom između Volge i Urala, srodan Vogulima ili Mansima i Ostjacima ili Hantima, danas naseljen u Mađarskoj i u još ukupno 29 država od čega najviše u SAD-u, Rumunjskoj, Slovačkoj i Srbiji.
Mađari i Srbija · Mađari i Subotica ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Mađarska i Srbija · Mađarska i Subotica ·
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Mađarski jezik i Srbija · Mađarski jezik i Subotica ·
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Nijemci i Srbija · Nijemci i Subotica ·
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi Sad i Srbija · Novi Sad i Subotica ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Osmansko Carstvo i Srbija · Osmansko Carstvo i Subotica ·
Partizani
Riječ partizan ima dva osnovna značenja koja daju današnji rječnici, npr.
Partizani i Srbija · Partizani i Subotica ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Prvi svjetski rat i Srbija · Prvi svjetski rat i Subotica ·
Romi
Romi (ro. रोमानी, Rom, Rrom, ili Rroma), često i Cigani, što neki smatraju pogrdnim, tradicijski su nomadski narod podrijetlom iz sjeverozapadne Indije koji se svrstava indoiranskoj jezičnoj porodici.
Romi i Srbija · Romi i Subotica ·
Rumunji
Rumunji romanski narod srodan Moldavcima i Vlasima naseljen poglavito u Rumunjskoj i Moldaviji.
Rumunji i Srbija · Rumunji i Subotica ·
Rusini
Grb Rusina Područja s kojih su Rusini doselili u današnju Hrvatsku Drvena crkva iz muzeja na otvorenom Drvena crkva Rusina Muzej na otvorenom Narodna nošnja iz Petrovaca Rusinska kuća Rusinska kuća Rusinski vez Rusinski vez Rusinski vez Sokolski slet Uskrsna hrana: sirac i uskrsni kruh Rusini (Rusnaci, Ruteni), maleni narod iz grupe Istočnih Slavena čija se stara postojbina nalazila u Zakarpatju, odnosno dijelu Ukrajine, na granici s Poljskom, Slovačkom, Mađarskom i Rumunjskom.
Rusini i Srbija · Rusini i Subotica ·
Sjevernobački okrug
Sjevernobački upravni okrug (srpski: Севернобачки управни округ, Severnobački upravni okrug; mađarski: Észak Bácskai Körzet; slovački: Severobáčsky okres; rusinski: Сивернобачки окрух; rumunjski: Districtul Bacica de Nord) je okrug na sjeveru Republike Srbije.
Sjevernobački okrug i Srbija · Sjevernobački okrug i Subotica ·
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Slovaci i Srbija · Slovaci i Subotica ·
Sombor
'''Sombor''' Sombor je grad u Bačkoj, u Vojvodini (Srbija).
Sombor i Srbija · Sombor i Subotica ·
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Srbi i Srbija · Srbi i Subotica ·
Srijem
#a7f0f0 Srbijanski dio Srijema Srijem (latinski: Syrmia, Sirmium, mađarski: Szerémség, Szerém, Szerémország, njemački: Syrmien, slovački: Sriem, srpski: Срем, Srem, rumunjski: Sirmia, rusinski: Срим) zemljopisna je i povijesna regija koja je upravno podijeljena između Hrvatske i Srbije.
Srbija i Srijem · Srijem i Subotica ·
Srpski jezik
Srpski jezik (ISO 639-3: srp) je materinski jezik za najmanje 7 020 550 ljudi poglavito u Srbiji, 6 200 000 (2006.), zatim 297 000 u Albaniji (2007.); 1 300 000 u Bosni i Hercegovini (2004.); 265 895 u Crnoj Gori (2011.); 45 004 u Hrvatskoj (2021.); 33 300 u Makedoniji (2001.); 27 000 u Rumunjskoj (popis 2002.); 4 160 u Rusiji (popis 2002.); 20 000 u Turskoj (1980.). Prema srpskom jezikoslovcu Ranku Bugarskom ukupni broj govornika srpskoga jezika je oko 12 milijuna ljudi.
Srbija i Srpski jezik · Srpski jezik i Subotica ·
Vojvodina
Tradicionalna zastava Vojvodine Vojvodina, službenim nazivom Autonomna Pokrajina Vojvodina (srp. Аутономна Покрајина Војводина, mađ. Vajdaság Autonóm Tartomány, slvč. Autonómna pokrajina Vojvodina, rum. Provincia Autonomă Voivodina, rusin. Автономна Покраїна Войводина) autonomna je pokrajina na sjeveru Republike Srbije.
Srbija i Vojvodina · Subotica i Vojvodina ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Srbija i Zagreb · Subotica i Zagreb ·
1867.
Bez opisa.
1867. i Srbija · 1867. i Subotica ·
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
1914. i Srbija · 1914. i Subotica ·
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
1934. i Srbija · 1934. i Subotica ·
1961.
Bez opisa.
1961. i Srbija · 1961. i Subotica ·
1991.
Bez opisa.
1991. i Srbija · 1991. i Subotica ·
1995.
Bez opisa.
1995. i Srbija · 1995. i Subotica ·
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
1998. i Srbija · 1998. i Subotica ·
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2001. i Srbija · 2001. i Subotica ·
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
2007. i Srbija · 2007. i Subotica ·
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
2008. i Srbija · 2008. i Subotica ·
2011.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Srbija i Subotica imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Srbija i Subotica
Usporedba između Srbija i Subotica
Srbija ima 577 odnose, a Subotica ima 316. Kao što im je zajedničko 46, Jaccard indeks 5.15% = 46 / (577 + 316).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Srbija i Subotica. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: