Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Stara Grčka

Indeks Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Sadržaj

  1. 143 odnosi: Abeceda, Afganistan, Agamemnon, Ahemenidsko Carstvo, Albanija, Aleksandar Veliki, Aleksandrija, Amerika, Amfipol, Anatolija, Antička filozofija, Antička Teba (Grčka), Antički Rim, Antika, Antipater Makedonac, Aristofan, Aristokracija, Aristotel, Atena (grad), Atena (polis), Atenska demokracija, Španjolska, Žene u staroj Grčkoj, Babilon, Baktrija, Barbari, Bitka kod Gaugamele, Bitka kod Granika, Bitka kod Isa, Bitka kod Leuktre, Bitka kod Maratona, Bitka kod Perzijskih vrata, Bitka kod Plateje, Bitka kod Salamine, Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.), Bitka kod Termopila, Bugarska, Cilicija, Cipar, Crno more, Darije I. Veliki, Darije III., Datis, Del, Delski savez, Demosten, Dorani, Drevni Egipat, Efijalt, Egejsko more, ... Proširite indeks (93 više) »

Abeceda

Abeceda ili alfabet je skup standardiziranih slova - osnovnih simbola za pisanje - koji približno predstavljaju glas ili fonem u nekom od živih ili mrtvih jezika.

Pogledaj Stara Grčka i Abeceda

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Pogledaj Stara Grčka i Afganistan

Agamemnon

Agamemnon, 5. stoljeće pr. Kr. Agamemnon (grč., Agamémnôn) bio je mikenski kralj i vrhovni zapovjednik ahejskih (grčkih) snaga pred Trojom; Atrejev i Eropin sin te Menelajev brat.

Pogledaj Stara Grčka i Agamemnon

Ahemenidsko Carstvo

Ahemenidsko Carstvo (perzijski: هخامنشیان, staroperzijski: Haxâmanešiyan) bilo je prvo Perzijsko Carstvo koje je od 550. do 330. pr. Kr. obuhvaćalo prostor Velikog Irana, odnosno druga iranska carska dinastija (nakon Medijskog Carstva).

Pogledaj Stara Grčka i Ahemenidsko Carstvo

Albanija

Albanija (albanski: Shqipëria, znači Zemlja orlova) sredozemna je država južne Europe.

Pogledaj Stara Grčka i Albanija

Aleksandar Veliki

Aleksandar III.

Pogledaj Stara Grčka i Aleksandar Veliki

Aleksandrija

Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.

Pogledaj Stara Grčka i Aleksandrija

Amerika

Zemljovid Amerika je grupno ime za kontinente Sjeverna Amerika, Središnja Amerika i Južna Amerika.

Pogledaj Stara Grčka i Amerika

Amfipol

Amfipol (Amfípolis, stgrč. Ἀμφίπολις) antički grad na obali rijeke Strume 4.5 km od njezina ušća u Egejsko more.

Pogledaj Stara Grčka i Amfipol

Anatolija

Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.

Pogledaj Stara Grčka i Anatolija

Antička filozofija

'''Atenska škola''' (Rafael, 1509-1510) Antička filozofija obuhvaća filozofska mišljenja i sustave koji su se razvili na širokom sredozemnom prostoru prožetom starom grčkom i rimskom kulturom u razdoblju od 7. stoljeća pr. Kr. do propasti starog svijeta početkom 6.

Pogledaj Stara Grčka i Antička filozofija

Antička Teba (Grčka)

Teba (Θῆβαι) je bila beotski grad-država (polis), smješten na južnom dijelu Beotske nizine, sjeverno od Kiteronskih planina, koje dijele Beotiju od Atike.

Pogledaj Stara Grčka i Antička Teba (Grčka)

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Pogledaj Stara Grčka i Antički Rim

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.

Pogledaj Stara Grčka i Antika

Antipater Makedonac

Antipater ili Antipatar (397. pr. Kr. - 319. pr. Kr.), makedonski general i političar.

Pogledaj Stara Grčka i Antipater Makedonac

Aristofan

Ἀριστοφάνης''' Aristofan (448. pr. Kr. - 385. pr. Kr.) bio je starogrčki pisac komedija.

Pogledaj Stara Grčka i Aristofan

Aristokracija

Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".

Pogledaj Stara Grčka i Aristokracija

Aristotel

Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.

Pogledaj Stara Grčka i Aristotel

Atena (grad)

Atena (grč. Αθήνα, Athina) je glavni grad Grčke i jedan od najpoznatijih gradova u svijetu.

Pogledaj Stara Grčka i Atena (grad)

Atena (polis)

Atena je u staroj Grčkoj bila jedan od najvećih polisa i jedno vrijeme glavni grad panhelenskog (sve-grčkog) saveza; središte grčke umjetnosti i kulture, te mjesto rođenja atenske demokracije.

Pogledaj Stara Grčka i Atena (polis)

Atenska demokracija

Atenska demokracija prvi je oblik demokratskog društva u zapadnom svijetu.

Pogledaj Stara Grčka i Atenska demokracija

Španjolska

Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.

Pogledaj Stara Grčka i Španjolska

Žene u staroj Grčkoj

Žene u staroj Grčkoj živjele su unutar skučenog okvira patrijarhatskog i isključujećeg društva.

Pogledaj Stara Grčka i Žene u staroj Grčkoj

Babilon

Babilon je antički grad u Mezopotamiji, blizu suvremenog grada Al Hillah u Iraku.

Pogledaj Stara Grčka i Babilon

Baktrija

Drevna '''Baktrija''' i njeni gradovi Baktrija (perz. بـلـخ: Bâkhtriš) ili Baktrijana, povijesna je regija koja se nalazila između planinskog planca Hindukuš i rijeke Amu-Darja u današnjem Afganistanu, Uzbekistanu i Tadžikistanu.

Pogledaj Stara Grčka i Baktrija

Barbari

Barbari (grčki: βάρβαρος), je bio naziv u starogrčkom za sve koji su slabo ili nikako govorili grčki.

Pogledaj Stara Grčka i Barbari

Bitka kod Gaugamele

Bitka kod Gaugamele bila je jedna od velikih bitaka starog vijeka i najvažnija bitka Aleksandra Velikog u njegovom osvajanju Perzijskog Carstva.

Pogledaj Stara Grčka i Bitka kod Gaugamele

Bitka kod Granika

Bitka kod Granika (svibanj 334. pr. Kr.) bila je prva od tri glavne bitke Aleksandra Makedonskog u njegovom pohodu protiv Perzijskog Carstva.

Pogledaj Stara Grčka i Bitka kod Granika

Bitka kod Isa

Bitka kod Isa (studeni 333. pr. Kr.) odigrala se u južnoj Anatoliji između makedonskog vladara Aleksandra III. i perzijskog velikog kralja Darija III. Kodomana.

Pogledaj Stara Grčka i Bitka kod Isa

Bitka kod Leuktre

Bitka kod Leuktre u kojoj su se sukobili Spartanci i Tebanska vojska, odigrala se 371. godine prije Krista.

Pogledaj Stara Grčka i Bitka kod Leuktre

Bitka kod Maratona

Bitka kod Maratona (490. pr. Kr.) je sukob između Atene i Plateje sa satrapskom vojskom Perzijskog Carstva u doba Grčko-perzijskih ratova.

Pogledaj Stara Grčka i Bitka kod Maratona

Bitka kod Perzijskih vrata

Bitka kod Perzijskih vrata odigrala se pokraj Perzijskih vrata u planinama Zagrosa u Iranu između perzijske vojske predvođene Ariobarzanom i makedonske vojske koju je vodio Aleksandar Makedonski.

Pogledaj Stara Grčka i Bitka kod Perzijskih vrata

Bitka kod Plateje

Bitka kod Plateje odigrala se 479. pr. Kr. između južnih grčkih polisa i Mardonijeve satrapske (pokrajinske) vojske Perzijskog Carstva.

Pogledaj Stara Grčka i Bitka kod Plateje

Bitka kod Salamine

Bitka kod Salamine (480. pr. Kr.) je pomorska bitka između združene flote grčkih polisa i flote perzijskog vladara Kserksa I. koja se odvijala u tjesnacu između otoka Salamine i kopna.

Pogledaj Stara Grčka i Bitka kod Salamine

Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.)

Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.) bila je pomorska bitka koja se paralelno s kopnenom bitkom vodila nedaleko od obale grada Salamine na Cipru, u vrijeme grčko-perzijskih ratova.

Pogledaj Stara Grčka i Bitka kod Salamine na Cipru (450. pr. Kr.)

Bitka kod Termopila

Bitka kod Termopila (kolovoz ili rujan 480. pr. Kr.) vođena je u sklopu Grčko-perzijskih ratova, odnosno druge perzijske ekspedicije predvođene velikim kraljem Kserksom, sinom Darija Velikog.

Pogledaj Stara Grčka i Bitka kod Termopila

Bugarska

Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.

Pogledaj Stara Grčka i Bugarska

Cilicija

Cilicija (lat. Cilicia) ili Kilikija (grč. Κιλικία - Kilikía; arm. Կիլիկիա; perz. klkyʾy; part. kylkyʾ, tur. Kilikya), starovjekovna regija, povremeno i politička jedinica, koja se nalazila najugoistočnom dijelu Male Azije, u današnjoj Turskoj, sjeverno od Cipra.

Pogledaj Stara Grčka i Cilicija

Cipar

Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge.

Pogledaj Stara Grčka i Cipar

Crno more

Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.

Pogledaj Stara Grčka i Crno more

Darije I. Veliki

Darije I. Veliki, (549. – 486. pr. Kr.), perzijski je veliki kralj iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom od 522. do 486. pr. Kr. Ostao je zapamćen kao jedan od najvećih starovjekovnih vladara.

Pogledaj Stara Grčka i Darije I. Veliki

Darije III.

Darije III.

Pogledaj Stara Grčka i Darije III.

Datis

Datis ili Dat je bio medijski admiral u službi Perzijskog Carstva u doba vladavine Darija Velikog.

Pogledaj Stara Grčka i Datis

Del

Del (grčki Δήλος, Delos) je mali usamljeni otok koji se nalazi u sredini kruga otoka koji se zovu Cikladi (kružni).

Pogledaj Stara Grčka i Del

Delski savez

Delski savez 431. pr. Kr, Delski savez bio je ofenzivni i obrambeni savez drevnog grčkog polisa, čiji je hegemon bila Atena.

Pogledaj Stara Grčka i Delski savez

Demosten

Bista '''Demostena''' u Louvreu Demosten, grčki: Δημοσθένης, Dēmosténēs (384., Atena – 322. pr. Kr., otok Poros) je bio grčki retor i atenski državnik.

Pogledaj Stara Grčka i Demosten

Dorani

Dorani - Jedna od glavnih staro-helenskih grupa naroda izvorno naseljeni blizu planine Olimp.

Pogledaj Stara Grčka i Dorani

Drevni Egipat

Gizi najprepoznatljiviji su simboli civilizacije drevnog Egipta. Drevni Egipat bila je drevna civilizacija u sjeveroistočnoj Africi, smještena uz rijeku Nil što je danas moderna država Egipat.

Pogledaj Stara Grčka i Drevni Egipat

Efijalt

Efijalt, (prema legendi) Malijac koji je u bitci kod Termopila izdao grčke snage.

Pogledaj Stara Grčka i Efijalt

Egejsko more

Karta Egejskog mora Egejsko more (grč. Aigaion, tur. Ege, mak. Belo more ("Бело море")) je dio Sredozemlja, a leži između Grčke i Turske.

Pogledaj Stara Grčka i Egejsko more

Egipat

Arapska Republika Egipat je država u sjeveroistočnoj Africi.

Pogledaj Stara Grčka i Egipat

Eshil

'''Αἰσχύλος''' Eshil (Αἰσχύλος; Eleuzina, 525. pr. Kr./524. pr. Kr. - Gela, 456. pr. Kr.) bio je veliki starogrčki dramatičar.

Pogledaj Stara Grčka i Eshil

Euripid

'''Ευριπίδης''' Euripid (Ευριπίδης; otok Salamina, 485./484. pr. Kr. – Aretusa, Makedonija, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.

Pogledaj Stara Grčka i Euripid

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Pogledaj Stara Grčka i Europa

Fenicija

Fenicija (grč. Phoinike - purpurna zemlja) je bila područje istočnog Sredozemlja, na teritoriju današnjeg Libanona, Izraela i Sirije.

Pogledaj Stara Grčka i Fenicija

Fidija

Alma-Tademe iz 1868. Fidija, grč.

Pogledaj Stara Grčka i Fidija

Filip II. Makedonski

Filip II. Makedonski Filip II. (grčki: Φίλιππος Β' ὁ Μακεδών) vladao je Kraljevinom Makedonijom u razdoblju 359. pr. Kr. - 336. pr. Kr. Bio je sin Aminte III. i Euridike I., brat Aleksandra II. i Perdike III. te otac Aleksandra III.

Pogledaj Stara Grčka i Filip II. Makedonski

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.

Pogledaj Stara Grčka i Francuska

Ganges

Ganges sa svojim pritokama Ganges je jedna od najvećih rijeka Indijskog potkontinenta.

Pogledaj Stara Grčka i Ganges

Grčka

Grčka (grčki Ελλάδα Helada), službenog naziva Helenska Republika, je država u južnoj Europi. Nalazi se na obalama Egejskog, Jonskog i Sredozemnog mora. Graniči s Albanijom, Sjevernom Makedonijom, Bugarskom i Turskom. Ukupna dužina kopnene granice joj je 1 288 km, a dužina obale joj je 13 676 km.

Pogledaj Stara Grčka i Grčka

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Pogledaj Stara Grčka i Grčki jezik

Grčko-perzijski ratovi

Grčko-perzijski ratovi ili Perzijski ratovi su serija vojnih sukoba između grčkih polisa i Perzijskog Carstva koji počinju 499. pr. Kr. i traju punih 50 godina, sve do 449. pr. Kr. Termin Perzijski ratovi odnosi se na ekspedicije Darija Velikog (490. pr. Kr.) i njegova sina Kserksa I. (480. – 479.

Pogledaj Stara Grčka i Grčko-perzijski ratovi

Halikarnas

Halikarnas (grčki: Άλικαρνᾱσσός - Halikarnassós ili Ἁλικαρνασσός - Alikarnassós, turski: Halikarnas, današnji Bodrum) bio je antički grčki grad u Maloj Aziji, i glavni grad Karije.

Pogledaj Stara Grčka i Halikarnas

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Pogledaj Stara Grčka i Helenizam

Herodot

Ἡρόδοτος Ἁλικαρνᾱσσεύς Svijet prema Herodotu Herodot (grč.; Halikarnas, Grčka, 484. pr. Kr. − Turij, Italija, 424. pr. Kr.) bio je grčki povjesničar prozvan „ocem povijesti“.

Pogledaj Stara Grčka i Herodot

Homer

Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.

Pogledaj Stara Grčka i Homer

Hrvatska

Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.

Pogledaj Stara Grčka i Hrvatska

Ind

Ind (Sanskrt: Sindhu) je najduža i najvažnija rijeka u Pakistanu.

Pogledaj Stara Grčka i Ind

Iran

Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.

Pogledaj Stara Grčka i Iran

Istanbul

Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.).

Pogledaj Stara Grčka i Istanbul

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Stara Grčka i Italija

Jonija

Male Azije Jonija (starogrčki Ἰωνία ili Ἰωνίη) antička je regija na središnjoj obali zapadne Male Azije u današnjoj Turskoj, odnosno u području oko grada Izmira (nekadašnje Smirne).

Pogledaj Stara Grčka i Jonija

Jonski ustanak

Jonski ustanak (499. – 493. pr. Kr.) podrazumijeva seriju vojnih pobuna u Joniji, Eoliji, Doriji, Kariji i Cipru protiv perzijske vlasti.

Pogledaj Stara Grčka i Jonski ustanak

Kalijin mir

Kalijin mir je naziv za mirovni sporazum koji su 449. pr. Kr. sklopili Ahemenidsko Perzijsko Carstvo i starogrčki polisi na čelu s Atenom.

Pogledaj Stara Grčka i Kalijin mir

Klasicizam

Klasicizam je naziv za razdoblje, stil ili smjer u europskim umjetnostima.

Pogledaj Stara Grčka i Klasicizam

Korint

Korint (grčki: Κόρινθος) je grad u Grčkoj.

Pogledaj Stara Grčka i Korint

Korintska liga

Filipa II.; Korintska liga je prikazana žutom bojom Korintska liga ili Grčki savez je bila federacija starogrčkih polisa koju je u zimu 338./337. pr. Kr. osnovao makedonski kralj Filip II. Članovi saveza su imali pravo zadržati vlastite ustave, ali su s druge strane bili dužni spriječiti svaki čin agresije, odnosno davati određeni broj vojnika u zajedničku stalnu vojsku, razmjerno vlastitoj veličini.

Pogledaj Stara Grčka i Korintska liga

Korzika

Korzika (fra. Corse, tal., kor. Corsica) četvrti je po veličini otok u Sredozemnom moru i pokrajina Francuske koja se sastoji od dva departmana.

Pogledaj Stara Grčka i Korzika

Kovanica

Kovanica je novac najčešće okruglog oblika koji se proizvodi kovanjem ili lijevanjem od raznih metala.

Pogledaj Stara Grčka i Kovanica

Kraljevina Makedonija

Izvorna Kraljevina Makedonija Aleksandra Kraljevina Makedonija (grč. Μακεδονία) je naziv antičkog kraljevstva koje se nalazilo u središnjem dijelu Balkanskog poluotoka.

Pogledaj Stara Grčka i Kraljevina Makedonija

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Pogledaj Stara Grčka i Kršćanstvo

Ksenofont

Ksenofont Ksenofont (grč. Ξενοφῶν, Atena, oko 428. pr. Kr. – ? Korint, oko 354. pr. Kr.), sin Grila iz Atene, bio je grčki vojnik, plaćenik, filozof i književnik povjesničar najpoznatiji po svojim povijesnim djelima o Grčkoj i Perzijskom Carstvu tijekom 4. stoljeća pr.

Pogledaj Stara Grčka i Ksenofont

Kserkso I.

Kserkso I. Veliki (vladao od 486. – 465. pr. Kr.) bio je perzijski vladar iz iranske dinastije Ahemenida koji je vladao Perzijskim Carstvom.

Pogledaj Stara Grčka i Kserkso I.

Kuga

Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.

Pogledaj Stara Grčka i Kuga

Leonida I.

Leonida (grčki: Λεωνίδας, Leōnídas) je bio kralj Sparte, sedamnaesti iz loze Agijevića.

Pogledaj Stara Grčka i Leonida I.

Libija

Libija (arap. ليبيا, Lībiyā, ar. Lībya, berberski), država je u sjevernoj Africi na obali Sredozemnog mora.

Pogledaj Stara Grčka i Libija

Likurg (spartanski zakonodavac)

Likurg Likurg (Grčki:, Lukoûrgos; (950 pr. Kr.) spartanski zakonodavac i začetnik spartanskog vojničkog društva. Prema predaji Spartanci su ga uzeli kao zakonodavca i tvorca ustava kako bi spriječili česte nemire u državi. Građani s jedne strane nisu željeli apsolutnu moć dvaju kraljeva koji su formalno bili na čelu države, a s druge aristokrati nikako ne bi prihvatili demokraciju.

Pogledaj Stara Grčka i Likurg (spartanski zakonodavac)

Magna Graecia

Magna Graecia, 280. pr. Kr. Magna Graecia (latinski „Velika Grčka“; grčki: Megalê Hellas / Μεγάλη ῾Ελλάς) je naziv za regije u antičkoj južnoj Italiji i Siciliji koje su od 8.

Pogledaj Stara Grčka i Magna Graecia

Mala Azija

Mala Azija je veliki poluotok u Aziji (Turska), koji pripada Prednjoj Aziji.

Pogledaj Stara Grčka i Mala Azija

Maraton, Grčka

Maraton (dimotiki: Μαραθώνας, Marathónas; atički/ katarevusa) je antički grčki grad – država, danas grad u Grčkoj.

Pogledaj Stara Grčka i Maraton, Grčka

Mardonije

Mardonije (? - 479. pr. Kr.) bio je jedan od vodećih perzijskih vojnih zapovjednika Ahemenidskog Carstva u vrijeme ratova protiv Grčke početkom 5. stoljeća pr. Kr., u doba vladavine velikih kraljeva Darija Velikog i Kserksa Velikog.

Pogledaj Stara Grčka i Mardonije

Marseille

Marseille (oks. Marselha) je po veličini drugi grad u Francuskoj, a njegov je karakter određen povoljnim položajem luke u Lionskom zaljevu, na Sredozemlju.

Pogledaj Stara Grčka i Marseille

Mezopotamija

Područje Mezopotamije Mezopotamija (grč. Μεσοποταμία, prijevod od staroperzijskog Miyanrudan "Zemlja između dvije rijeke" ili aramejskog naziva Beth-Nahrin "Kuća dviju rijeka"; međuriječje) je područje jugozapadne Azije koje obuhvaća otprilike 350.000 četvornih kilometara.

Pogledaj Stara Grčka i Mezopotamija

Mikena

Mikena je arheološki lokalitet na sjeveroistoku Peloponeza u Grčkoj.

Pogledaj Stara Grčka i Mikena

Mikenska kultura

Razmještaj najpoznatijih mikenskih arheoloških nalazišta u Grčkoj. Mikenska kultura je arheološka kultura brončanog doba u Grčkoj (oko 1600. pr. Kr. - 1100. pr. Kr.) koje pripada Heladskom razdoblju (3200. pr. Kr. - 1050. pr. Kr.) egejske kulture.

Pogledaj Stara Grčka i Mikenska kultura

Milet

Karta drevnog Mileta i okolice Plan Hipodamusovog Mileta, 479. pr. Kr., jonskog grada Mileta Milet (grč. Μίλητος; „Milētos“, lat. Miletus) je bio antički grad na zapadnoj obali Anatolije (današnja Turska), odnosno na istočnoj obali Egejskog mora pokraj ušća rijeke Maeander koja je razdvajala drevne pokrajine Joniju i Kariju.

Pogledaj Stara Grčka i Milet

Miltijad Mlađi

Miltijad Mlađi Miltijad Mlađi (grč. Μιλτιάδης, oko 550–489. god. st. e.) bio je atenski državnik i vojskovođa.

Pogledaj Stara Grčka i Miltijad Mlađi

Minojska kultura

'''Igra s bikom''', freska iz palače u Knossosu. Preskakanje bika bio je sportski događaj, ali ujedno i ritualni obred odrastanja. Tamna figura je muškarac, a svijetle su žene. Minojska kultura ili Minojska civilizacija je kultura brončanog doba koja je nastala na otoku Kreta, a procvat je imala od 2700.

Pogledaj Stara Grčka i Minojska kultura

Mračno doba (stara Grčka)

Mračno razdoblje, mračno razdoblje, Homerovo doba ili geometrijsko doba je starovjekovno podrazdoblje periodizacije ljudske povijesti.

Pogledaj Stara Grčka i Mračno doba (stara Grčka)

Mramorno more

Mramorno more (na turskom, Marmara Denizi, na grčkom, Θάλασσα τουΜαρμαρά ili Προποντίδα, Propontida) unutarnje je more između Europe i Azije i predstavlja dio euroazijske unutarnje granice.

Pogledaj Stara Grčka i Mramorno more

Naksos

Grčka.

Pogledaj Stara Grčka i Naksos

Napulj

Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.

Pogledaj Stara Grčka i Napulj

Olimpijske igre

Službeni logo Olimpijskih igara Olimpijske igre (skraćeno OI), međunarodno su višesportsko natjecanje koje se održava svake četiri godine u dvjema skupinama sportova - ljetnima (Ljetne olimpijske igre) i zimskima (Zimske olimpijske igre).

Pogledaj Stara Grčka i Olimpijske igre

Pakistan

Pakistan (پاکستان); službeno: Islamska Republika Pakistan) je država u južnoj Aziji. Graniči s Indijom, Kinom, Afganistanom i Iranom. Na jugu izlazi na Arapsko more, koje je dio Indijskog oceana. Pakistan je stvoren 1947. godine, od većinski muslimanskog dijela Britanske Indije, dok je ostatak zemlje postao današnja država Indija.

Pogledaj Stara Grčka i Pakistan

Partenon

Partenon (starogrčki: Παρθενών) je antički hram posvećen božici Ateni izgrađen u 5. st. prije Krista na atenskoj akropoli.

Pogledaj Stara Grčka i Partenon

Pauzanija (zemljopisac)

Pauzanija (starogrčki: Pausanías, 2. stoljeće) bio je grčki putopisac i zemljopisac, poznat po djelu Opis Grčke u kome je u 10 knjiga detaljno prikazao sve najvažnije lokalitete i znamenitosti Grčke pod rimskom vlašću Pet dobrih careva.

Pogledaj Stara Grčka i Pauzanija (zemljopisac)

Peloponeski rat

Prema Tukididu, uzrok Peloponeskom ratu je taj što su Atenjani postali moćni i zadavali su strah Lakedemonjanima te ih natjerali u rat.

Pogledaj Stara Grčka i Peloponeski rat

Peloponez

Automapa Paloponeza 2007. Reljefna mapa Peloponeza s pokrajinama. Peloponez (grčki: Pelopónnēsos.

Pogledaj Stara Grčka i Peloponez

Pendžab (regija)

Pendžab (regija) Pandžab ili Pendžab (Petorječje, pandž. ਪੰਜਾਬ, hindu पंजाब, urdu پنجاب, perz. پنجاب) je naziv za veliku povijesnu regiju koja se nalazi u Pakistanu i Indiji.

Pogledaj Stara Grčka i Pendžab (regija)

Periklo

Periklo (grčki: Περιϰλῆς, Periklēs) je bio starogrčki državnik, vrstan govornik i vojskovođa (oko 495. pr. Kr. – 429. pr. Kr.). Bio je pripadnik atenskog plemstva (aristokracije) i dobar vojskovođa, no ostao je poznat po zalaganju za atenski narod (demos).

Pogledaj Stara Grčka i Periklo

Perzepolis

Rekonstrukcija palače u '''Perzepolisu''' Perzepolis (staroperz. Parsa, perz. تخت جمشید/پارسه; Taht-e Džamšid ili Tahsti Džamšid; „Čehel Minar“), bio je ceremonijalni glavni grad Perzijskog Carstva u doba iranske dinastije Ahemenida.

Pogledaj Stara Grčka i Perzepolis

Pizistrat

Pizistrat (6. st. pr. Kr. - 527. pr. Kr.; grč. Πεισίστρατος) je bio atenski vladar koji je uveo tiraniju.

Pogledaj Stara Grčka i Pizistrat

Platon

Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.

Pogledaj Stara Grčka i Platon

Renesansa

Leonarda. Renesansa je jedno od najkreativnijih razdoblja u književnosti i umjetnosti koje je označilo prekid sa srednjim vijekom.

Pogledaj Stara Grčka i Renesansa

Rimska Republika

Rimska Republika označava razdoblje državnog uređenja rimske države u vremenu između rimskog kraljevstva (509. pr. Kr.) i uspostave rimskog carstva 16. siječnja 27. pr. Kr., dodjelom Oktavijanu titule augustus.

Pogledaj Stara Grčka i Rimska Republika

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Pogledaj Stara Grčka i Rimsko Carstvo

Satrap

Satrap (perz.: ساتراپ) je naziv za namjesnika određene provincije koji se koristio u doba antičke Medije, Perzijskih Carstava u doba Ahemenida i Sasanida, te helenističkih carstava.

Pogledaj Stara Grčka i Satrap

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Pogledaj Stara Grčka i Sicilija

Sirakuza

Sirakuza (talijanski Siracusa, sicilijanski Sarausa, grčki, latinski Syracusae) je antički grad na istočnoj obali talijanskog otoka Sicilija i glavni grad pokrajine Sirakuze.

Pogledaj Stara Grčka i Sirakuza

Sirija

Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.

Pogledaj Stara Grčka i Sirija

Sofoklo

'''Σοφοκλης''' Sofoklo (Σοφοκλης; Kolon, predgrađe Atene 495. pr. Kr. - Atena, 406. pr. Kr.) bio je starogrčki dramatičar.

Pogledaj Stara Grčka i Sofoklo

Sokrat

Sokrat Sokrat, st.grč. Σωκράτης / Sokrátes (Atena, 469. - Atena, 399. pr. Kr.), grčki filozof, Platonov učitelj.

Pogledaj Stara Grčka i Sokrat

Solon

'''Solon''' Solon (640. pr. Kr.-560. pr. Kr.) bio je veliki atenski političar, zakonodavac i pjesnik.

Pogledaj Stara Grčka i Solon

Sparta

Teritorij Sparte Sparta (Σπάρτη) je grad na grčkom poluotoku Peloponezu.

Pogledaj Stara Grčka i Sparta

Sredozemno more

Sredozemno more ili Mediteransko more (lat. Mare Mediterraneum), poznato i po starorimskom nazivu Mare nostrum (lat. za „Naše more”), je rubno more Atlantskog oceana površine oko 2,5 milijuna km² koje je povezano s matičnim Atlantskim oceanom kroz Gibraltarski tjesnac (širine 14 km).

Pogledaj Stara Grčka i Sredozemno more

Stara Grčka

Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.

Pogledaj Stara Grčka i Stara Grčka

Starogrčka književnost

Starogrčka književnost obuhvaća književno stvaralaštvo na grčkom jeziku koje započinje Homerovim epovima oko 8. stoljeća pr. Kr., a završava se okvirno 529. godine poslije Krista, kada je bizantski car Justinijan zatvorio Platonovu Akademiju u Ateni, posljednju filozofsku školu u antici.

Pogledaj Stara Grčka i Starogrčka književnost

Starogrčka umjetnost

Atene, ''Dinos vaza'', detalj, oko 580. pr. Kr. - najstariji potpis na umjetničkom djelu u Europi. Umjetnost stare Grčke je razdoblje grčke umjetnosti od 9.

Pogledaj Stara Grčka i Starogrčka umjetnost

Starogrčko kazalište

Hadrijanove vile u Tivoliju. Maske (grčki: ''persona'') su bile jako važne u Dionizijevim svečanostima, a glumcima su služile kako bi udaljenim gledateljima prenijeli osjećaje. Starogrčko kazalište, ili antička grčka drama, je kazališna kultura koja je cvala u Staroj Grčkoj od oko 550.

Pogledaj Stara Grčka i Starogrčko kazalište

Suza (Iran)

Suza (perz. شوش: Šuš, hebr. שושן‎: Shushan, grč. Σοῦσα: Sousa, lat. Susa); starovjekovni je grad iz razdoblja Elama odnosno iranskih carstva Ahemenida i Parta.

Pogledaj Stara Grčka i Suza (Iran)

Temistoklo

Temistoklo (grč. Θεμιστοκλῆς, što znači „Slava zakona”) je bio atenski političar i vojskovođa (oko 524. – 460. pr. Kr.) u doba grčko-perzijskih ratova.

Pogledaj Stara Grčka i Temistoklo

Termopil

antičko doba obala je bila mnogo bliže planini Karta s promijenama obale kod Termopila iz doba 500. pr. n. e. do danas Vrući izvori prema kojima je prolaz dobio ime Termopil (grč. Vruća vrata) je uski prolaz u središnjoj Grčkoj između planine i obale Korintskog zaljeva (dio Egejskog mora).

Pogledaj Stara Grčka i Termopil

Tesalija

Današnja Periferija Tesalija Tesalija (Θεσσαλια, suvremeni grčki: Thessalía, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima) područje je u sjevernoj središnjoj Grčkoj, a graniči s egejskom Makedonijom na sjeveru, Epirom na zapadu, Središnjom Grčkom na jugu (u izvorniku: Sterea Hellas, doslovno: stara Grčka) i Egejskim morem na istoku.

Pogledaj Stara Grčka i Tesalija

Tiranin

Tiranin označava vladara koji vlada samovoljno ili nasilnički.

Pogledaj Stara Grčka i Tiranin

Tracija

Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki), rjeđe i Tračka može podrazumijevati.

Pogledaj Stara Grčka i Tracija

Tracija (regija)

Turske Tracija (iz lat. Thracia) ili Trakija (iz grč. Θράκη - Thráki; danas bug. Тракия i tur. Trakya), suvremena zemljopisna regija smještena na krajnjem jugoistočnom dijelu Balkanskog poluotoka.

Pogledaj Stara Grčka i Tracija (regija)

Trezor

Trezor (fr. trésor od grčkog θησαυρός - thesaurós.

Pogledaj Stara Grčka i Trezor

Troja

Troja, ponekad Ilij u starijim hrvatskim tekstovima (grčki: Τροία, Troia ili Ἴλιον, Ilion; latinski: Troia, Ilium; hetitski: Uilusa ili Truvisa) je legendarni grad i poprište Trojanskog rata, koji je dijelom opisan u Homerovoj Ilijadi, epskoj pjesmi na starogrčkom sastavljenoj u 9.

Pogledaj Stara Grčka i Troja

Tukidid

Tukidid Tukidid (grč.; oko 460. pr. Kr. – oko 395. pr. Kr.) bio je starogrčki povjesničar koji je opisao Peloponeski rat.

Pogledaj Stara Grčka i Tukidid

Turska

Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).

Pogledaj Stara Grčka i Turska

Ukrajina

Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.

Pogledaj Stara Grčka i Ukrajina

Veliki kralj

Veliki kralj (grč. βασιλεύς μέγας basileus megas) je kralj koji vlada nad više kraljeva.

Pogledaj Stara Grčka i Veliki kralj

Zapadni svijet

Područja Europe koja pripadaju zapadnoj civilizaciji, prema Samuelu Huntigtonu. Kravata, odjevni predmet hrvatskog podrijetla kao dio zapadne kulture. Deklaracija o pravima čovjeka i građanina. Zapadni svijet (ili često samo Zapad, rjeđe, Okcident od Occidens, latinske riječi za zapad) je termin koji se koristi za države koje su kroz povijest bile pod utjecajem zapadnjačke kulture i običaja.

Pogledaj Stara Grčka i Zapadni svijet

Također poznat kao Antička Grčka, Drevna Grčka, Klasična Grčka, Stari Grci.

, Egipat, Eshil, Euripid, Europa, Fenicija, Fidija, Filip II. Makedonski, Francuska, Ganges, Grčka, Grčki jezik, Grčko-perzijski ratovi, Halikarnas, Helenizam, Herodot, Homer, Hrvatska, Ind, Iran, Istanbul, Italija, Jonija, Jonski ustanak, Kalijin mir, Klasicizam, Korint, Korintska liga, Korzika, Kovanica, Kraljevina Makedonija, Kršćanstvo, Ksenofont, Kserkso I., Kuga, Leonida I., Libija, Likurg (spartanski zakonodavac), Magna Graecia, Mala Azija, Maraton, Grčka, Mardonije, Marseille, Mezopotamija, Mikena, Mikenska kultura, Milet, Miltijad Mlađi, Minojska kultura, Mračno doba (stara Grčka), Mramorno more, Naksos, Napulj, Olimpijske igre, Pakistan, Partenon, Pauzanija (zemljopisac), Peloponeski rat, Peloponez, Pendžab (regija), Periklo, Perzepolis, Pizistrat, Platon, Renesansa, Rimska Republika, Rimsko Carstvo, Satrap, Sicilija, Sirakuza, Sirija, Sofoklo, Sokrat, Solon, Sparta, Sredozemno more, Stara Grčka, Starogrčka književnost, Starogrčka umjetnost, Starogrčko kazalište, Suza (Iran), Temistoklo, Termopil, Tesalija, Tiranin, Tracija, Tracija (regija), Trezor, Troja, Tukidid, Turska, Ukrajina, Veliki kralj, Zapadni svijet.