Brže od pregledniku!
154 odnosi: Akvitanija, Anglosasi, Aragonija, Škotska, Španjolska, Češka, Bajona, Barut, Bitka kod Agincourta, Bitka kod Poitiersa, Bitka za Poitiers, Bog, Bordeaux, Burgundija, Caen, Calais, Dan, Državno područje, Eduard II., Eduard III., Edvard Crni Kraljević, Engleska, Englezi, Europa, Feud, Feudalizam, Filip VI., kralj Francuske, Flandrija, Francuska, Francuski jezik, Genova, Godina, Gospodarstvo, Građanski rat, Hainaut, Haringe, Henrik II., kralj Engleske, Henrik IV., kralj Engleske, Henrik V., kralj Engleske, Henrik VI., kralj Engleske, Ivan II., francuski kralj, Ivana Orleanska, Izabela Francuska (1292. – 1358.), Karlo IV., kralj Francuske, Karlo V., kralj Francuske, Karlo VI., kralj Francuske, Karlo VII., kralj Francuske, Kraljevina Engleska, Kraljevina Francuska, Kraljevina Navara, ..., Kruna Kastilije, Kuga, La Manche, Loire, London, Luj VII., kralj Francuske, Luk (oružje), Luksemburg, Meaux, Mjesec (razdoblje), Niske Zemlje, Nizozemska, Normandija, Normani, Orléans, Pariz, Pirenejski poluotok, Portugal, Prijestolonasljednik, Ratovi dviju ruža, Reims, Rikard II., Rouen, Samostrel, Seine, Srednji vijek, Srednjoengleski jezik, Staroengleski jezik, Strijela, Tjedan, Top, Vazal, Velika Britanija (otok), Vilim I. Osvajač, Vitez (naslov), Wales, 11. stoljeće, 12. listopada, 12. veljače, 1308., 1312., 1328., 1329., 1337., 1340., 1341., 1345., 1346., 1347., 1348., 1350., 1351., 1356., 1358., 1360., 1364., 1366., 1367., 1369., 1370., 1372., 1375., 1376., 1377., 1380., 1389., 1410., 1413., 1414., 1415., 1416., 1417., 1418., 1419., 1420., 1421., 1422., 1423., 1424., 1426., 1428., 1429., 1435., 1436., 1437., 1439., 1440., 1449., 1450., 1451., 1453., 17. kolovoza, 17. srpnja, 19. listopada, 22. ožujka, 24. lipnja, 24. svibnja, 25. listopada, 26. kolovoza, 29. rujna, 31. srpnja, 6. ožujka, 6. srpnja, 8. svibnja. Proširite indeks (104 više) »
Akvitanija
* Akvitanija (francuska regija 1982. – 2015.).
Novi!!: Stogodišnji rat i Akvitanija · Vidi više »
Anglosasi
Anglosasi ili Anglosaksonci, germanska plemena (Angli, Sasi, Juti) koja su u 5. i 6. stoljeću prodrla u Britaniju i naselila se u njoj.
Novi!!: Stogodišnji rat i Anglosasi · Vidi više »
Aragonija
Aragonija (špa. Aragón) je španjolska autonomna zajednica, nekadašnja je povijesna regija i kraljevina, koja zauzima središnji dio doline rijeke Ebro.
Novi!!: Stogodišnji rat i Aragonija · Vidi više »
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika. Gustoća iznosi 65 stanovnika na km². Najgušće je naseljeno središnje područje. Političko, industrijsko i kulturno središte je Edinburgh (1981. godine - 419.200 stanovnika). Na zapadu i sjeveru dopire do Atlantskog oceana, a na istoku do Sjevernog mora. Od Engleske je dijeli granična crta koja se proteže od ušća rijeke Tweed do zaljeva Solay. Za Škotsku je karakteristična razvedenost obale, osobito zapadne, po čemu se znatno razlikuje od Engleske. Na istočnoj obali duboko su se usjekli zaljevi Firth of Forth i Moray Firth. Škotska se uglavnom dijeli na južni, središnji i sjeverni dio. Južni dio obuhvaća Južno visočje s graničnim gorjem Cheviot, građenim pretežno od starih stijena. Središnji dio sastoji se od niza depresija, koje se nastavljaju u Firth of Clyde, Firth of Forth i Firth of Tay. Njima je odvojeno brdovito područje na jugu od granitnih ravnjaka gorja Grampian na sjeveru s najvišim vrhom britanskog otočja Ben Nevis, 1343 m. Udolina Glen More s nizom jezera rastavlja gorje Grampain od sjevernog visočja (Northern Highlands). Sjeverni dio popunjava Škotsko visočje, koje na krajnjem sjeveru prelazi u obalnu ravnicu. Osnovne su privredne grane rudarstvo i industrija. Iskorištavaju se nalazišta ugljena, koja daju oko 10% ukupne britanske proizvodnje, željezne, bakrene i olovne rude. Velike količine električne energije potječu iz hidroelektrana i iz nuklearnih elektrana. Uz metalurgiju razvila se metalna industrija s brodogradnjom, proizvodnjom strojeva i sl. Poznata je dobro razvijena tekstilna (pamučna, vunena, prerada jute) i dr., prehrambena (proizvodnja viskija), kemijska i petrokemijska industrija s velikim rafinerijskim središtem u Grangemouthu, do kojeg vodi naftovod iz ležišta Forties u podmorju Sjevernog mora (preko Crudena Baya i Aberdeena). Važnu privrednu granu predstavlja i stočarstvo, osobito uzgoj goveda i ovaca. Oko 25% obrađenih površina nalazi se pod žitaricama (zob, pšenica, ječam) i industrijskim biljkama. U priobalnim vodama dobro razvijeno je ribarstvo; poznate su ribarske luke Aberdeen, Peterhead i Banff. Vrlo su atraktivne trgovačke luke Glasgow i Dundee. Glavno prometno središte jest Edinburgh. Sve veću ulogu ima turizam.
Novi!!: Stogodišnji rat i Škotska · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Stogodišnji rat i Španjolska · Vidi više »
Češka
Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.
Novi!!: Stogodišnji rat i Češka · Vidi više »
Bajona
Bajona (francuski:Bayonne, baskijski: Baiona) je gradu Francuskoj, glavni grad povijesne pokrajine Lapurdija.
Novi!!: Stogodišnji rat i Bajona · Vidi više »
Barut
Zrnca bezdimnog baruta Barut je pirotehnička smjesa sljedećeg sastava.
Novi!!: Stogodišnji rat i Barut · Vidi više »
Bitka kod Agincourta
Bitka kod Agincourta bila je ključna engleska pobjeda u Stogodišnjem ratu.
Novi!!: Stogodišnji rat i Bitka kod Agincourta · Vidi više »
Bitka kod Poitiersa
Bitka kod Poitiersa (732.). Bitka kod Poitiersa ili Bitka kod Toursa odigrala se 10. listopada 732. Tada su snage franačkog majordoma Karla Martela nanijele težak poraz muslimanskoj vojsci Omejadskog kalifata pod vodstvom emira Abdula Rahmana.
Novi!!: Stogodišnji rat i Bitka kod Poitiersa · Vidi više »
Bitka za Poitiers
Bitka za Poitiers (eng. Battle of Poitiers) je bila bitka između Engleske i Bretanje protiv Kraljevine Francuske i Škotske.
Novi!!: Stogodišnji rat i Bitka za Poitiers · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Stogodišnji rat i Bog · Vidi više »
Bordeaux
Bordeaux (na okcitanskom gaskonjskom: Bordèu - izgovor na hrvatskom Bordo) grad je na jugozapadu Francuske, te prijestolnica regije Nova-Akvitanija i departmana Gironde.
Novi!!: Stogodišnji rat i Bordeaux · Vidi više »
Burgundija
* Povijesne regije.
Novi!!: Stogodišnji rat i Burgundija · Vidi više »
Caen
Caen (izgovor:, slično kao Cannes) grad je u francuskoj pokrajini Donjoj Normandiji, udaljen 10 km od La Manchea, s kojim ga povezuje Canal de Caen à la Mer, kanal izgrađen u vrijeme Napoleona III. Kroz grad protječe rijeka Orne.
Novi!!: Stogodišnji rat i Caen · Vidi više »
Calais
Calais je grad i luka koji je smješten na sjeveru Francuske.
Novi!!: Stogodišnji rat i Calais · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Stogodišnji rat i Dan · Vidi više »
Državno područje
Državno područje ili državni teritorij je ukupnost prostora (jedinstvenog ili u više međusobno odvojenih dijelova, kao npr. eksklave) koji potpadaju pod suverenitet jedne države.
Novi!!: Stogodišnji rat i Državno područje · Vidi više »
Eduard II.
Eduard II. (dvorac Caernarfon, Wales, 25. travnja 1284. – dvorac Berkeley, 21. rujna 1327.) bio je engleski kralj, a poznat je i kao Eduard Caernarfonski.
Novi!!: Stogodišnji rat i Eduard II. · Vidi više »
Eduard III.
Eduard III. (13. studenog 1312., - 21. lipnja 1377.), engleski kralj.
Novi!!: Stogodišnji rat i Eduard III. · Vidi više »
Edvard Crni Kraljević
'''Edward Crni Princ''' Edvard Crni Princ (Woodstock, Oxfordshire, 15. lipnja 1330. – Westminsterska opatija, London, 8. lipnja 1376.), sin engleskog kralja Edvarda III, otac engleskog kralja Rikarda II.
Novi!!: Stogodišnji rat i Edvard Crni Kraljević · Vidi više »
Engleska
Karta Engleske s Ujedinjenim kraljevstvom 39 povijesnih grofovija Engleska (eng. England) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Kopnene granice dijeli s Walesom na zapadu te sa Škotskom na sjeveru. Ima izlaz na Irsko more na sjeverozapadu zemlje, na jugozapadu na Keltsko more, na istoku na Sjeverno more, a na jugu izlazi na La Manche koji je dijeli od ostatka kontinentalne Europe. Engleska pokriva oko 5/8 teritorija otoka Velika Britanija koji se nalazi u sjevernom dijelu Atlantika, a to uključuje i preko sto manjih otoka, kao što su otočje Scilly i otok Wight. Područje današnje Engleske prvi su naseljavali moderni ljudi u doba gornjeg paleolitika, ali je zemlja dobila ime po Anglima, germanskom plemenu koje je dobilo ime po jednom od manjih Jyllandskih poluotoka, koje se naselilo u Englesku tijekom 5. i 6. stoljeća. Engleska je postala ujedinjena država u 10. stoljeću, a od razdoblja velikih geografskih otkrića, koja su se dogodila u 15. stoljeću, ima veliki kulturološki i pravni značaj na ostatak svijeta. Engleski jezik, Anglikanska Crkva i Englesko pravo (baza općeg prava kojeg su usvojile mnoge države diljem svijeta u svom pravnom sustavu), potječu iz Engleske, a i njezin parlamentarni sustav je također prihvaćen u mnogim državama u svijetu. Industrijska revolucija koja je započela u drugoj polovici 18. stoljeća upravo u Engleskoj, transformirala je njeno društvo u prvu industrijaliziranu naciju i moderno građansko društvo. Engleska je najveće i najgušće naseljeno područje Ujedinjenog Kraljevstva, u njoj živi 84% stanovnika te države. Zbog premoći Engleske u Ujedinjenom Kraljevstvu naziv se vrlo često koristi kao sinonim za cijelo Ujedinjeno Kraljevstvo ili za otok Veliku Britaniju.
Novi!!: Stogodišnji rat i Engleska · Vidi više »
Englezi
Englezi su narod germanske grane indoeuropske etno-lingvističke porodice porijeklom od starih germanskih plemena Angla, Sasa i Juta, koji u 5.
Novi!!: Stogodišnji rat i Englezi · Vidi više »
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Novi!!: Stogodišnji rat i Europa · Vidi više »
Feud
Posjed dobiven za vojnu službu ili drugu obvezu u srednjem vijeku nazivao se feud ili leno.
Novi!!: Stogodišnji rat i Feud · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Stogodišnji rat i Feudalizam · Vidi više »
Filip VI., kralj Francuske
'''Filip VI.''' Filip VI.
Novi!!: Stogodišnji rat i Filip VI., kralj Francuske · Vidi više »
Flandrija
Pokrajine u Flandriji (Flamanskoj) Flandrija ili Flamanska je jedna od triju regija u Belgiji.
Novi!!: Stogodišnji rat i Flandrija · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Stogodišnji rat i Francuska · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Stogodišnji rat i Francuski jezik · Vidi više »
Genova
Genova (ligurski jezik: Zena) je grad u sjevernoj Italiji, glavni grad pokrajine Genova i regije Ligurija.
Novi!!: Stogodišnji rat i Genova · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Stogodišnji rat i Godina · Vidi više »
Gospodarstvo
Gospodarstvo (privreda), ljudska djelatnost koju čine tri osnovna čimbenika: proizvodnja, potrošnja i razmjena, a može biti samoopskrbno, što je svojstveno plemenskim i nerazvijenim zajednicama, i tržišno gospodarstvo u razvijenim zemljama.
Novi!!: Stogodišnji rat i Gospodarstvo · Vidi više »
Građanski rat
Građanski rat je oružana borba suprotstavlienih društvenih grupa unutar jedne države, borba građana koji su bili podčinjeni istoj državnoj vlasti.
Novi!!: Stogodišnji rat i Građanski rat · Vidi više »
Hainaut
* Grofovija Hainaut, bivša grofovija nastala u 9.
Novi!!: Stogodišnji rat i Hainaut · Vidi više »
Haringe
Atlantska haringa Haringe, naziv za skupinu različitih riba koje žive uglavnom u morima i malog su ili srednjeg rasta iz porodice srdeljki ili clupeidae.
Novi!!: Stogodišnji rat i Haringe · Vidi više »
Henrik II., kralj Engleske
Henrik II. (Le Mans, 5. ožujka 1133. – Chinon, 6. srpnja 1189.) bio je engleski kralj.
Novi!!: Stogodišnji rat i Henrik II., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik IV., kralj Engleske
Henrik IV. (travanj 1367. – 20. ožujka 1413.), bio je engleski kralj od 1399.
Novi!!: Stogodišnji rat i Henrik IV., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik V., kralj Engleske
Henrik V. (16. rujna 1386. – 31. kolovoza 1422.), poznat i kao Henry od Monmoutha, bio je engleski kralj od 1413.
Novi!!: Stogodišnji rat i Henrik V., kralj Engleske · Vidi više »
Henrik VI., kralj Engleske
'''Henrik VI''', kralj Engleske i Francuske Henrik VI. (Dvorac Windsor 6. prosinca 1421. – London Tower 21./22. svibnja 1471.), engleski kralj od 1422. – 1461. i od 1470. – 1471., te francuski kralj 1422. – 1453. godine. Bio je jedini sin u braku engleskog kralja Henrika V. i kćeri francuskog kralja Karla VI. Katarine od Valoisa, a koji brak je sklopljen Sporazumom iz Troyesa (1420.) nakon vojnih uspjeha koje je postigao Henrik V. u Francuskoj.
Novi!!: Stogodišnji rat i Henrik VI., kralj Engleske · Vidi više »
Ivan II., francuski kralj
'''Ivan II. Dobri''' Ivan II.
Novi!!: Stogodišnji rat i Ivan II., francuski kralj · Vidi više »
Ivana Orleanska
Ivána Orleánska (fr. Jeanne d'Arc; Domrémy, 6. siječnja 1412. – Rouen, 30. svibnja 1431.), francuska junakinja i svetica rimokatoličke crkve.
Novi!!: Stogodišnji rat i Ivana Orleanska · Vidi više »
Izabela Francuska (1292. – 1358.)
Izabela Francuska, Isabelle de Valois, "žena-vuk" (1292. – 22. kolovoza 1358.) je bila supruga kralja Engleske Edvarda II.
Novi!!: Stogodišnji rat i Izabela Francuska (1292. – 1358.) · Vidi više »
Karlo IV., kralj Francuske
Karlo IV., kralj Francuske Karlo IV.
Novi!!: Stogodišnji rat i Karlo IV., kralj Francuske · Vidi više »
Karlo V., kralj Francuske
Karlo V. Mudri (Vincennes, 21. siječnja 1338. – Nogent-sur-Marne, 16. rujna 1380.), francuski kralj 1364. – 1380. godine iz dinastije Valois.
Novi!!: Stogodišnji rat i Karlo V., kralj Francuske · Vidi više »
Karlo VI., kralj Francuske
Karlo VI., kralj Francuske Karlo VI.
Novi!!: Stogodišnji rat i Karlo VI., kralj Francuske · Vidi više »
Karlo VII., kralj Francuske
Karlo VII. Pobjednik Karlo VII.
Novi!!: Stogodišnji rat i Karlo VII., kralj Francuske · Vidi više »
Kraljevina Engleska
Kraljevina Engleska (eng. Kingdom of England) ime je države, koja je postojala od 927. do 1707. godine.
Novi!!: Stogodišnji rat i Kraljevina Engleska · Vidi više »
Kraljevina Francuska
Kraljevina Francuska (eng. Kingdom of France, fr. Royaume de France), bila je apsolutistička monarhija u srednjem i novom vijeku.
Novi!!: Stogodišnji rat i Kraljevina Francuska · Vidi više »
Kraljevina Navara
Kraljevina Navara (bas. Nafarroako Erresuma, špa. Reino de Navarra, fra. Royaume de Navare, lat. Regnum Navarrae), prvotno Kraljevina Pamplona, bila je monarhija čiji je teritorij zauzimao zemlje s obje strane Pirineja na njihovoj atlantskoj strani.
Novi!!: Stogodišnji rat i Kraljevina Navara · Vidi više »
Kruna Kastilije
Zastava Krune Kastilije Kruna Kastilije je nastala 1230. godine posljednjim ujedinjenjem kraljevine Kastilije i Leóna.
Novi!!: Stogodišnji rat i Kruna Kastilije · Vidi više »
Kuga
Kuga (pestis, bubonska kuga, crna smrt) je akutna, teška infekcija koja se najčešće pojavljuje u bubonskom obliku ili u obliku pneumonije, a uzrokovana je bakterijom Yersinia pestis.
Novi!!: Stogodišnji rat i Kuga · Vidi više »
La Manche
La Manche (bretonski: Mor Breizh, kornijski: Mor Brettanek) je dio Atlantskog oceana koji odvaja otok Veliku Britaniju od sjeverne Francuske te spaja Atlantski ocean i Sjeverno more.
Novi!!: Stogodišnji rat i La Manche · Vidi više »
Loire
Loire (u hrvatskim tekstovima i kroatizirano Loara, francuski izgovor; okcitanski: Léger; bretonski: Liger) je svojom dužinom od 1020 km najduža rijeka u Francuskoj.
Novi!!: Stogodišnji rat i Loire · Vidi više »
London
London (eng. izgovor /ˈlʌndən/) glavni je grad Engleske i Ujedinjenog Kraljevstva.
Novi!!: Stogodišnji rat i London · Vidi više »
Luj VII., kralj Francuske
Luj VII., poznat pod pridjevkom Mladi (1120. – Pariz, 18. rujna 1180.), francuski kralj od 1137. – 1180. godine iz dinastije Capet.
Novi!!: Stogodišnji rat i Luj VII., kralj Francuske · Vidi više »
Luk (oružje)
Moderni luk Luk je vrsta oružja, danas uglavnom dio sportske opreme za streličarstvo.
Novi!!: Stogodišnji rat i Luk (oružje) · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Stogodišnji rat i Luksemburg · Vidi više »
Meaux
Meaux je drugi najveći grad u departmanu Seine-et-Marne koji se nalazi u pokrajini Île-de-France, Francuskoj.
Novi!!: Stogodišnji rat i Meaux · Vidi više »
Mjesec (razdoblje)
Mjesec je jedinica za vrijeme koja se koristi za kalendare, duga približno kao prirodni period povezan s kretanjem Mjeseca.
Novi!!: Stogodišnji rat i Mjesec (razdoblje) · Vidi više »
Niske Zemlje
Satelitska slika Niskih Zemalja Niske Zemlje, pojam je kojim se kroz povijest označavalo donji tok nekoliko velikih rijeka koje su tekle nizinskim krajevima jugozapadnoga priobalja Sjevernoga mora i njegove bliže unutrašnjosti: rijeke Rajne, Šelde i Meuse.
Novi!!: Stogodišnji rat i Niske Zemlje · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Stogodišnji rat i Nizozemska · Vidi više »
Normandija
Normandija (francuski: Normandie, normandijski: Normaundie), bivša je država u Europi i povijesna pokrajina u Francuskoj na obali La Mancha.
Novi!!: Stogodišnji rat i Normandija · Vidi više »
Normani
Viktorijanski (1837. – 1901.) prikaz Normana. Normani, germanski narod (zvani i Vikinzi).
Novi!!: Stogodišnji rat i Normani · Vidi više »
Orléans
Orléans je grad u Francuskoj, oko 130 kilometara jugozapadno od Pariza.
Novi!!: Stogodišnji rat i Orléans · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Stogodišnji rat i Pariz · Vidi više »
Pirenejski poluotok
Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.
Novi!!: Stogodišnji rat i Pirenejski poluotok · Vidi više »
Portugal
Portugal je država na zapadu Europe, na istoku i sjeveru graniči sa Španjolskom, a na zapadu i jugu izlazi na Atlantski ocean.
Novi!!: Stogodišnji rat i Portugal · Vidi više »
Prijestolonasljednik
Prijestolonasljednik (mocijski parnjak ženskoga roda je prijestolonasljednica), u državama s monarhijskom tradicijom, osoba koja je prva sljedeća u nasljednom pravu na nasljeđivanje vladarskog prijestolja.
Novi!!: Stogodišnji rat i Prijestolonasljednik · Vidi više »
Ratovi dviju ruža
'''Bijela ruža kuće York''' '''Crvena ruža kuće Lancaster''' Ratovi dviju ruža, vođeni između 1455. i 1485. godine, bili su isprekidan građanski rat koji se vodio oko engleskog prijestolja između sljedbenika kuće Lancastera i kuće York.
Novi!!: Stogodišnji rat i Ratovi dviju ruža · Vidi više »
Reims
Reims je grad na sjeveroistoku Francuske, oko 140 km od Pariza.
Novi!!: Stogodišnji rat i Reims · Vidi više »
Rikard II.
Rikard II. (Bordeaux, 6. siječnja 1367. – dvorac Pontefract u Zapadnom Yorkshireu, 14. veljače 1400.), engleski kralj.
Novi!!: Stogodišnji rat i Rikard II. · Vidi više »
Rouen
Rouen je povijesno gledano glavni grad Normandije.
Novi!!: Stogodišnji rat i Rouen · Vidi više »
Samostrel
Srednjovjekovni ratnik priprema samostrel za upotrebu Samostrel ili samostrijel je hladno oružje s tetivom, namijenjeno borbi, sportu i lovu.
Novi!!: Stogodišnji rat i Samostrel · Vidi više »
Seine
Seine (Sena) je rijeka u sjevernoj Francuskoj.
Novi!!: Stogodišnji rat i Seine · Vidi više »
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Novi!!: Stogodišnji rat i Srednji vijek · Vidi više »
Srednjoengleski jezik
Geoffreya Chaucera Srednjoengleski jezik (skr. na eng.: ME) jest oblik engleskoga jezika kojim se govorilo poslije normanskoga osvajanja (1066.) sve do kasnoga 15.
Novi!!: Stogodišnji rat i Srednjoengleski jezik · Vidi više »
Staroengleski jezik
Staroengleski jezik ili anglosaski jezik (ISO 639-3: ang; Angel-sächsisch), povijesni indoeuropski jezik koji se između 450.
Novi!!: Stogodišnji rat i Staroengleski jezik · Vidi više »
Strijela
Strijele Strijela je drveni ili metalni štap (šipka) s kamenim ili metalnim šiljkom, koja se izbacuje iz luka ili samostrela.
Novi!!: Stogodišnji rat i Strijela · Vidi više »
Tjedan
Tjedan je jedinica za vrijeme – traje 7 dana.
Novi!!: Stogodišnji rat i Tjedan · Vidi više »
Top
250px Brodski topovi Mark 45 top Top je ime za bilo koje cijevno oružje koje je namijenjeno za bacanje teških projektila na veliku udaljenost.
Novi!!: Stogodišnji rat i Top · Vidi više »
Vazal
'''Vazal priseže na odanost svom gospodaru''' Vazal ili lenski gospodar bio je srednjovjekovni plemić i feudalac koji se nalazio u dvostrano obvezujućem odnosu sa svojim nadređenim lenskim gospodarem i feudalcem.
Novi!!: Stogodišnji rat i Vazal · Vidi više »
Velika Britanija (otok)
Velika Britanija, skraćeno Britanija, otok je na sjeverozapadu Europe u Atlantskom oceanu.
Novi!!: Stogodišnji rat i Velika Britanija (otok) · Vidi više »
Vilim I. Osvajač
Vilim I. (oko 1028. – 1087.), poznat kao Vilim Osvajač bio je prvi normanski kralj Engleske, vladao je od 1066.
Novi!!: Stogodišnji rat i Vilim I. Osvajač · Vidi više »
Vitez (naslov)
gotičkom stilu Čakovcu Vitez je bilo ime za vojnika koji je slijedio plemića ili ime za plemića koji je slijedio kralja u vojni pohod (rat).
Novi!!: Stogodišnji rat i Vitez (naslov) · Vidi više »
Wales
Wales (vel. Cymru) je dio Ujedinjenog Kraljevstva Velike Britanije i Sjeverne Irske. Nalazi se na jugozapadu britanskog otoka i ima izlaz na Irsko more. Wales nije politički neovisan od 1282. godine. To je keltska regija u kojoj se govori i velškim jezikom iako su keltski elementi u Engleskoj i Škotskoj gotovo iščezli. Zaštitnik Walesa je Sveti David.
Novi!!: Stogodišnji rat i Wales · Vidi više »
11. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 11. stoljeće · Vidi više »
12. listopada
12.
Novi!!: Stogodišnji rat i 12. listopada · Vidi više »
12. veljače
12.
Novi!!: Stogodišnji rat i 12. veljače · Vidi više »
1308.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1308. · Vidi više »
1312.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1312. · Vidi više »
1328.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1328. · Vidi više »
1329.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1329. · Vidi više »
1337.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1337. · Vidi više »
1340.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1340. · Vidi više »
1341.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1341. · Vidi više »
1345.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1345. · Vidi više »
1346.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1346. · Vidi više »
1347.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1347. · Vidi više »
1348.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1348. · Vidi više »
1350.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1350. · Vidi više »
1351.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1351. · Vidi više »
1356.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1356. · Vidi više »
1358.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1358. · Vidi više »
1360.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1360. · Vidi više »
1364.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1364. · Vidi više »
1366.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1366. · Vidi više »
1367.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1367. · Vidi više »
1369.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1369. · Vidi više »
1370.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1370. · Vidi više »
1372.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1372. · Vidi više »
1375.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1375. · Vidi više »
1376.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1376. · Vidi više »
1377.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1377. · Vidi više »
1380.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1380. · Vidi više »
1389.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1389. · Vidi više »
1410.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1410. · Vidi više »
1413.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1413. · Vidi više »
1414.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1414. · Vidi više »
1415.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1415. · Vidi više »
1416.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1416. · Vidi više »
1417.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1417. · Vidi više »
1418.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1418. · Vidi više »
1419.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1419. · Vidi više »
1420.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1420. · Vidi više »
1421.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1421. · Vidi više »
1422.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1422. · Vidi više »
1423.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1423. · Vidi više »
1424.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1424. · Vidi više »
1426.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1426. · Vidi više »
1428.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1428. · Vidi više »
1429.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1429. · Vidi više »
1435.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1435. · Vidi više »
1436.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1436. · Vidi više »
1437.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1437. · Vidi više »
1439.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1439. · Vidi više »
1440.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1440. · Vidi više »
1449.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1449. · Vidi više »
1450.
Tempio Malatestiano.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1450. · Vidi više »
1451.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1451. · Vidi više »
1453.
Bez opisa.
Novi!!: Stogodišnji rat i 1453. · Vidi više »
17. kolovoza
17.
Novi!!: Stogodišnji rat i 17. kolovoza · Vidi više »
17. srpnja
17.
Novi!!: Stogodišnji rat i 17. srpnja · Vidi više »
19. listopada
19.
Novi!!: Stogodišnji rat i 19. listopada · Vidi više »
22. ožujka
22.
Novi!!: Stogodišnji rat i 22. ožujka · Vidi više »
24. lipnja
24.
Novi!!: Stogodišnji rat i 24. lipnja · Vidi više »
24. svibnja
24.
Novi!!: Stogodišnji rat i 24. svibnja · Vidi više »
25. listopada
25.
Novi!!: Stogodišnji rat i 25. listopada · Vidi više »
26. kolovoza
26.
Novi!!: Stogodišnji rat i 26. kolovoza · Vidi više »
29. rujna
29.
Novi!!: Stogodišnji rat i 29. rujna · Vidi više »
31. srpnja
31.
Novi!!: Stogodišnji rat i 31. srpnja · Vidi više »
6. ožujka
6.
Novi!!: Stogodišnji rat i 6. ožujka · Vidi više »
6. srpnja
6.
Novi!!: Stogodišnji rat i 6. srpnja · Vidi više »
8. svibnja
8.
Novi!!: Stogodišnji rat i 8. svibnja · Vidi više »
