Brže od pregledniku!Sličnosti između Srednjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici
Srednjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici imaju 18 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Donjošleski jezik, Falački jezik, Gornjosaski jezik, Istočnosrednjonjemački jezici, Kelnski jezik, Limburški jezik, Luksemburški jezik, Luksemburg, Majnskofranački jezik, Nizozemska, Njemačka, Njemački jezici, Njemački standardni jezik, Pensilvanijski njemački, Sjedinjene Američke Države, Starofranački jezik, Vilamovski jezik, Zapadnosrednjonjemački jezici.
Donjošleski jezik
Donjošleski jezik (ISO 639-3: sli), jedan od tri istočnih srednjonjemačkih jezika kojim govori nepoznat broj govornika u Pojskoj (Dolny Śląsk), Češkoj i federalnoj njemačkoj zemlji Saska u području Görlitza.
Donjošleski jezik i Srednjonjemački jezici · Donjošleski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Falački jezik
govorno područje Falački jezik (Pfälzisch; ISO 639-3: pfl), jedan od dva rajnsko-franačka jezika (drugi je limburški) kojim govori nepoznat broj ljudi u dolini rijeke Rajne u saveznoj pokrajini Porajnje i Falačka.
Falački jezik i Srednjonjemački jezici · Falački jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Gornjosaski jezik
Gornjosaski jezik (ISO 639-3: sxu; eng. upper saxon), jedan od tri istočna srednjonjemačka jezika, šire srednjonjemačke skupine, kojim govori oko 2 000 000 Sasa (1998 Andreas Thomsen) na području istočne Njemačke u Saskoj i Saskoj-Anhalt, uključujući gradove Dresden, Leipzig, Chemnitz i Halle.
Gornjosaski jezik i Srednjonjemački jezici · Gornjosaski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Istočnosrednjonjemački jezici
Istočnosrednjonjemački jezici (istočni srednjonjemački jezici), podskupina srednjonjemačkih jezika raširenih na području Njemačke i Poljske.
Istočnosrednjonjemački jezici i Srednjonjemački jezici · Istočnosrednjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Kelnski jezik
Kelnski jezik (ISO 639-3: ksh; njemački i ripuarijski kölsch; limburški kölsj; colognian), jezik ripuarijskog ogranka srednjonjemačkih jezika koji danas govori oko 250 000 ljudi (1997 Holger Jakobs), potomaka Ripuarskih Franaka u području grada Kölna i okolice.
Kelnski jezik i Srednjonjemački jezici · Kelnski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Limburški jezik
Limburški jezik (ISO 639-3: lim; limburgisch, limburgs plat), jedan od srednjonjemačkih jezika kojim govori oko 1 300 000 ljudi u Limburgu i Porajnju (Rheinland) od čega 700 000 (2001) u Nizozemskoj (Maastricht, Heerlen, Roermond, Venlo), 600 000 u Belgiji (2001; Hasselt, Genk, Maaseik, Voeren, Eupen) i nepoznat broj u Njemačkoj (Cleve (Kleve), Aachen, Viersen, Heinsberg).
Limburški jezik i Srednjonjemački jezici · Limburški jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Luksemburški jezik
Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001. J. Nousse) i nešto u Njemačkoj i SAD-u. Jedan je od tri službena jezika (uz njemački i francuski) Luksemburga.
Luksemburški jezik i Srednjonjemački jezici · Luksemburški jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Luksemburg i Srednjonjemački jezici · Luksemburg i Zapadnogermanski jezici ·
Majnskofranački jezik
Franački jezik (ISO 639-3: vmf; majnskofranački, frankonijski; mainfränkisch, franconian), jedan od jedanaest srednjonjemačkih jezika, uže mozelsko-franačke podskupine, kojim govori 4 910 000 ljudi (2006) duž rijeke Majne u Njemačkoj, uključujući i grad Mainz.
Majnskofranački jezik i Srednjonjemački jezici · Majnskofranački jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Nizozemska i Srednjonjemački jezici · Nizozemska i Zapadnogermanski jezici ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Njemačka i Srednjonjemački jezici · Njemačka i Zapadnogermanski jezici ·
Njemački jezici
Njemački jezici, grana visokonjemačkih jezika šire zapadnogermanske skupine germanskih jezika koji se govore u središnjoj Europi a obuhvaća 19 jezika, od kojih je jedan izumro, starofranački.
Njemački jezici i Srednjonjemački jezici · Njemački jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Njemački standardni jezik
Njemački standardni jezik (ISO 639-3: deu; deutsch), nacionalni njemački jezik, član istočne srednjonjemačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim danas govori preko 90 294 110.
Njemački standardni jezik i Srednjonjemački jezici · Njemački standardni jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Pensilvanijski njemački
Rasprostranjenost pensilvanijskog njemačkog Pensilvanijski njemački (ISO 639-3: pdc; pensilvasnijski nizozemski, pennsylvanish), jedan od zapadnih srednjonjemačkih jezika s brojnim dijalektima kojima se služi najmanje 100 000 Pensilvanijskih Nizozemaca u američkim državama Pennsylvania, New York, Ohio, Indiana, Iowa, Kansas, Oklahoma, Virginia, Zapadna Virginia i Florida, i oko 15 000 u Kanadi.
Pensilvanijski njemački i Srednjonjemački jezici · Pensilvanijski njemački i Zapadnogermanski jezici ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Sjedinjene Američke Države i Srednjonjemački jezici · Sjedinjene Američke Države i Zapadnogermanski jezici ·
Starofranački jezik
Starofranački jezik (ISO 639-3: frk; fränkisch, old frankish, frankish), izumrli jezik koji po današnjoj klasifikaciji čini poseban ogranak germanskih jezika, kojim su se u 1.
Srednjonjemački jezici i Starofranački jezik · Starofranački jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Vilamovski jezik
Vilamovski jezik (wymysiöeryś, wymysorys, wilamowicean, wilamowski; ISO 639-3: wym), gotovo izumrli jezik kojim u suvremeno vrijeme govori svega 70 ljudi (2006) u području Šleske u Poljskoj, selo Wilamowice.
Srednjonjemački jezici i Vilamovski jezik · Vilamovski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Zapadnosrednjonjemački jezici
Zapadnosrednjonjemački jezici (zapadni srednjonjemački jezici), jedna od dviju glavnih skupina srednjonjemačkih jezika raširenih na području Njemačke, Luksemburga i Nizozemske, te jedan predstavnik na području SAD-a u Pennsylvaniji.
Srednjonjemački jezici i Zapadnosrednjonjemački jezici · Zapadnogermanski jezici i Zapadnosrednjonjemački jezici ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Srednjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Srednjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici
Usporedba između Srednjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici
Srednjonjemački jezici ima 20 odnose, a Zapadnogermanski jezici ima 69. Kao što im je zajedničko 18, Jaccard indeks 20.22% = 18 / (20 + 69).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Srednjonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
