Sličnosti između Srednji istok i Zemljopis Irana
Srednji istok i Zemljopis Irana imaju 70 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Afganistan, Anatolija, Arapi, Arapski jezik, Arapski poluotok, Arapski svijet, Arheologija, Armenija, Azerbajdžan, Azija, Bahrein, Bizant, Bliski istok, Drevni Egipat, Drugi svjetski rat, Euroazija, Eurocentrizam, Europa, Fizička geografija, Granica, Grci, Gruzija, Indija, Indoeuropljani, Irak, Iran, Iranska visoravan, Iranski narodi, Islam, Jugozapadna Azija, ..., Katar, Kavkaz, Kazahstan, Kina, Kultura, Kulturna geografija, Kurdi, Kurdistan, Kurdski jezik, Kuvajt, Levant, Maroko, Mezopotamija, Mongolija, Oman, Osmansko Carstvo, Pakistan, Perzijanci, Perzijski jezik, Politička geografija, Politika, Prvi svjetski rat, Rusija, Rusko Carstvo, Saudijska Arabija, Sirija, Sjeverna Afrika, Sovjetski Savez, Srednja Azija, Sredozemlje, Sredozemno more, Turci, Turkestan, Turkmenistan, Turska, Turski jezik, Ujedinjeni Arapski Emirati, Zemljopisna dužina, 20. stoljeće, 2006.. Proširite indeks (40 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Afganistan i Srednji istok · Afganistan i Zemljopis Irana ·
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Anatolija i Srednji istok · Anatolija i Zemljopis Irana ·
Arapi
Arapi Arapi (arapski: عرب ʻarab) semitski su narod koji je većim dijelom nastanjen na Bliskom istoku i u sjevernoj Africi.
Arapi i Srednji istok · Arapi i Zemljopis Irana ·
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Arapski jezik i Srednji istok · Arapski jezik i Zemljopis Irana ·
Arapski poluotok
alt.
Arapski poluotok i Srednji istok · Arapski poluotok i Zemljopis Irana ·
Arapski svijet
right Izraz arapski svijet odnosi se na arapske zemlje koje se nalaze na području Afrike koje se proteže od Atlantskog oceana na zapadu preko Sjeverne Afrike (dijela Afrike koji izlazi na Sredozemno more) pa sve do Crvenog mora, uključujući Arapski poluotok, odnosno države Bliskog istoka.
Arapski svijet i Srednji istok · Arapski svijet i Zemljopis Irana ·
Arheologija
Arheologija je znanost koja sustavno proučava i istražuje stare materijalne ostatke s ciljem rekonstrukcije cjelokupnog života čovječanstva.
Arheologija i Srednji istok · Arheologija i Zemljopis Irana ·
Armenija
Armenija (arm. Հայաստան, Hayastan), službeno Republika Armenija, država je na južnom Kavkazu.
Armenija i Srednji istok · Armenija i Zemljopis Irana ·
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Azerbajdžan i Srednji istok · Azerbajdžan i Zemljopis Irana ·
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Azija i Srednji istok · Azija i Zemljopis Irana ·
Bahrein
Bahrein, službeno Kraljevina Bahrein je otočna država u jugozapadnoj Aziji.
Bahrein i Srednji istok · Bahrein i Zemljopis Irana ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Srednji istok · Bizant i Zemljopis Irana ·
Bliski istok
osmanlijskim granicama Bliski istok (hrv. sinonimi: „Prednji istok” ili „Srednji istok”) je zapadnjački geopolitički naziv za područja sjeveroistočne Afrike i jugozapadne Azije čije su granice slabo definirane.
Bliski istok i Srednji istok · Bliski istok i Zemljopis Irana ·
Drevni Egipat
Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.
Drevni Egipat i Srednji istok · Drevni Egipat i Zemljopis Irana ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Srednji istok · Drugi svjetski rat i Zemljopis Irana ·
Euroazija
zeleno) Euroazija je naziv za najveću kopnenu masu na Zemlji.
Euroazija i Srednji istok · Euroazija i Zemljopis Irana ·
Eurocentrizam
Eurocentrizam je pojam koji opisuje osobinu promatranja Europe kao najvažnijeg geografskog dijela i njegovo generaliziranje europskih pozitivnih osobina (npr. istraživački rad).
Eurocentrizam i Srednji istok · Eurocentrizam i Zemljopis Irana ·
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Europa i Srednji istok · Europa i Zemljopis Irana ·
Fizička geografija
Fizička geografija odnosno fizikalni zemljopis, Zagreb, 1850., Tiskom Franje Župana, Hrvatski školski muzej.
Fizička geografija i Srednji istok · Fizička geografija i Zemljopis Irana ·
Granica
Granica Škotske i Engleske Granica je u najširem smislu crta koja nešto omeđuje.
Granica i Srednji istok · Granica i Zemljopis Irana ·
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Grci i Srednji istok · Grci i Zemljopis Irana ·
Gruzija
Gruzija (gruzijski საქართველო) je država u južnom Kavkazu, na sjeveroistoku Crnog mora.
Gruzija i Srednji istok · Gruzija i Zemljopis Irana ·
Indija
Republika Indija smještena je u Južnoj Aziji, zauzima veći dio indijskog potkontinenta te je najmnogoljudnija država na svijetu od 2023., s više od milijardu stanovnika, koji govore više od stotinu različitih jezika.
Indija i Srednji istok · Indija i Zemljopis Irana ·
Indoeuropljani
Indoeuropljani - Ime narodima koji se služe jezicima indoeuropske jezične porodice, i čije se porijeklo traži u hipotetičkim Proto-Indoeuropljanima koji su se služili proto-indoeuropskim jezikom.
Indoeuropljani i Srednji istok · Indoeuropljani i Zemljopis Irana ·
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Irak i Srednji istok · Irak i Zemljopis Irana ·
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Iran i Srednji istok · Iran i Zemljopis Irana ·
Iranska visoravan
Indijske ploče Iranska visoravan (poznata i kao Perzijska visoravan) je prostrani geološki oblik u jugozapadnoj Aziji.
Iranska visoravan i Srednji istok · Iranska visoravan i Zemljopis Irana ·
Iranski narodi
Iranski narodi, jedna od dviju glavnih grana indoiranskih naroda (druga je indoarijska ili indijska), od suvremenih jezikoslovaca podijeljenih na dvije jezične skupine, to su: a) zapadna sa sjeverozapadnom i jugozapadnom podskupinom, a govore ukupno 72 različita jezika i brojne dijalekte; b) istočna sa sjeveroistočnom i jugoistočnom podskupinom koji govore 13 različitih jezika a pripada joj i izumrli jezik avesta. Najbrojniji pripadnici iranskih naroda su Perzijanci. U Istočne Irance pripadaju različiti narodi naseljeni na području Pamira, jugoistočna podskupina: Yazgulami (među kojima su i Sarikoli iz Kine i Shugni iz Tadžikistana), Munji iz Afganistana, Eshkashimi i Sanglechi iz Afganistana, i Wakhi i Yidghal (govore yidgha) iz Pakistana; narodi Pašto ili Afganci iz Afganistana i Pakistana. U sjeveroistočne pripadaju pripadaju manje skupine u Tadžikistanu (Yagnobi) i Oseti u Gruziji. U zapadne Irance pripadaju brojni narodi rašireni po Pakistanu i Iranu, tu su Sjeverozapadni, viz.: Baludži, Gilaki, Mazanderani, Kurdi, Ormuri, Parachi, Tališi, Zaza, Lasgerdi, Dezfuli, Sangisari, Sorkhei, Karingani, Laki, Sivandi, Nayini, Shahmirzadi, Astiani, Khunsari, Vafsi, Soi, Gozarkhani, Razajerdi, Rudbari, Shahrudi, Takistani, Maraghei, Kajali, Kabatei, Gurani, Bajelani, Khalaj, etc. U Jugozapadne (Iran, Afganistan i drugdje) pripadaju: Bakhtiari, Luri, Tati, Tadžici, Pahlavani, Aimaq, etc. Kategorija:Indoiranski narodi.
Iranski narodi i Srednji istok · Iranski narodi i Zemljopis Irana ·
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Islam i Srednji istok · Islam i Zemljopis Irana ·
Jugozapadna Azija
Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.
Jugozapadna Azija i Srednji istok · Jugozapadna Azija i Zemljopis Irana ·
Katar
Katar (arapski: قطر, Qatar) država je na Аrapskom poluotoku u jugozapadnoj Aziji.
Katar i Srednji istok · Katar i Zemljopis Irana ·
Kavkaz
Kavkaski krajolik u Azerbajdžanu Kavkaz je gorje koje tvori prirodnu granicu Europe i Azije, a zemljopisno je smješten između Crnog mora i Kaspijskog jezera.
Kavkaz i Srednji istok · Kavkaz i Zemljopis Irana ·
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Kazahstan i Srednji istok · Kazahstan i Zemljopis Irana ·
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Kina i Srednji istok · Kina i Zemljopis Irana ·
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Kultura i Srednji istok · Kultura i Zemljopis Irana ·
Kulturna geografija
Kulturna geografija je dio antropogeografije koji proučava kulturne proizvode i norme, te njihove varijacije i relacije u prostoru i mjestu.
Kulturna geografija i Srednji istok · Kulturna geografija i Zemljopis Irana ·
Kurdi
Kurdi (kur.: کورد; Kurd) su iranski narod nastanjen u jugozapadnoj Aziji.
Kurdi i Srednji istok · Kurdi i Zemljopis Irana ·
Kurdistan
Zastava Kurdistana područje danas naseljeno Kurdima Kurdistan (Soranî: كوردستان, doslovno značenje: "zemlja Kurda"; Drevno: Corduene, staro: Koordistan, Curdistan, Kurdia, također Kurdewarî na kurdskom) je ime za geografsku i kulturnu regiju na području Bliskog Istoka, u kojem prevladava kurdsko stanovništvo.
Kurdistan i Srednji istok · Kurdistan i Zemljopis Irana ·
Kurdski jezik
Kurdski jezik (ISO 639-3: kur) je maleni skup jezika (makrojezik) kojima govore Kurdi u Jugozapadnoj Aziji.
Kurdski jezik i Srednji istok · Kurdski jezik i Zemljopis Irana ·
Kuvajt
Kuvajt je država u jugozapadnoj Aziji.
Kuvajt i Srednji istok · Kuvajt i Zemljopis Irana ·
Levant
Levant Levant (Levanat; franc. levant, tal. levante istok), u općem značenju Istok, istočne zemlje.
Levant i Srednji istok · Levant i Zemljopis Irana ·
Maroko
Maroko je država u sjeverozapadnoj Africi u Magrebu, na obali Atlantskoga oceana i Sredozemnog mora.
Maroko i Srednji istok · Maroko i Zemljopis Irana ·
Mezopotamija
Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.
Mezopotamija i Srednji istok · Mezopotamija i Zemljopis Irana ·
Mongolija
Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.
Mongolija i Srednji istok · Mongolija i Zemljopis Irana ·
Oman
Oman, službeno Sultanat Oman je država na jugoistočnoj obali Аrapskog poluotoka u jugozapadnoj Aziji.
Oman i Srednji istok · Oman i Zemljopis Irana ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Osmansko Carstvo i Srednji istok · Osmansko Carstvo i Zemljopis Irana ·
Pakistan
Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija. Godine 1956., Pakistan se proglasio prvom islamskom republikom na svijetu. Istočni dio Pakistana je od 1971. godine, postao nezavisna država Bangladeš.
Pakistan i Srednji istok · Pakistan i Zemljopis Irana ·
Perzijanci
Perzijanci su najmnogoljudniji iranski narod, kojeg karakterizira upotreba perzijskog jezika.
Perzijanci i Srednji istok · Perzijanci i Zemljopis Irana ·
Perzijski jezik
right Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben. Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana.
Perzijski jezik i Srednji istok · Perzijski jezik i Zemljopis Irana ·
Politička geografija
Politička geografija je znanstveno proučavanje odnosa snaga u prostoru i prostornih implikacija na njih.
Politička geografija i Srednji istok · Politička geografija i Zemljopis Irana ·
Politika
Politika (iz starogrčkog Πολιτικά, romanizirano politiká, 'poslovi vezani uz polis') kolektivna je djelatnost usmjerena na donošenje odluke o rješenju problema i izvršenju te odluke koja je obvezna za sve članove zajednice.
Politika i Srednji istok · Politika i Zemljopis Irana ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Prvi svjetski rat i Srednji istok · Prvi svjetski rat i Zemljopis Irana ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Rusija i Srednji istok · Rusija i Zemljopis Irana ·
Rusko Carstvo
Rusko Carstvo službeno je nastalo 1721. godine, no još 1547. moskovski knez Ivan Grozni okrunio se i proglasio ruskim carem nakon čega je započeo s postupnim objedinjavanjem svih staroruskih zemalja.
Rusko Carstvo i Srednji istok · Rusko Carstvo i Zemljopis Irana ·
Saudijska Arabija
Saudijska Arabija, službeno Kraljevina Saudijska Arabija, država je na Аrapskom poluotoku u Jugozapadnoj Aziji. Na zapadu dugom obalom izlazi na Crveno more, a na istoku na Perzijski zaljev. Graniči na sjeveru s Jordanom, Irakom i Kuvajtom; na jugu s Jemenom, na jugoistoku s Omanom te na istoku s Ujedinjenim Arapskim Emiratima i Katarom. Ima morsku granicu s Bahreinom s kojim je povezana mostom. Saudijska Arabija je apsolutna monarhija u kojoj su politička prava i slobode vrlo ograničene. Vjerske manjine (prije svega Šijiti), žene i strani radnici trpe ozbiljnu diskriminaciju. Poduzetničke slobode su na višem nivou. Gospodarstvo zemlje je bitno označeno vrlo visokim prihodima od izvoza nafte, pri čemu je energetski sektor - naftno gospodarstvo sudjeluje s 42% u bruto nacionalnom bruto proizvodu, te približno 90% u izvozu prihodima državnog budžeta - pod kontrolom države. Potiče se diverzifikacija privrede, uključivo razvoj privatnog sektora u perspektivnim djelatnostima poput turizma, obrazovanja i zdravstvene skrbi. U zemlji radi približno 6 milijuna stranih radnika (2022.), što čini oko polovinu ukupne radne snage; država nastoji ohrabriti zapošljavanje saudijskih državljana umjesto dodatnog angažiranja stranaca.
Saudijska Arabija i Srednji istok · Saudijska Arabija i Zemljopis Irana ·
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Sirija i Srednji istok · Sirija i Zemljopis Irana ·
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Sjeverna Afrika i Srednji istok · Sjeverna Afrika i Zemljopis Irana ·
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Sovjetski Savez i Srednji istok · Sovjetski Savez i Zemljopis Irana ·
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.
Srednja Azija i Srednji istok · Srednja Azija i Zemljopis Irana ·
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Srednji istok i Sredozemlje · Sredozemlje i Zemljopis Irana ·
Sredozemno more
Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).
Srednji istok i Sredozemno more · Sredozemno more i Zemljopis Irana ·
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Srednji istok i Turci · Turci i Zemljopis Irana ·
Turkestan
Zastava Turkestana Zemljovid Turkestana Turkestan na zemljovidu Azije iz 1914. Turkestan, nekada navođen i kao Turkistan (doslovno "Zemlja Turaka") je u azijskoj povijesti označavao područja Centralne Azije između Sibira na sjeveru; Tibeta, suvremenog Pakistana, Afganistana i Irana na jugu; Pustinje Gobi na istoku te Kaspijskog mora na zapadu.
Srednji istok i Turkestan · Turkestan i Zemljopis Irana ·
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Srednji istok i Turkmenistan · Turkmenistan i Zemljopis Irana ·
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Srednji istok i Turska · Turska i Zemljopis Irana ·
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Srednji istok i Turski jezik · Turski jezik i Zemljopis Irana ·
Ujedinjeni Arapski Emirati
Ujedinjeni Arapski Emirati su država na obali Perzijskog zaljeva i Omanskog zaljeva.
Srednji istok i Ujedinjeni Arapski Emirati · Ujedinjeni Arapski Emirati i Zemljopis Irana ·
Zemljopisna dužina
Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.
Srednji istok i Zemljopisna dužina · Zemljopis Irana i Zemljopisna dužina ·
20. stoljeće
Bez opisa.
20. stoljeće i Srednji istok · 20. stoljeće i Zemljopis Irana ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Srednji istok i Zemljopis Irana imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Srednji istok i Zemljopis Irana
Usporedba između Srednji istok i Zemljopis Irana
Srednji istok ima 133 odnose, a Zemljopis Irana ima 1652. Kao što im je zajedničko 70, Jaccard indeks 3.92% = 70 / (133 + 1652).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Srednji istok i Zemljopis Irana. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: