Sličnosti između Staklenički efekt i Sunčev sustav
Staklenički efekt i Sunčev sustav imaju 45 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Argon, Astronomski objekt, Atmosfera, Celzij, Deimos (mjesec), Dušik, Fluorovodik, Fobos (mjesec), Gravitacija, Helij, Infracrveno zračenje, Klorovodik, Led, Mars, Metan, Metar, Molekula, Oblaci, Ocean, Perihel, Planet, Plin, Prirodni satelit, Saturn, Sjedinjene Američke Države, Staklenički efekt, Stijena, Sumporov(IV) oksid, Sunčev sustav, Sunčeva svjetlost, ..., Sunce, Svemir, Temperatura, Titan (mjesec), Toplina, Toplinsko zračenje, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ultraljubičasto zračenje, Venera, Venerine mijene, Voda, Zemlja, Zemljina atmosfera, 2006.. Proširite indeks (15 više) »
Argon
Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.
Argon i Staklenički efekt · Argon i Sunčev sustav ·
Astronomski objekt
Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.
Astronomski objekt i Staklenički efekt · Astronomski objekt i Sunčev sustav ·
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Atmosfera i Staklenički efekt · Atmosfera i Sunčev sustav ·
Celzij
Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.
Celzij i Staklenički efekt · Celzij i Sunčev sustav ·
Deimos (mjesec)
Fobosa i Deimosa Deimos je uz Fobos jedan od dva Marsova satelita.
Deimos (mjesec) i Staklenički efekt · Deimos (mjesec) i Sunčev sustav ·
Dušik
Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.
Dušik i Staklenički efekt · Dušik i Sunčev sustav ·
Fluorovodik
Fluorovodik je anorganski kemijski spoj u kojem fluor ima oksidacijsko stanje -1.
Fluorovodik i Staklenički efekt · Fluorovodik i Sunčev sustav ·
Fobos (mjesec)
Slika Fobosa sastavljena od tri slike snimljene tijekom prolaza sonde Viking 1, 19. listopada 1978. Fobos je uz Deimos jedan od dva Marsova satelita.
Fobos (mjesec) i Staklenički efekt · Fobos (mjesec) i Sunčev sustav ·
Gravitacija
kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Sunčeve mase. Gravitacija ili gravitacijsko međudjelovanje je jedna je od četiriju osnovnih sila (fundamentalne interakcije).
Gravitacija i Staklenički efekt · Gravitacija i Sunčev sustav ·
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Helij i Staklenički efekt · Helij i Sunčev sustav ·
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Infracrveno zračenje i Staklenički efekt · Infracrveno zračenje i Sunčev sustav ·
Klorovodik
Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.
Klorovodik i Staklenički efekt · Klorovodik i Sunčev sustav ·
Led
Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.
Led i Staklenički efekt · Led i Sunčev sustav ·
Mars
Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.
Mars i Staklenički efekt · Mars i Sunčev sustav ·
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Metan i Staklenički efekt · Metan i Sunčev sustav ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Metar i Staklenički efekt · Metar i Sunčev sustav ·
Molekula
Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.
Molekula i Staklenički efekt · Molekula i Sunčev sustav ·
Oblaci
zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.
Oblaci i Staklenički efekt · Oblaci i Sunčev sustav ·
Ocean
Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.
Ocean i Staklenički efekt · Ocean i Sunčev sustav ·
Perihel
Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.
Perihel i Staklenički efekt · Perihel i Sunčev sustav ·
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Planet i Staklenički efekt · Planet i Sunčev sustav ·
Plin
kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.
Plin i Staklenički efekt · Plin i Sunčev sustav ·
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Prirodni satelit i Staklenički efekt · Prirodni satelit i Sunčev sustav ·
Saturn
Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.
Saturn i Staklenički efekt · Saturn i Sunčev sustav ·
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Sjedinjene Američke Države i Staklenički efekt · Sjedinjene Američke Države i Sunčev sustav ·
Staklenički efekt
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.
Staklenički efekt i Staklenički efekt · Staklenički efekt i Sunčev sustav ·
Stijena
Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.
Staklenički efekt i Stijena · Stijena i Sunčev sustav ·
Sumporov(IV) oksid
Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.
Staklenički efekt i Sumporov(IV) oksid · Sumporov(IV) oksid i Sunčev sustav ·
Sunčev sustav
Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.
Staklenički efekt i Sunčev sustav · Sunčev sustav i Sunčev sustav ·
Sunčeva svjetlost
Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.
Staklenički efekt i Sunčeva svjetlost · Sunčev sustav i Sunčeva svjetlost ·
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Staklenički efekt i Sunce · Sunce i Sunčev sustav ·
Svemir
Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.
Staklenički efekt i Svemir · Sunčev sustav i Svemir ·
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Staklenički efekt i Temperatura · Sunčev sustav i Temperatura ·
Titan (mjesec)
Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.
Staklenički efekt i Titan (mjesec) · Sunčev sustav i Titan (mjesec) ·
Toplina
toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja. Znači, ovdje toplina ne dolazi izvana nego iz unutrašnjosti Zemlje. kemijsku tvar. Toplina, toplinska energija ili količina topline (oznaka Q) je fizikalna veličina kojom se opisuje energija koja prelazi s toplijega tijela na hladnije.
Staklenički efekt i Toplina · Sunčev sustav i Toplina ·
Toplinsko zračenje
Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.
Staklenički efekt i Toplinsko zračenje · Sunčev sustav i Toplinsko zračenje ·
Ugljikov (II) oksid
Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.
Staklenički efekt i Ugljikov (II) oksid · Sunčev sustav i Ugljikov (II) oksid ·
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Staklenički efekt i Ugljikov(IV) oksid · Sunčev sustav i Ugljikov(IV) oksid ·
Ultraljubičasto zračenje
energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.
Staklenički efekt i Ultraljubičasto zračenje · Sunčev sustav i Ultraljubičasto zračenje ·
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Staklenički efekt i Venera · Sunčev sustav i Venera ·
Venerine mijene
Venerine faze i promjena njenog prividnog promjera Dijagram venerine orbite u odnosu na Zemlju Oblik Venerinog diska, gledan sa Zemlje, varira od tankog srpa do pune faze u 584 dana (oko 19 mjeseci).
Staklenički efekt i Venerine mijene · Sunčev sustav i Venerine mijene ·
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Staklenički efekt i Voda · Sunčev sustav i Voda ·
Zemlja
Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.
Staklenički efekt i Zemlja · Sunčev sustav i Zemlja ·
Zemljina atmosfera
Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.
Staklenički efekt i Zemljina atmosfera · Sunčev sustav i Zemljina atmosfera ·
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Staklenički efekt i Sunčev sustav imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Staklenički efekt i Sunčev sustav
Usporedba između Staklenički efekt i Sunčev sustav
Staklenički efekt ima 95 odnose, a Sunčev sustav ima 304. Kao što im je zajedničko 45, Jaccard indeks 11.28% = 45 / (95 + 304).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Staklenički efekt i Sunčev sustav. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: