Brže od pregledniku!
145 odnosi: Akademija, Aleksandar Belić, Aleksandar I. Karađorđević, Aleksandar Solženjicin, Antibiotik, Arabeska, Arapski jezik, Živčani sustav, Czesław Miłosz, Davorin Jenko, Drugi svjetski rat, Europski sud za ljudska prava, Glenn Seaborg, Harold Pinter, Henryk Sienkiewicz, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Ivo Andrić, Josip Pančić, Jovan Žujović, Jovan Cvijić, Kiralnost (kemija), Knez Mihailova ulica, Kragujevac, Lavoslav Ružička, Matija Ban, Memorandum SANU, Mihail Aleksandrovič Šolohov, Mihailo Obrenović, Mihajlo Pupin, Milan Obrenović (kralj), Mozak, Narodna knjižnica Srbije, Niš, Nobelova nagrada, Nobelova nagrada za fiziku, Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu, Nobelova nagrada za kemiju, Nobelova nagrada za književnost, Nobelova nagrada za mir, Novi Sad, Ornament, Paul Greengard, Petar Lubarda, Peter Handke, Pjotr Leonidovič Kapica, Prioni, Prvi svjetski rat, Pulitzerova nagrada, Roger Guillemin, Ruska književnost, ..., Secesija, Selman Abraham Waksman, Socijalistička Republika Srbija, Spomenik kulture, Srbija, Stanley B. Prusiner, Stojan Novaković, Streptomicin, Theodor Mommsen, Tihi Don, Tuberkuloza, Turski jezik, Vladimir Prelog, 1. studenoga, 13. svibnja, 16. rujna, 1841., 1842., 1857., 1864., 1886., 1887., 1888., 1889., 1891., 1892., 1893., 1895., 1896., 1899., 19. studenoga, 1900., 1901., 1902., 1903., 1905., 1906., 1908., 1909., 1910., 1914., 1915., 1921., 1924., 1927., 1928., 1931., 1937., 1939., 1947., 1951., 1952., 1960., 1961., 1963., 1965., 1967., 1968., 1969., 1970., 1971., 1975., 1977., 1979., 1980., 1981., 1985., 1986., 1992., 1994., 1997., 1998., 1999., 2000., 2003., 2005., 2015., 2016., 2019., 2020., 2021., 22. siječnja, 24. rujna, 24. veljače, 25. rujna, 25. srpnja, 27. ožujka, 27. siječnja, 29. srpnja, 30. lipnja, 31. svibnja, 4. studenoga, 5. travnja, 8. lipnja, 9. travnja. Proširite indeks (95 više) »
Akademija
Atenska škola, freska Rafaela. Akademija (iz starogrčki Ἀκαδημία) je pravno nezaštićeni pojam koji pokriva širok raspon javno iz proračuna financiranih institucija ili privatnim donacijama financirane istraživačke znanstvene ili obrazovne ustanove.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Akademija · Vidi više »
Aleksandar Belić
Aleksandar Belić Aleksandar Belić (Beograd, 15. kolovoza 1876. – 26. veljače 1960.) bio je srpski jezikoslovac i akademik.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Aleksandar Belić · Vidi više »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Aleksandar Solženjicin
Aleksandar Isajevič Solženjicin (ruski: Александр Исаевич Солженицын, Aleksandr Isaevič Solženicyn; Kislovodsk, 11. prosinca 1918. – Moskva, 3. kolovoza 2008.), ruski prozaist, politički zatvorenik, najistaknutije ime književnog otpora Staljinu i sovjetskom totalitarizmu.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Aleksandar Solženjicin · Vidi više »
Antibiotik
Doksiciklin Antibiotici su farmakološki agensi koji mogu potpuno uništiti patogene mikroorganizme ili zaustaviti njihov rast ili razmnožavanje bez pričinjavanja značajnije štete organizmu domaćinu.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Antibiotik · Vidi više »
Arabeska
Arabeska Arabeska (arapski عربي; ′arabi.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Arabeska · Vidi više »
Arapski jezik
Arapski jezik (ISO 639-3: ara) makrojezik (30 jezika), pripada južnom ogranku semitskih jezika pa time i afroazijskoj jezičnoj porodici.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Arapski jezik · Vidi više »
Živčani sustav
Pregled ljudskog živčanog sustava Živčani sustav mreža je specijaliziranih stanica koje šalju, prenose ili primaju informacije vezane za organizam i njegovu okolinu.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Živčani sustav · Vidi više »
Czesław Miłosz
Czesław Miłosz (Šeteniai, Litva, 30. lipnja 1911. – Krakov, 14. kolovoza 2004.) poljski pjesnik i pisac, nobelovac.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Czesław Miłosz · Vidi više »
Davorin Jenko
Davorin Jenko (Dvorje, 9. studenog 1835. – Ljubljana, 25. studenog 1914.), bio je slovenski i srpski skladatelj i dirigent.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Davorin Jenko · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Europski sud za ljudska prava
Europski sud za ljudska prava (skr. ESLJP) (eng. European Court of Human Rights (ECHR), fr. Cour européenne des Droits de l' Homme (CEDH)), također poznat i kao Sud u Strasbourgu, je međunarodni sud Vijeća Europe koji tumači Europsku konvenciju o ljudskim pravima.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Europski sud za ljudska prava · Vidi više »
Glenn Seaborg
Glenn Theodore Seaborg (šve.: Glenn Teodor Sjöberg, 19. travnja 1912. – 25. veljače 1999.) bio je američki znanstvenik švedskih korijena, dobitnik Nobelove nagrade za kemiju 1951. godine zbog otkića i sinteze 10 transuranijskih elemenata.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Glenn Seaborg · Vidi više »
Harold Pinter
Harold Pinter (2005.) Harold Pinter (London, 10. listopada 1930. – London, 24. prosinca 2008.) je engleski dramatičar i kazališni redatelj.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Harold Pinter · Vidi više »
Henryk Sienkiewicz
Henryk Adam Aleksander Pius Sienkiewicz (Wola Okrzejska, Poljska, 5. svibnja 1846. – Vevey, Švicarska, 15. studenog 1916.), poljski književnik.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Henryk Sienkiewicz · Vidi više »
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti · Vidi više »
Ivo Andrić
Ivan Ivo Andrić (Travnik,Milan Selaković, Ivo Vrančić, Šime Balen, ur., Priručni leksikon:, III. prerađeno i prošireno izdanje, Nakladni zavod Znanje, Zagreb, 1967., str. 50. 9. listopada 1892. − Beograd, 13. ožujka 1975.) bosanskohercegovački, hrvatski (u međumrežnoj pismohrani archive.org 10. ožujka 2005.), pristupljeno 14.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Ivo Andrić · Vidi više »
Josip Pančić
Josip Pančić (također i Josif Pančić) (Ugrini, Bribir; 5. travnja 1814. – Beograd, 25. veljače 1888.), bio je hrvatski i srpski liječnik, botaničar i profesor prirodnih znanosti.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Josip Pančić · Vidi više »
Jovan Žujović
Jovan Žujović (Brusnica kod Gornjeg Milanovca, 1856. – Beograd, 19. srpnja 1936.), srpski geolog i znanstvenik, profesor Beogradskog sveučilišta, predsjednik Srpske kraljevske akademije i prvi predsjednik Srpskog geološkog društva.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Jovan Žujović · Vidi više »
Jovan Cvijić
Portret Jovana Cvijića, ulje na platnu, Uroš Predić. Jovan Cvijić (Loznica, Srbija, 12. listopada, 1865. – Beograd, Srbija, 16. siječnja, 1927.), bio je srpski znanstvenik, osnivač Srpskog zemljopisnog društva, predsjednik Srpske kraljevske akademije (sada SANU), profesor i rektor Beogradskog sveučilišta, počasni doktor Sveučilišta Sorbone i Karlovog sveučilišta u Pragu.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Jovan Cvijić · Vidi više »
Kiralnost (kemija)
Kiralnost (grč. χείρ: ruka) je svojstvo koje imaju likovi i tijela koje se očituje u tome da se zbog nesimetričnosti prostornog rasporeda atoma ili molekula izvornik ne može poklopiti sa svojom zrcalnom slikom odnosno zrcalnim prostornim oblikom, bez obzira na to kakve pomake ili zakrete napravili s njima.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Kiralnost (kemija) · Vidi više »
Knez Mihailova ulica
Knez Mihailova ulica Knez Mihailova ulica, službeno Ulica kneza Mihaila, je pješačka zona i trgovačko središte Beograda.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Knez Mihailova ulica · Vidi više »
Kragujevac
Kragujevac je s 179.417 stanovnika (popis stanovnika 2011. godine) četvrti grad po veličini u Srbiji.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Kragujevac · Vidi više »
Lavoslav Ružička
Lavoslav (Leopold) Ružička (Vukovar, 13. rujna 1887. – Mammern, Švicarska, 26. rujna 1976.) dobitnik je Nobelove nagrade za kemiju, te je prvi hrvatski dobitnik te nagrade.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Lavoslav Ružička · Vidi više »
Matija Ban
Matija Ban Matija Ban, književnik, diplomat i političar iz Dubrovnika.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Matija Ban · Vidi više »
Memorandum SANU
Memorandum SANU je dokument koji je stvorila Srpska akademija znanosti i umjetnosti - SANU kao strateški program srpske inteligencije.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Memorandum SANU · Vidi više »
Mihail Aleksandrovič Šolohov
Mihail Aleksandrovič Šolohov (rus. Михаи́л Алекса́ндрович Шо́лохов, (hutor Kružilinski, 24. svibnja 1905. – stanica Vješčenska, 21. veljače 1984.), ruski književnik. Rodio se u carskoj Rusiji u Rostovskoj oblasti, u to vrijeme dijelom Katerinoslavščine u seljačkoj obitelji, u hutoru Kružilinskom (Кружилінський). Majka mu je bila Ukrajinka iz Černihivskog kraja, Anastasija Danilivna Čornjak. Na trećem skupu književnika iz Ukrajine 1954. godine Šolohov je kazao: "Moja mati mi je još u djetinjstvu usadila ljubav k ukrajinskom narodu." U književnost je ušao zbornikom "Donske pripovijesti". Najbolje mu je djelo roman "Tihi Don" s temom rata i mira u sredini donskih kozaka u vrijeme Prvog svjetskog rata, revolucije i građanskog rata. Vrstan je pejzažist i poznavatelj kozačkih običaja, pa su opisi prirode i kozačke sredine dali romanu svježinu. Godine 1965. dobio je Nobelovu nagradu za književnost.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Mihail Aleksandrovič Šolohov · Vidi više »
Mihailo Obrenović
Mihailo Obrenović (Kragujevac, 16. rujna 1823. – Beograd, 10. lipnja 1868.) u dva navrata bio je knez Srbije iz dinastije Obrenović.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Mihailo Obrenović · Vidi više »
Mihajlo Pupin
Mihajlo Pupin 1916. Mihajlo Idvorski Pupin (Idvor, 4. listopada 1854. – New York, 12. ožujka 1935.) bio je srpski i američki znanstvenik, izumitelj, profesor na Sveučilištu Columbia, nositelj jugoslavenskog odlikovanja Bijeli orao prvog reda i počasni konzul Srbije u SAD-u. Suosnivač je i dugogodišnji predsjednik Srpskog narodnog saveza u Americi.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Mihajlo Pupin · Vidi više »
Milan Obrenović (kralj)
Milan Obrenović (srp. ćir. Милан Обреновић) (Mărăşeşti, Rumunjska, 22. rujna 1854. – Beč, 11. veljače 1901.), bio je knez i kralj Srbije iz dinastije Obrenovića.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Milan Obrenović (kralj) · Vidi više »
Mozak
Ljudski mozak Snimka mozga Mozak je središte živčanog sustava svih kralježnjaka i većine bezkralježnjaka.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Mozak · Vidi više »
Narodna knjižnica Srbije
Narodna knjižnica Srbije Narodna knjižnica Srbije osnovana je 1832. u knjižari Gligorija Vozarovića.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Narodna knjižnica Srbije · Vidi više »
Niš
Niš je grad u Srbiji, treći najmnogoljudniji nakon Beograda i Novog Sada.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Niš · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Nobelova nagrada · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziku
Nobelova nagrada za fiziku vrijedi kao najviše priznanje za radove u oblasti fizike.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Nobelova nagrada za fiziku · Vidi više »
Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu
Lice nagradne medalje za fiziologiju ili medicinu. Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu (švedski: Nobelpriset i fysiologi eller medicin) jednom godišnje dodjeljuje švedski Karolinska institut.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Nobelova nagrada za fiziologiju ili medicinu · Vidi više »
Nobelova nagrada za kemiju
Nobelova nagrada za kemiju (švedski: Nobelpriset i kemi) je godišnja nagrada Švedske akademije znanosti znanstvenicima kemičarima.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Nobelova nagrada za kemiju · Vidi više »
Nobelova nagrada za književnost
Nobelova nagrada za književnost dodjeljuje se godišnje autoru iz bilo koje zemlje svijeta koji je napisao "najizvrsnije djelo s idealističkim stremljenjima".
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Nobelova nagrada za književnost · Vidi više »
Nobelova nagrada za mir
Popis dobitnika Nobelove nagrade za mir koja se dodjeljuje od godine 1900-ih - 1910-ih - 1920-ih - 1930-ih - 1940-ih - 1950-ih - 1960-ih - 1970-ih - 1980-ih - 1990-ih - 2000-ih - 2010-ih.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Nobelova nagrada za mir · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Novi Sad · Vidi više »
Ornament
Renesansni ornamenti po "Priručniku o ornametima" Franza Salesa Meyera iz 1898. god. Ornament (latinski) je, u likovnim umjetnostima, ukras, dekoracija sazdana od biljnih, životinjskih, geometrijskih ili antropomorfnih motiva.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Ornament · Vidi više »
Paul Greengard
Paul Greengard Paul Greengard (rođen 11. prosinca, 1925.) je američki neuroznanstvenik najpoznatiji po svome radu na molekularnoj i staničnoj funkciji neurona.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Paul Greengard · Vidi više »
Petar Lubarda
Petar Lubarda (srpska ćirilica: Петар Лубарда; Ljubotinj kod Cetinja, 27. srpnja 1907. – Beograd, 13. veljače 1974) je bio srpski slikar iz 20.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Petar Lubarda · Vidi više »
Peter Handke
Peter Handke Peter Handke (* 6. prosinca 1942. u Griffenu) - austrijski književnik i prevoditelj.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Peter Handke · Vidi više »
Pjotr Leonidovič Kapica
Pjotr Leonidovič Kapica (Kronštadt, 8. srpnja 1894. – Moskva, 8. travnja 1984.), ruski fizičar.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Pjotr Leonidovič Kapica · Vidi više »
Prioni
Prioni (priones) su najsitnije čestice žive tvari, sitnije od virusa izgrađene od proteina.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Prioni · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Pulitzerova nagrada
Joseph Pulitzer Pulitzerova nagrada je američka nagrada za pisanu riječ, koju dodjeljuje Fakultet novinarstva Columbia svakog travnja.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Pulitzerova nagrada · Vidi više »
Roger Guillemin
Roger Charles Louis Guillemin (rođen 11. siječnja, 1924. u Dijonu, Francuska) je američko-francuski liječnik koji je 1977.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za svoj rad na neurohormonima.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Roger Guillemin · Vidi više »
Ruska književnost
Ruska književnost uključuje književnost Rusije i njenih emigranata, kao i književnost nezavisnih naroda koji su kroz povijest živjeli zajedno s Rusima u istoj državnoj zajednici poput Ruskog Carstva ili Sovjetskog Saveza, a napisana je na staroslavenskom, staroruskom ili suvremenom ruskom jeziku.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Ruska književnost · Vidi više »
Secesija
Secesija (od njem. Sezession) ili art nouveau (francuski: „nova umjetnost”) je stilski pravac u umjetnosti koji se javio kao reakcija na akademizam i eklekticizam zadnjih desetljeća 19.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Secesija · Vidi više »
Selman Abraham Waksman
Selman Abraham Waksman (22. srpnja 1888. – 16. kolovoza 1973.) bio je židovsko-američki biokemičar i mikrobiolog.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Selman Abraham Waksman · Vidi više »
Socijalistička Republika Srbija
Zastava SR SrbijeGrb SR SrbijeSocijalistička Republika Srbija je bila jedna od 6 republika u Jugoslaviji.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Socijalistička Republika Srbija · Vidi više »
Spomenik kulture
Atenska Akropola Spomenik kulture je svjedočanstvo ljudske povijesti i razvoja, za čije očuvanje postoji javni interes.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Spomenik kulture · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Srbija · Vidi više »
Stanley B. Prusiner
Stanley B. Prusiner Stanley Ben Prusiner (rođen 28. svibnja 1942., Des Moines) je američki neurolog i biokemičar koji je 1997.g. dobio Nobelovu nagradu za fiziologiju ili medicinu za otkriće priona novog biološkog principa infekcije.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Stanley B. Prusiner · Vidi više »
Stojan Novaković
'''Stojan Novaković''' Stojan Novaković (Šabac, 1842. – Niš, 1915.), srpski povjesničar, političar, filolog i književni povjesničari.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Stojan Novaković · Vidi više »
Streptomicin
Streptomicin Streptomicin je prvi antibiotik iz skupine aminoglikozida koji je otkriven, i prvi je antibiotik koji je rabljen u borbi protiv tuberkuloze.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Streptomicin · Vidi više »
Theodor Mommsen
Theodor Christian Matthias Mommsen (Garding, 30. studenog 1817. – Charlottenburg, 1. studenog 1903.), njemački povjesničar, arheolog, novinar, političar i pravnik.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Theodor Mommsen · Vidi više »
Tihi Don
Tihi Don (rus. Тихий Дон) je roman Mihaila Šolohova, iz četiri toma, koji je prvo objavljen u listu Oktjabr u razdoblju između 1928.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Tihi Don · Vidi više »
Tuberkuloza
Prikaz rendgenskog snimanja Tuberkuloza (skraćeno: TBC) ili sušica je česta i u mnogim slučajevima smrtonosna zarazna bolest.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Tuberkuloza · Vidi više »
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Turski jezik · Vidi više »
Vladimir Prelog
Vladimir Prelog (Sarajevo, 23. srpnja 1906. – Zürich, 7. siječnja 1998.) bio je hrvatski i švicarski kemičar.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i Vladimir Prelog · Vidi više »
1. studenoga
1.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1. studenoga · Vidi više »
13. svibnja
13.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 13. svibnja · Vidi više »
16. rujna
16.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 16. rujna · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1841. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1842. · Vidi više »
1857.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1857. · Vidi više »
1864.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1864. · Vidi više »
1886.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1886. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1887. · Vidi više »
1888.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1888. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1889. · Vidi više »
1891.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1891. · Vidi više »
1892.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1892. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1893. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1895. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1896. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1899. · Vidi više »
19. studenoga
19.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 19. studenoga · Vidi više »
1900.
Iako je broj 1900 višekratnik broja 4, ova godina nije bila prijestupna.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1900. · Vidi više »
1901.
1901. (MCMI), prva je godina 20. stoljeća.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1901. · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1903. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1906. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1908. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1909. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1910. · Vidi više »
1914.
Hrvatska domoljubna humanitarna značka iz 1914. godine.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1914. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1915. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1921. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1924. · Vidi više »
1927.
1927. (rimski MCMXXVII), bila je 26.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1927. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1928. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1931. · Vidi više »
1937.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1937. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1939. · Vidi više »
1947.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1947. · Vidi više »
1951.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1951. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1952. · Vidi više »
1960.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1960. · Vidi više »
1961.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1961. · Vidi više »
1963.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1963. · Vidi više »
1965.
1965. (rimski: MCMLXV), bila je 64.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1965. · Vidi više »
1967.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1967. · Vidi više »
1968.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1968. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1970. · Vidi više »
1971.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1971. · Vidi više »
1975.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1975. · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1977. · Vidi više »
1979.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1979. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1980. · Vidi više »
1981.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1981. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1986. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1992. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1994. · Vidi više »
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1997. · Vidi više »
1998.
1998. (rimski MCMXCVIII), bila je devedeset i sedma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i sedma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1998. · Vidi više »
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 1999. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 2000. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 2003. · Vidi više »
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 2005. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 2016. · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 2019. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 2020. · Vidi više »
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 2021. · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 22. siječnja · Vidi više »
24. rujna
24.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 24. rujna · Vidi više »
24. veljače
24.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 24. veljače · Vidi više »
25. rujna
25.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 25. rujna · Vidi više »
25. srpnja
25.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 25. srpnja · Vidi više »
27. ožujka
27.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 27. ožujka · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 27. siječnja · Vidi više »
29. srpnja
29.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 29. srpnja · Vidi više »
30. lipnja
30.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 30. lipnja · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 31. svibnja · Vidi više »
4. studenoga
4.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 4. studenoga · Vidi više »
5. travnja
5.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 5. travnja · Vidi više »
8. lipnja
8.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 8. lipnja · Vidi više »
9. travnja
9.
Novi!!: Srpska akademija znanosti i umjetnosti i 9. travnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
SANU, Srpska akademija nauka, Srpska akademija nauka i umetnosti.
