Sličnosti između Srednja Azija i Turkijski jezici
Srednja Azija i Turkijski jezici imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Altajski jezici, Arapski jezik, Europa, Huni, Kazaški jezik, Kina, Kineski jezik, Kirgiski jezik, Perzijski jezik, Ruski jezik, Sibir, Tatarski jezik, Turkijski narodi, Turkmenski jezik, Turski jezici, Turski jezik, Ujgurski jezik, Uzbečki jezik.
Altajski jezici
Altajski jezici hipotetska su porodica jezika koja se ponekad s uralskom porodicom povezuje u širu uralsko-altajsku porodicu.
Altajski jezici i Srednja Azija · Altajski jezici i Turkijski jezici ·
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Arapski jezik i Srednja Azija · Arapski jezik i Turkijski jezici ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Srednja Azija · Europa i Turkijski jezici ·
Huni
Upad Huna u Europu Huni su bili nomadski narod koji su živjeli u Istočnoj Europi, Kavkazu i Središnjoj Aziji između 4.
Huni i Srednja Azija · Huni i Turkijski jezici ·
Kazaški jezik
Kazaški jezik ili kazahski jezik (kazakh, kaisak, kazak, kosach, qazaq; ISO 639-3: kaz), altajski jezik zapadne skupine turkijskih jezika, kojim govori preko osam milijuna ljudi u nekoliko azijskih zemalja, poglavito u Kazahstanu (5 290 000; popis 1979.), a ostali u Kini (1 250 000; popis 2000.), Uzbekistanu (808 000), Mongoliji (182 000; Johnstone and Mandryk 2001), Iranu (3 000; 1982), Afganistanu (2 000; 2000), 600 u Turskoj, u provincijama Kayseri, Manisa (grad Salihli) i gradu Istanbulu.
Kazaški jezik i Srednja Azija · Kazaški jezik i Turkijski jezici ·
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Kina i Srednja Azija · Kina i Turkijski jezici ·
Kineski jezik
462x462px Kineski jezik (ISO 639-3: zho) kolektivni je naziv za srodne jezike (makrojezik) u području Kine kojih je ukupno 13, to su: gan, hakka, huizhou, jinyu, mandarinski, min bei, min dong, min nan, min zhong, pu-xian, wu, xiang, yue.
Kineski jezik i Srednja Azija · Kineski jezik i Turkijski jezici ·
Kirgiski jezik
Kirgiski jezik (ISO 639-3: kir), altajski jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori preko 2 800 000 ljudi, većina u Kirgistanu (2 450 000; 1993 UBS); 160 000 u Kini (2000 popis) u Xinjiangu; 1 140 u Turskoj (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u Afganistanu (2000).
Kirgiski jezik i Srednja Azija · Kirgiski jezik i Turkijski jezici ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Perzijski jezik i Srednja Azija · Perzijski jezik i Turkijski jezici ·
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Ruski jezik i Srednja Azija · Ruski jezik i Turkijski jezici ·
Sibir
Bajkalskog jezera Sibir (ruski: Сиби́рь, ženski rod) je naziv za područje koje pokriva veći dio sjeverne Azije, tj.
Sibir i Srednja Azija · Sibir i Turkijski jezici ·
Tatarski jezik
Tatarski jezik (ISO 639-3: tat), jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori 6 496 600 ljudi na području Rusije (5 350 000; 2002.), Kine (800; 1999.) i Istanbula u Turskoj.
Srednja Azija i Tatarski jezik · Tatarski jezik i Turkijski jezici ·
Turkijski narodi
Države i pokrajine u kojima je jedan od turkijskih jezika služben Ujgurka Turkijski narodi su oni narodi koji govore jezicima turkijske grane.
Srednja Azija i Turkijski narodi · Turkijski jezici i Turkijski narodi ·
Turkmenski jezik
Turkmenski jezik (turkmen, trukhmen, trukhmeny, turkmani, turkmanian, turkmenler, turkomans; түркмен; ISO 639-3: tuk), turkijski jezik uže južnoturkijske skupine unutar koje čini posebnu turkemnsku podskupinu.
Srednja Azija i Turkmenski jezik · Turkijski jezici i Turkmenski jezik ·
Turski jezici
Turski jezici, podskupina južnoturkijskih jezika, šire turkijske skupine, koji se govore na području Anatolije i nekih susjednih zemalja.
Srednja Azija i Turski jezici · Turkijski jezici i Turski jezici ·
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Srednja Azija i Turski jezik · Turkijski jezici i Turski jezik ·
Ujgurski jezik
Ujgurski jezik (ISO 639-3: uig; uighuir, uighur, uiguir, uigur, uygur, weiwuer, wiga), jezik istočnoturkijske skupine altajskih jezika, kojim govori oko 8 788 690 ljudi u Kini, Kazahstanu, Afganistanu (3 000), Mongoliji 1 000 (1982).
Srednja Azija i Ujgurski jezik · Turkijski jezici i Ujgurski jezik ·
Uzbečki jezik
right Uzbečki jezik (uzb. O'zbek tili/Ўзбек тили, O'zbekcha/Ўзбекча, أۇزبېك) najrasprostranjeniji je turkijski jezik u srednjoj Aziji.
Srednja Azija i Uzbečki jezik · Turkijski jezici i Uzbečki jezik ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Srednja Azija i Turkijski jezici imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Srednja Azija i Turkijski jezici
Usporedba između Srednja Azija i Turkijski jezici
Srednja Azija ima 106 odnose, a Turkijski jezici ima 67. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 10.40% = 18 / (106 + 67).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Srednja Azija i Turkijski jezici. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: