Sličnosti između Starofranački jezik i Zapadnogermanski jezici
Starofranački jezik i Zapadnogermanski jezici imaju 11 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Belgija, Falački jezik, Germanski jezici, Kelnski jezik, Limburški jezik, Luksemburški jezik, Luksemburg, Majnskofranački jezik, Nizozemska, Njemačka, Pensilvanijski njemački.
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Belgija i Starofranački jezik · Belgija i Zapadnogermanski jezici ·
Falački jezik
govorno područje Falački jezik (Pfälzisch; ISO 639-3: pfl), jedan od dva rajnsko-franačka jezika (drugi je limburški) kojim govori nepoznat broj ljudi u dolini rijeke Rajne u saveznoj pokrajini Porajnje i Falačka.
Falački jezik i Starofranački jezik · Falački jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Germanski jezici i Starofranački jezik · Germanski jezici i Zapadnogermanski jezici ·
Kelnski jezik
Kelnski jezik (ISO 639-3: ksh; njemački i ripuarijski kölsch; limburški kölsj; colognian), jezik ripuarijskog ogranka srednjonjemačkih jezika koji danas govori oko 250 000 ljudi (1997 Holger Jakobs), potomaka Ripuarskih Franaka u području grada Kölna i okolice.
Kelnski jezik i Starofranački jezik · Kelnski jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Limburški jezik
Limburški jezik (ISO 639-3: lim; limburgisch, limburgs plat), jedan od srednjonjemačkih jezika kojim govori oko 1 300 000 ljudi u Limburgu i Porajnju (Rheinland) od čega 700 000 (2001) u Nizozemskoj (Maastricht, Heerlen, Roermond, Venlo), 600 000 u Belgiji (2001; Hasselt, Genk, Maaseik, Voeren, Eupen) i nepoznat broj u Njemačkoj (Cleve (Kleve), Aachen, Viersen, Heinsberg).
Limburški jezik i Starofranački jezik · Limburški jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Luksemburški jezik
Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001. J. Nousse) i nešto u Njemačkoj i SAD-u. Jedan je od tri službena jezika (uz njemački i francuski) Luksemburga.
Luksemburški jezik i Starofranački jezik · Luksemburški jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Luksemburg i Starofranački jezik · Luksemburg i Zapadnogermanski jezici ·
Majnskofranački jezik
Franački jezik (ISO 639-3: vmf; majnskofranački, frankonijski; mainfränkisch, franconian), jedan od jedanaest srednjonjemačkih jezika, uže mozelsko-franačke podskupine, kojim govori 4 910 000 ljudi (2006) duž rijeke Majne u Njemačkoj, uključujući i grad Mainz.
Majnskofranački jezik i Starofranački jezik · Majnskofranački jezik i Zapadnogermanski jezici ·
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Nizozemska i Starofranački jezik · Nizozemska i Zapadnogermanski jezici ·
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Njemačka i Starofranački jezik · Njemačka i Zapadnogermanski jezici ·
Pensilvanijski njemački
Rasprostranjenost pensilvanijskog njemačkog Pensilvanijski njemački (ISO 639-3: pdc; pensilvasnijski nizozemski, pennsylvanish), jedan od zapadnih srednjonjemačkih jezika s brojnim dijalektima kojima se služi najmanje 100 000 Pensilvanijskih Nizozemaca u američkim državama Pennsylvania, New York, Ohio, Indiana, Iowa, Kansas, Oklahoma, Virginia, Zapadna Virginia i Florida, i oko 15 000 u Kanadi.
Pensilvanijski njemački i Starofranački jezik · Pensilvanijski njemački i Zapadnogermanski jezici ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Starofranački jezik i Zapadnogermanski jezici imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Starofranački jezik i Zapadnogermanski jezici
Usporedba između Starofranački jezik i Zapadnogermanski jezici
Starofranački jezik ima 13 odnose, a Zapadnogermanski jezici ima 69. Kao što im je zajedničko 11, Jaccard indeks 13.41% = 11 / (13 + 69).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Starofranački jezik i Zapadnogermanski jezici. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: