Sličnosti između Stefan Nemanja i Vukan Nemanjić
Stefan Nemanja i Vukan Nemanjić imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bar (grad), Bizant, Crna Gora, Dubrovnik, Dukljansko Kraljevstvo, Katoličanstvo, Kotor, Kraljevina Ugarska, Križari, Raška, Skadar, Stefan Prvovenčani, Svač, Sveti Sava, Ulcinj, Vazal, 1186., 1190., 1199..
Bar (grad)
Bar (na crnogor. ćiril. Бар, talijanski: Antivari; albanski: Tivari; grčki: Thivarion) je najveći grad, općina i luka na Crnogorskom primorju, u Crnoj Gori.
Bar (grad) i Stefan Nemanja · Bar (grad) i Vukan Nemanjić ·
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Bizant i Stefan Nemanja · Bizant i Vukan Nemanjić ·
Crna Gora
Crna Gora (cnr. lat. Crna Gora, cnr. ćir. Црна Гора) sredozemna je i jugoistočnoeuropska parlamentarna republika. Na sjeveroistoku graniči sa Srbijom (duljina granice 124 km), na istoku s Kosovom (79 km), na jugu s Albanijom (172 km), Hrvatskom na jugozapadu (22,6 km), Bosnom i Hercegovinom na zapadu (245 km), dok priobalni dio mora, uz međunarodne vode, čini granicu s Italijom. Kopnena površina iznosi 13 812 km² dok površina obalnog mora iznosi 2440 km². Obala je duga 293,5 km (90 km zračne linije) i osrednje razvedena (koeficijent razvedenosti iznosi 3,0). Glavni grad je Podgorica, gospodarsko i političko središte Republike Crne Gore u kojoj su Vlada i parlament, dok prijestolnica Cetinje ima kako kulturni i znanstveni tako i politički značaj jer se u prijestolnici nalaze rezidencija predsjednika crnogorske države i diplomatsko sjedište zemlje. Nositelj suverenosti je građanin koji ima crnogorsko državljanstvo. Službeni jezik u Crnoj Gori je crnogorski jezik, ćirilično i latinično pismo su ravnopravni, a u službenoj uporabi su i srpski, bošnjački, albanski i hrvatski jezik. Valuta koja se koristi u državi je euro iako Crna Gora službeno nije članica Europske unije niti Eurozone. Na snazi je Ustav koji je donesen 19. listopada 2007. godine, a proglašen 22. listopada 2007. godine. Crna Gora zauzima uglavnom planinsko područje, a sastoji se iz pet prirodnih regionalnih cjelina: Stare Crne Gore, Brda, Sjeveroistočnoga škriljavoga gorja, Središnjega nizinskog prostora i Primorja. Temelji crnogorske države su kneževine Duklja i Zeta. Crna Gora je tijekom turske vladavine imala autonomiju, a neovisnost od Osmanskog Carstva joj je potvrđena na Berlinskom kongresu 1878. godine. Od 1918. bila je dio sve tri Jugoslavije. Na referendumu održanom 21. svibnja 2006. godine građani Crne Gore su izglasali nezavisnost i razdruženje sa Srbijom s ukupno 55,54 % glasova. Neovisnost Crne Gore je proglašena 3. lipnja 2006. godine. Dana 28. lipnja 2006. Crna Gora je postala 192. članica Ujedinjenih naroda, a 11. svibnja 2007. 47. članica Vijeća Europe. Crna Gora je članica Ujedinjenih naroda, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Vijeća Europe i sredozemne unije. Također je kandidat za članstvo u Europskoj uniji od 2010. godine. Crna Gora je 5. lipnja 2017. godine postala 29. članica NATO-a.
Crna Gora i Stefan Nemanja · Crna Gora i Vukan Nemanjić ·
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Dubrovnik i Stefan Nemanja · Dubrovnik i Vukan Nemanjić ·
Dukljansko Kraljevstvo
Duklja, također i Dukljansko Kraljevstvo (crn. Дукљанско Краљевство, Краљевина Дукља; grč. Διοκλεία, Diokleia; lat. Doclea, Diocleia), bila je srednjovjekovna slavenska država koja se nalazila na području suvremene Crne Gore.
Dukljansko Kraljevstvo i Stefan Nemanja · Dukljansko Kraljevstvo i Vukan Nemanjić ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Katoličanstvo i Stefan Nemanja · Katoličanstvo i Vukan Nemanjić ·
Kotor
Kotor (crnogor. ćiril. Котор; talijanski: Cattaro; albanski: Kotorri) je grad, općina i luka u Crnogorskom primorju, u krajnjem sjevernoistočnom dijelu Bokokotorskoga zaljeva.
Kotor i Stefan Nemanja · Kotor i Vukan Nemanjić ·
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Kraljevina Ugarska i Stefan Nemanja · Kraljevina Ugarska i Vukan Nemanjić ·
Križari
Gustave Doré'''''Križari''''' Križari je naziv prvenstveno srednjovjekovnih kršćanskih vojnika koji su sudjelovali u križarskim ratovima od 11. do 13. stoljeća.
Križari i Stefan Nemanja · Križari i Vukan Nemanjić ·
Raška
* Raška (država), srednjovjekovna srpska država.
Raška i Stefan Nemanja · Raška i Vukan Nemanjić ·
Skadar
Skadarskih "5 heroja" Panorama Skadra Skadar (albanski Shkodër ili Shkodra) je grad na sjeverozapadu Albanije, na obali Skadarskog jezera.
Skadar i Stefan Nemanja · Skadar i Vukan Nemanjić ·
Stefan Prvovenčani
Stefan Nemanjić (Стефан Немањић), poznat i kao Stefan Prvov(j)enčani (oko 1165. – 24. rujna 1228.), bio je raški veliki župan od 1196.
Stefan Nemanja i Stefan Prvovenčani · Stefan Prvovenčani i Vukan Nemanjić ·
Svač
''Svač, ostatci katedrale sv. Ivana'' Svač (na crnogor. ćiril. Свач, alb. Shas, lat. Suacium) je bio srednjovjekovni grad i utvrda u Crnoj Gori.
Stefan Nemanja i Svač · Svač i Vukan Nemanjić ·
Sveti Sava
Sveti Sava Sveti Sava (narodno ime Rastko Nemanjić; 1169. Trnovo, Bugarska, 14. siječnja 1236.) je bio prvi srpski arhiepiskop, najmlađi sin Stefana Nemanje, brat kraljeva Vukana i Stefana Prvovenčanog svetac je Srpske pravoslavne crkve kao i nekolicine drugih pravoslavnih crkvi.
Stefan Nemanja i Sveti Sava · Sveti Sava i Vukan Nemanjić ·
Ulcinj
Ulcinj (na crnogor. ćiril. Улцињ, albanski: Ulqini, talijanski: Dulcigno) u Crnoj Gori, najjužniji grad i općina na crnogorskom primorju.
Stefan Nemanja i Ulcinj · Ulcinj i Vukan Nemanjić ·
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Stefan Nemanja i Vazal · Vazal i Vukan Nemanjić ·
1186.
Bez opisa.
1186. i Stefan Nemanja · 1186. i Vukan Nemanjić ·
1190.
Bez opisa.
1190. i Stefan Nemanja · 1190. i Vukan Nemanjić ·
1199.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Stefan Nemanja i Vukan Nemanjić imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Stefan Nemanja i Vukan Nemanjić
Usporedba između Stefan Nemanja i Vukan Nemanjić
Stefan Nemanja ima 55 odnose, a Vukan Nemanjić ima 78. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 14.29% = 19 / (55 + 78).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Stefan Nemanja i Vukan Nemanjić. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: