215 odnosi: Aleksandar I. Karađorđević, Ante Pavelić, Ante Pavelić (stariji), Ante Starčević, Apsolutizam, Aristokracija, Austrija, Austrijsko Carstvo, Austrijsko-pruski rat, Austro-Ugarska, Austro-ugarska nagodba, Autonomija, Đuro Deželić, Šestosiječanjska diktatura, Židovi u Hrvatskoj, Časopis za suvremenu povijest, Čista stranka prava, Bachov apsolutizam, Ban, Beč, Beograd, Bog, Bog i Hrvati!, Bosna i Hercegovina, Dalmacija, David Starčević, Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine, Desni centar, Država, Država Slovenaca, Hrvata i Srba, Erazmo Barčić, Eugen Kumičić, Eugen Kvaternik, Ferenc Deák, Feudalizam, Fran Folnegović, Fran Krsto Frankapan, Francuska revolucija, Franjo Ferdinand, Franjo Josip I., Franjo Klaić, Franjo Rački, Frankovci, Frano Supilo, Grof, Habsburg, Hinko Hinković, Hrvati, Hrvatska, Hrvatska čista stranka prava, ..., Hrvatska Hrvatom, Hrvatska katolička udruga, Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava, Hrvatska narodna zajednica, Hrvatska opozicija, Hrvatska pučka seljačka stranka, Hrvatska stranka (1905.), Hrvatska stranka prava, Hrvatska stranka prava (1903.), Hrvatska stranka prava (1919.), Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević, Hrvatska vila, Hrvatska zajednica, Hrvatski branik, Hrvatski jezik, Hrvatski nacionalizam, Hrvatski sabor, Hrvatsko državno pravo, Hrvatsko Kraljevstvo, Hrvatsko primorje, Hrvatsko zagorje, Hrvatsko-srpska koalicija, Hrvatsko-ugarska nagodba, Ideal, Igor Karaman, Ilirski pokret, Istra, Italija, Ivan Mažuranić, Ivo Pilar, Ivo Prodan, Jaroslav Šidak, Jasna Turkalj, Josip Frank, Josip Jelačić, Josip Juraj Strossmayer, Južni Slaveni, Jugoslavenski odbor, Kajkavsko narječje, Károly Khuen-Héderváry, Klemens Wenzel Lothar Metternich, Konstantin VII. Porfirogenet, Kotar, Kraljevina Dalmacija, Kraljevina Ugarska, Kruna sv. Stjepana, Ladislav Pejačević, Levin Rauch, Liberalizam, Mađaroni, Mađarski jezik, Mihovil Pavlinović, Milan Šufflay, Mile Budak, Mile Starčević, Mirjana Gross, Monarhizam, Nacionalizam, Napredna omladina, Narodna stranka, Narodna stranka (Dalmacija), Neovisna narodna stranka, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Šubić Zrinski, Nikola Pašić, Pavao Rauch, Pešta, Petar IV. Zrinski, Pluralizam, Politička stranka, Politički katolicizam, Politički zatvorenik (novine), Politika novoga kursa, Politika u 1861., Pruska, Prvi svjetski rat, Rakovički ustanak, Republikanizam, Republikanski program, Riječka krpica, Riječka rezolucija, Rijeka, Samopoštovanje, Sesvete, Slavko Cuvaj, Slovenci, Slovenske pokrajine, Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895., Split, Srbi, Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava, Starčevićeva stranka prava, Stjepan Matković, Stjepan Radić, Stranka prava (Dalmacija), Sušak, Svepravaška organizacija, Tihomir Cipek, Trijalizam, Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija, Ustaše, Ustavna monarhija, Varaždinska županija (1850. – 1924.), Vjekoslav Bach, Vojna krajina, Vuk Karadžić, Zadarska rezolucija, Zagreb, Zagrebačka županija (1201. – 1924.), Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878., 1. ožujka, 1. prosinca, 1. svibnja, 15. travnja, 18. lipnja, 1836., 1848., 1860., 1861., 1865., 1866., 1867., 1868., 1869., 1870., 1871., 1873., 1875., 1878., 1879., 1880., 1881., 1882., 1883., 1884., 1887., 1889., 1890-ih, 1894., 1897., 19. stoljeće, 19. veljače, 1902., 1903., 1905., 1906., 1908., 1910., 1911., 1912., 1913., 1917., 1918., 1919., 1929., 1931., 1990., 1992., 2011., 25. veljače, 29. listopada, 6. siječnja, 6. stoljeće, 7. stoljeće, 8. studenoga. Proširite indeks (165 više) »
Aleksandar I. Karađorđević
Kralj Aleksandar I. Karađorđević, kralj Jugoslavije, poznat i kao Kralj Aleksandar Ujedinitelj (srp. Краљ Александар I Карађорђевић, Cetinje, 16. prosinca 1888. – Marseille, 9. listopada 1934.), bio je iz srpske kraljevske obitelji Karađorđevića, prvi kralj Kraljevine Jugoslavije (1929. – 1934.), a prije toga Regent Kraljevstva SHS (1918. – 1921.), i kralj Kraljevine SHS (1921. – 1929.). Za njegove vladavine kao Regenta Kraljevstva SHS donesena je 1920., Obznana i proglašen Vidovdanski ustav (1921.) (kojime je ozakonjen centralistički sustav i vlada u cijelosti postala ovisna o monarhu) te je ukinuo Ustav i uveo diktaturu 6. siječnja 1929.
Novi!!: Stranka prava i Aleksandar I. Karađorđević · Vidi više »
Ante Pavelić
Ante Pavelić (Bradina kod Konjica, 14. srpnja 1889. – Madrid, 28. prosinca 1959.) bio je hrvatski fašistički političar i odvjetnik, revolucionar, osnivač i vođa Ustaškoga pokreta te poglavnik i diktator Nezavisne Države Hrvatske (NDH), koja je u Drugom svjetskom ratu bila protektorat fašističke Italije i nacističke Njemačke.
Novi!!: Stranka prava i Ante Pavelić · Vidi više »
Ante Pavelić (stariji)
slika iz 1910-tih Ante Pavelić (Gospić, 19. svibnja 1869. – Zagreb, 11. veljače 1938.), bio je hrvatski političar, po zanimanju zubar.
Novi!!: Stranka prava i Ante Pavelić (stariji) · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Stranka prava i Ante Starčević · Vidi više »
Apsolutizam
Apsolutizam predstavlja političku doktrinu i praksu neograničene, centralizirane vlasti koncentrirane u rukama monarha ili diktatora.
Novi!!: Stranka prava i Apsolutizam · Vidi više »
Aristokracija
Termin aristokracija (grč.: najbolji, najsposobniji i snaga, vlast) značio je kod starih Grka sustav vladanja kao "vladavinu najboljih".
Novi!!: Stranka prava i Aristokracija · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Stranka prava i Austrija · Vidi više »
Austrijsko Carstvo
Austrijsko Carstvo (njem. Kaiserthum Österreich) naziv je nasljednoga carstva nastalog na dijelu područja Svetog Rimskog Carstva i Habsburške Monarhije, a trajalo je od 1804. do 1867. godine.
Novi!!: Stranka prava i Austrijsko Carstvo · Vidi više »
Austrijsko-pruski rat
Austrijsko-pruski rat (u Njemačkoj znan kao Njemački rat, Deutscher Krieg), Sedmotjedni rat, Njemački građanski rat, Rat za ujedinjenje i Rat braće (Bruderkrieg) je rat koji je vođen 1866. između Austrijskog Carstva i njegovih njemačkih saveznika s jedne strane te Pruske, njenih njemačkih saveznika i Italije s druge strane.
Novi!!: Stranka prava i Austrijsko-pruski rat · Vidi više »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Novi!!: Stranka prava i Austro-Ugarska · Vidi više »
Austro-ugarska nagodba
Zastava Austro-Ugarske Monarhije (1869. – 1918.) Austro-ugarska nagodba (njemački: Ausgleich, mađarski: kiegyezés) odnosi se na dogovor iz 1867. godine, kojim je utemeljena Dvojna ili Austro-Ugarska Monarhija.
Novi!!: Stranka prava i Austro-ugarska nagodba · Vidi više »
Autonomija
Autonomija (grčki αὐτονομία autonomia, samostalnost) je pravni položaj/status određenog teritorija, socijalne ili ekonomske grupe po kome oni imaju pravo na samoorganiziranje (uključujući i donošenje vlastitih pravnih propisa) i samoupravljanje.
Novi!!: Stranka prava i Autonomija · Vidi više »
Đuro Deželić
Spomenik u Zagrebu Đuro Deželić (Ivanić-Grad, 25. ožujka 1838. – Zagreb, 28. listopada 1907.), bio je hrvatski književnik i publicist.
Novi!!: Stranka prava i Đuro Deželić · Vidi više »
Šestosiječanjska diktatura
''Borbe'' o proglašenju diktature,9. siječnja 1929. Pojam Šestosiječanjska diktatura (također: Šestojanuarska diktatura – prvi je naziv češći u literaturi nakon 1990.) odnosi se na monarhističku diktaturu koju je 6. siječnja 1929. godine u Kraljevini SHS uveo kralj Aleksandar I. Karađorđević.
Novi!!: Stranka prava i Šestosiječanjska diktatura · Vidi više »
Židovi u Hrvatskoj
Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.
Novi!!: Stranka prava i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »
Časopis za suvremenu povijest
Časopis za suvremenu povijest hrvatski je znanstveni časopis koji objavljuje rezultate istraživanja na području novije povijesti.
Novi!!: Stranka prava i Časopis za suvremenu povijest · Vidi više »
Čista stranka prava
Čista stranka prava bila je politička stranka nastala raskolom u Stranci prava 1895.
Novi!!: Stranka prava i Čista stranka prava · Vidi više »
Bachov apsolutizam
Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).
Novi!!: Stranka prava i Bachov apsolutizam · Vidi više »
Ban
Oznaka hrvatskog bana od 1848. godine Ban je naslov visokog državnog dostojanstvenika u Hrvatskoj koji se javlja još od ranog srednjeg vijeka.
Novi!!: Stranka prava i Ban · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Stranka prava i Beč · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Stranka prava i Beograd · Vidi više »
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Novi!!: Stranka prava i Bog · Vidi više »
Bog i Hrvati!
Hrvatskog Domobranstva kod Kulačkova, okolica Kolmeje, 1916., uz poklič „Bog i Hrvati” Bog i Hrvati! je krilatica Stranke prava koju je prigrlio Ante Starčević.
Novi!!: Stranka prava i Bog i Hrvati! · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Stranka prava i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Dalmacija
grba Republike Hrvatske #f70000 Dalmacija (crveno) na karti Hrvatske Dalmacija (tal. la Dalmazia, lat. Dalmatia, čakavski: Dalmacija, Dalmoacija) jedan je od najstarijih regionalnih pojmova u Hrvatskoj.
Novi!!: Stranka prava i Dalmacija · Vidi više »
David Starčević
Dr.
Novi!!: Stranka prava i David Starčević · Vidi više »
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine
Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine je bio jednostrani dekret kojeg je izdala austro-ugarska Vlada.
Novi!!: Stranka prava i Dekret o aneksiji Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Desni centar
Desni centar u politici i političkoj teoriji označava ideologije, pokrete i stranke koji po svojim temeljnim određenjima pripadaju desnici, ali po načinu ostvarenja tih ciljeva ili manjim dijelom svog programa pripadaju centru, odnosno u svojoj platformi imaju previše lijevih sadržaja da bi ih se moglo nazvati desnicom.
Novi!!: Stranka prava i Desni centar · Vidi više »
Država
Država je organizirana društvena zajednica ujedinjena pod zajedničkim političkim sustavom.
Novi!!: Stranka prava i Država · Vidi više »
Država Slovenaca, Hrvata i Srba
Država Slovenaca, Hrvata i Srba (Država SHS) proglašena je 29. listopada 1918., istodobno kada je Hrvatski sabor raskinuo sve državno-pravne veze s Austro-Ugarskom.
Novi!!: Stranka prava i Država Slovenaca, Hrvata i Srba · Vidi više »
Erazmo Barčić
* Erazmo Barčić (1830.).
Novi!!: Stranka prava i Erazmo Barčić · Vidi više »
Eugen Kumičić
Eugen Kumičić (Brseč, 11. siječnja 1850. – Zagreb, 13. svibnja 1904.), bio je hrvatski književnik i političar.
Novi!!: Stranka prava i Eugen Kumičić · Vidi više »
Eugen Kvaternik
Eugen Kvaternik (Zagreb, 31. listopada 1825. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski političar, pravnik, pisac i revolucionar.
Novi!!: Stranka prava i Eugen Kvaternik · Vidi više »
Ferenc Deák
*Ferenc Deák (nogometaš) (1922. – 1998.).
Novi!!: Stranka prava i Ferenc Deák · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Stranka prava i Feudalizam · Vidi više »
Fran Folnegović
Fran Folnegović (Slanovec kraj Zagreba, 17. veljače 1848. – Zagreb, 18. srpnja 1903.), bio je hrvatski političar i publicist.
Novi!!: Stranka prava i Fran Folnegović · Vidi više »
Fran Krsto Frankapan
Čakovcu Fran Krsto Frankapan (Bosiljevo, 4. ožujka 1643. – Bečko Novo Mjesto, 30. travnja 1671.), bio je hrvatski plemić, vojskovođa i pjesnik iz velikaške obitelji Frankopan.
Novi!!: Stranka prava i Fran Krsto Frankapan · Vidi više »
Francuska revolucija
Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.
Novi!!: Stranka prava i Francuska revolucija · Vidi više »
Franjo Ferdinand
Nadvojvoda Franjo Ferdinand Austrijsko-Estenski (Graz, 18. prosinca 1863. – Sarajevo, 28. lipnja 1914.) bio je austrijski nadvojvoda iz vladarske kuće Habsburg-Lothringen i prijestolonasljednik Austro-Ugarske Monarhije od 1896. godine.
Novi!!: Stranka prava i Franjo Ferdinand · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Stranka prava i Franjo Josip I. · Vidi više »
Franjo Klaić
Franjo Klaić (Garčin kraj Slavonskoga Broda, 13. studenog 1819. – Zagreb, 16. svibnja 1887.) hrvatski pedagog i pedagoški pisac.
Novi!!: Stranka prava i Franjo Klaić · Vidi više »
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Novi!!: Stranka prava i Franjo Rački · Vidi više »
Frankovci
Josip Frank (1844. – 1911.) Izraz frankovci u hrvatskoj političkoj povijesti od kraja 19. stoljeća označava pravaše (hrvatske nacionaliste), okupljene oko Čiste stranke prava kojima je vođa bio Josip Frank.
Novi!!: Stranka prava i Frankovci · Vidi više »
Frano Supilo
Frano Supilo (Cavtat, 30. studenoga 1870. – London, 25. rujna 1917.), bio je hrvatski novinar, političar i publicist.
Novi!!: Stranka prava i Frano Supilo · Vidi više »
Grof
Grofovska heraldička kruna Grof ili grofica (njem. Graf; lat. comes; tal. conte; mađ. Gróf; eng. Count, ekvivalent earl) plemićki je naslov koji je u srednjem i novom vijeku označavao čast nižu od vojvode ili kneza.
Novi!!: Stranka prava i Grof · Vidi više »
Habsburg
Habsburg (množina: Habsburzi; pridjev: habsburški; za pripadnike te loze koristi se izraz "Habsburgovac"), bila je njemačka dinastija te jedna od glavnih vladarskih obitelji u Europi u razdoblju od 15. do 20. stoljeća.
Novi!!: Stranka prava i Habsburg · Vidi više »
Hinko Hinković
Hinko Hinković (Vinica, 1854. – Zagreb, 1929.), hrvatski odvjetnik, publicist i političar.
Novi!!: Stranka prava i Hinko Hinković · Vidi više »
Hrvati
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i Hrvati · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska čista stranka prava
Hrvatska čista stranka prava (HČSP) je nacionalistička te socijalno konzervativna politička stranka u Hrvatskoj, utemeljena 12. prosinca 1992. godine.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska čista stranka prava · Vidi više »
Hrvatska Hrvatom
Hrvatska Hrvatom je bio hrvatski dnevnik, tjednik i polumjesečnik koji je izlazio u Zlataru i Zagrebu.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska Hrvatom · Vidi više »
Hrvatska katolička udruga
Hrvatska katolička udruga, odnosno Hrvatska katolička zajednica naziv je za političku stranku koja je početkom 20.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska katolička udruga · Vidi više »
Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava
Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava osniva se u mjesecu studenome 1906. godine.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska kršćansko-socijalna stranka prava · Vidi više »
Hrvatska narodna zajednica
Hrvatska narodna zajednica (HNZ) jest politička stranka koju je u Bosni i Hercegovini, tada u sastavu Austro-Ugarske, godine 1910. osnovao dr.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska narodna zajednica · Vidi više »
Hrvatska opozicija
Sredinom siječnja 1902. spojile su se Stranka prava i Neodvisna narodna stranka pod imenom Hrvatska opozicija, kojoj su pristupili i pojedini hrvatski naprednjaci.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska opozicija · Vidi više »
Hrvatska pučka seljačka stranka
Stjepan Radić, vođa HPSS-a, 1916. godine Hrvatska pučka seljačka stranka (HPSS) je hrvatska politička stranka utemeljena 1904.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska pučka seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka (1905.)
Hrvatska stranka nastala je 1905., u Dalmaciji, spajanjem Narodne (hrvatske) stranke i Stranke prava, što je bila posljedica ujedinjenja Stranke prava i Neovisne narodne stranke u Banskoj Hrvatskoj, 1903. godine, čime je tamo nastala Hrvatska stranka prava.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska stranka (1905.) · Vidi više »
Hrvatska stranka prava
Hrvatska stranka prava, skraćeno HSP, hrvatska nacionalistička i nacionalno-konzervativna politička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska stranka prava · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1903.)
Nakon što je krajem 19.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska stranka prava (1903.) · Vidi više »
Hrvatska stranka prava (1919.)
Hrvatska stranka prava bila je nacionalna, suverenistička i republikanska hrvatska stranka u Kraljevstvu/Kraljevini Srba, Hrvata i Slovenaca (1919. – 1929.).
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska stranka prava (1919.) · Vidi više »
Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević
Hrvatska stranka prava dr.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska stranka prava dr. Ante Starčević · Vidi više »
Hrvatska vila
Hrvatska vila je bio hrvatski polumjesečnik iz Zagreba i Sušaka.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska vila · Vidi više »
Hrvatska zajednica
Hrvatska zajednica bila je politička stranka liberalnoga građanskog usmjerenja, osnovana u Zagrebu 17. srpnja 1919. sjedinjenjem Starčevićeve stranke prava i Napredne demokratske stranke.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatska zajednica · Vidi više »
Hrvatski branik
*Hrvatski branik (Vinkovci), tjednik, izlazio 1935.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatski branik · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski nacionalizam
grbom s prvim bijelim poljem danas je jedan od simbola hrvatskih nacionalista Hrvatski nacionalizam je nacionalizam hrvatskoga naroda.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatski nacionalizam · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko državno pravo
Hrvatsko državno pravo pojam je kojem se ponekad pridružuju i pojmovi hrvatskog povijesnog i hrvatskog prirodnog prava, a označava skup povijesnih i državno-pravnih činjenica na kojima je utemeljena težnja hrvatskog naroda za očuvanjem nacionalne samostalnosti i postizanjem teritorijalnoga jedinstva hrvatskih zemalja, najprije u okviru Habsburške Monarhije, a potom i u ostalim povijesnim okolnostima.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatsko državno pravo · Vidi više »
Hrvatsko Kraljevstvo
Hrvatsko Kraljevstvo (lat. Regnum Croatiae) – ili Kraljevstvo Hrvatske i Dalmacije (lat. Regnum Croatiae et Dalmatiae) – nastalo je krunidbom prvog hrvatskog kralja Tomislava (vladao otprilike od 910. do 928. godine) koji se prema legendi okrunio na Duvanjskom polju, a spominje se kao kralj 925. godine.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatsko Kraljevstvo · Vidi više »
Hrvatsko primorje
Senju Karlobag Hrvatsko primorje je naziv za povijesno područje od istočnih granica Corpusa Separatuma, odnosno od Rječine, do južno od Karlobaga, odnosno do naselja Tribanj-Krušćica (zaselak Mandalina) gdje počinje Dalmacija, za razliku od pojma hrvatsko primorje koji obuhvaća čitavo primorje Republike Hrvatske od Savudrije do rta Oštra.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatsko primorje · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Hrvatsko-srpska koalicija
Hrvatska trobojnica Hrvatsko-srpska koalicija je bio vodeći politički savez u Hrvatskoj od 1906.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatsko-srpska koalicija · Vidi više »
Hrvatsko-ugarska nagodba
Hrvatsko-ugarska nagodba te članak 66., tzv. riječka krpica Hrvatsko-ugarska nagodba je sporazum izaslanstva Hrvatskog sabora i Ugarskog sabora, sklopljen 1868. godine, kojim je uređen položaj Kraljevine Dalmacije, Hrvatske i Slavonije i Kraljevine Ugarske unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije i ustroj središnje vlasti u Hrvatskoj temeljem kojega su Ugarski i Hrvatski sabor donijeli odgovarajuće zakone.
Novi!!: Stranka prava i Hrvatsko-ugarska nagodba · Vidi više »
Ideal
Ideal (iz starogrčkog idéa.
Novi!!: Stranka prava i Ideal · Vidi više »
Igor Karaman
Igor Karaman (Split, 1927. – Zagreb, 1995.), hrvatski povjesničar, akademik.
Novi!!: Stranka prava i Igor Karaman · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Stranka prava i Ilirski pokret · Vidi više »
Istra
grbu Istarske županije Istra Rt Kamenjak u Istri Istarska narodna nošnja Istra (lat. Histria, tal. Istria, čakavski Istrija, Jistra) je najveći hrvatski i jadranski poluotok.
Novi!!: Stranka prava i Istra · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Stranka prava i Italija · Vidi više »
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Novi!!: Stranka prava i Ivan Mažuranić · Vidi više »
Ivo Pilar
Ivo Pilar (Zagreb, 19. lipnja 1874. – Zagreb, 3. rujna 1933.), bio je hrvatski pravnik, povjesničar, sociolog, publicist, filozofski pisac i pravaški političar, smatra se utemeljiteljem hrvatske geopolitike.
Novi!!: Stranka prava i Ivo Pilar · Vidi više »
Ivo Prodan
Ivo Prodan Ivo Prodan (Janjina, Pelješac, 31. prosinca 1852. – Zadar, 11. ožujka 1933.), rimokatolički prezbiter, hrvatski pravaški političar, književnik i novinar, rodio se u Janjini 10.
Novi!!: Stranka prava i Ivo Prodan · Vidi više »
Jaroslav Šidak
Jaroslav Šidak (Beč, 4. siječnja 1903. – Zagreb, 25. ožujka 1986.), bio je hrvatski povjesničar.
Novi!!: Stranka prava i Jaroslav Šidak · Vidi više »
Jasna Turkalj
Jasna Turkalj (Zagreb 24. travnja 1962.), hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Stranka prava i Jasna Turkalj · Vidi više »
Josip Frank
Josip Frank (Osijek, 16. travnja 1844. – Zagreb, 17. prosinca 1911.), bio je hrvatski odvjetnik i političar.
Novi!!: Stranka prava i Josip Frank · Vidi više »
Josip Jelačić
Josip Jelačić Bužimski (Petrovaradin, 16. listopada 1801. – Zagreb, 20. svibnja 1859.), bio je general i ban hrvatski, dalmatinski i slavonski od 1848. do 1859. godine, član plemićke obitelji Jelačić, te jedan od najznačajnijih hrvatskih političara, kako u 19.
Novi!!: Stranka prava i Josip Jelačić · Vidi više »
Josip Juraj Strossmayer
Josip Juraj Strossmayer (Osijek, 4. veljače 1815. – Đakovo, 8. travnja 1905.), bio je hrvatski biskup, teolog, političar, utemeljitelj središnjih hrvatskih znanstvenih i kulturnih institucija te pisac i mecena.
Novi!!: Stranka prava i Josip Juraj Strossmayer · Vidi više »
Južni Slaveni
Mijačko selo, Makedonija Šokačko selo, Draž, Hrvatska. Mladi Bugarin iz Gabre, Sofijska oblast. Južni Slaveni južni su ogranak slavenske grane Indoeuropljana, nastanjen od alpskog područja južno od Drave na jug do Grčke, i od jadranske obale na istok do obala Crnog mora južno od Dunava, ali uključujući područja sjeverno od Save i Dunava u Panonskoj nizini (Vojvodina).
Novi!!: Stranka prava i Južni Slaveni · Vidi više »
Jugoslavenski odbor
Jugoslavenski odbor, Pariz, 1916. gornji red slijeva: Niko Županič, Ćiro Kamenarović, dr. Milan Srškić, dr. Nikola Stojanović, dr. Franko Potočnjak, Jovo Banjanin, Fran Supilo, Dušan Vasiljević; donji red slijeva: dr. Julije Gazzari, prof. Pavle Popović, dr. Ivo de Giulli, dr. Bogumil Vošnjak, dr. Ante Trumbić, dr. Hinko Hinković, Ivan Meštrović, dr. Josip JedlovskiOpća i nacionalna enciklopedija - http://proleksis.lzmk.hr/29378/ Jugoslavenski odborhttp://ia600308.us.archive.org/1/items/dokumentiopostan00iifeuoft/dokumentiopostan00iifeuoft.pdf Archive.org Dokumenti o postanku Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca 1914-1919. Sabrao ih Ferdo Šišić. str. 84-85 (pdf, 20 MB!) Jugoslavenski odbor je bilo političko tijelo hrvatskih, slovenskih i srpskih političara i emigranata iz Austro-Ugarske koje je tijekom I. svjetskoga rata djelovalo na državnom ujedinjenju austrougarskih južnoslavenskih zemalja sa Srbijom i Crnom Gorom.
Novi!!: Stranka prava i Jugoslavenski odbor · Vidi više »
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Novi!!: Stranka prava i Kajkavsko narječje · Vidi više »
Károly Khuen-Héderváry
Ban grof Károly Khuen-Héderváry de Hédervár (23. svibnja 1849. – 16. veljače 1918.) mađarski je političar koji je bio hrvatski ban i dvaput ugarski premijer prije Prvog svjetskog rata.
Novi!!: Stranka prava i Károly Khuen-Héderváry · Vidi više »
Klemens Wenzel Lothar Metternich
'''Klemens Wenzel Lothar Metternich''' Knez Klemens Wenzel Lothar von Metternich (Koblenz, 15. svibnja 1773. – Beč, 11. lipnja 1859.), austrijski političar i državnik.
Novi!!: Stranka prava i Klemens Wenzel Lothar Metternich · Vidi više »
Konstantin VII. Porfirogenet
Konstantin VII.
Novi!!: Stranka prava i Konstantin VII. Porfirogenet · Vidi više »
Kotar
Kotar (lat. processus) naziv je za teritorijalnu upravnu jedinicu manju od županije, a veću od općine.
Novi!!: Stranka prava i Kotar · Vidi više »
Kraljevina Dalmacija
Kraljevina Dalmacija (njem. Königreich Dalmatien) bila je krunska zemlja u Austrijskom Carstvu (1815. – 1867.) i Austro-Ugarskoj (1867. – 1918.). Austro-ugarskom nagodbom 1867.
Novi!!: Stranka prava i Kraljevina Dalmacija · Vidi više »
Kraljevina Ugarska
Ugarska je naziv u hrvatskoj historiografiji za višenarodnu državu Mađara, Slovaka, Hrvata, Srba, Rumunja i Ukrajinaca u Panonskoj nizini.
Novi!!: Stranka prava i Kraljevina Ugarska · Vidi više »
Kruna sv. Stjepana
Kruna sv. Stjepana Kruna sv.
Novi!!: Stranka prava i Kruna sv. Stjepana · Vidi više »
Ladislav Pejačević
Grof Ladislav Pejačević (Sopron, 5. travnja 1824. – Našice, 7. travnja 1901.) bio je hrvatski političar iz Unionističke stranke te hrvatski ban u razdoblju 1880.
Novi!!: Stranka prava i Ladislav Pejačević · Vidi više »
Levin Rauch
Levin barun Rauch de Nyek (Lužnica, 6. listopada 1819. – Lužnica, 25. kolovoza 1890.) bio je obnašatelj banske časti za sklapanja hrvatsko-ugarske nagodbe i prvi hrvatski ban nakon 1868.
Novi!!: Stranka prava i Levin Rauch · Vidi više »
Liberalizam
Liberalizam (lat. liberalis ← liber.
Novi!!: Stranka prava i Liberalizam · Vidi više »
Mađaroni
Mađaroni je pogrdan naziv za članove Hrvatsko-ugarske stranke, koju je pod nazivom Horvatsko-vugerska stranka osnovao 1841.
Novi!!: Stranka prava i Mađaroni · Vidi više »
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Novi!!: Stranka prava i Mađarski jezik · Vidi više »
Mihovil Pavlinović
Kip Mihovila Pavlinovića u Zadru Don Mihovil Pavlinović (Podgora, 28. siječnja 1831. – Podgora, 18. svibnja 1887.), hrvatski političar i književnik.
Novi!!: Stranka prava i Mihovil Pavlinović · Vidi više »
Milan Šufflay
Milan Šufflay (Lepoglava, 8. studenoga 1879. – Zagreb, 19. veljače 1931.), bio je hrvatski povjesničar, pravaški političar, prevoditelj i književnik.
Novi!!: Stranka prava i Milan Šufflay · Vidi više »
Mile Budak
Mile Budak (Sveti Rok, 30. kolovoza 1889. – Zagreb 7. lipnja 1945.), bio je hrvatski političar, odvjetnik, jedan od ideologa ustaškoga pokreta, ministar u vladi NDH, prozaik, romanopisac i novelist.
Novi!!: Stranka prava i Mile Budak · Vidi više »
Mile Starčević
Mile Starčević (Žitnik, Gospić, 28. rujna 1862. – Zagreb, 10. ožujka 1917.), bio je hrvatski političar.
Novi!!: Stranka prava i Mile Starčević · Vidi više »
Mirjana Gross
Mirjana Gross (Zagreb, 22. svibnja 1922. – Zagreb, 23. srpnja 2012.), istaknuta hrvatska povjesničarka.
Novi!!: Stranka prava i Mirjana Gross · Vidi više »
Monarhizam
monarhije Monarhizam ponekad predstavlja filozofiju ideologije, no ponajprije politički pokret koji zagovara stvaranje, očuvanje ili obnovu monarhije kao društvenog uređenja neke države.
Novi!!: Stranka prava i Monarhizam · Vidi više »
Nacionalizam
Nacionalizam je ideologija ili svjetonazor u kojoj je nacionalni identitet odsudan za oblikovanje i opstojnost jedne suverene države.
Novi!!: Stranka prava i Nacionalizam · Vidi više »
Napredna omladina
Naprednjaci ili Napredna omladina naziv je za neformalnu skupinu pripadnika radikalne hrvatske nacionalističke mladeži, koji su 1895. Godine, zajedno s pravaškom mladeži, iako se poslije žestoko sukobljavaju, sudjelovali u demonstracijama protiv autoritarnog režima bana Khuen-Héderváryja, odnosno paljenju mađarske zastave u Zagrebu.
Novi!!: Stranka prava i Napredna omladina · Vidi više »
Narodna stranka
Narodna stranka bila je politička stranka uglavnom hrvatskoga naroda u Habsburškoj Monarhiji, izrasla iz ideja ilirskoga pokreta i Hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Stranka prava i Narodna stranka · Vidi više »
Narodna stranka (Dalmacija)
Narodna stranka u Dalmaciji, također i narodnjaci ili aneksionisti, naziv je za stranku u Kraljevini Dalmaciji pod vlašću Habsburške Monarhije, osnovanu 1861. godine.
Novi!!: Stranka prava i Narodna stranka (Dalmacija) · Vidi više »
Neovisna narodna stranka
Neovisna narodna stranka (neodvisna, kako se je u svojem vremenu zvala) naziv je za političku stranku koju su 1880. godine u Banskoj Hrvatskoj osnovali bivši članovi Narodne stranke na čelu s Matijom Mrazovićem.
Novi!!: Stranka prava i Neovisna narodna stranka · Vidi više »
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Novi!!: Stranka prava i Nezavisna Država Hrvatska · Vidi više »
Nikola Šubić Zrinski
Vlastoručni potpis Nikole Šubića Zrinskog Stari portret Zrinskog s kraja 16. stoljeća Grof Nikola Šubić Zrinski ili Nikola IV.
Novi!!: Stranka prava i Nikola Šubić Zrinski · Vidi više »
Nikola Pašić
Nikola Pašić (Zaječar, 18. prosinca 1845. – Beograd, 10. prosinca 1926.), bio je srpski političar, dugogodišnji predsjednik vlade Kraljevine Srbije i Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, osnivač i vođa Narodne radikalne stranke.
Novi!!: Stranka prava i Nikola Pašić · Vidi više »
Pavao Rauch
Barun Pavao Rauch (Zagreb, 20. veljače 1865. – Martijanec, 29. studenog 1933.), hrvatski političar, pristaša unionista.
Novi!!: Stranka prava i Pavao Rauch · Vidi više »
Pešta
Elizabetin most i Peštu Pešta (mađarski: Pest, slovački: Pešť) je bio grad u Mađarskoj koji se širenjem 1873. spojio s Budimom i tako je nastala Budimpešta.
Novi!!: Stranka prava i Pešta · Vidi više »
Petar IV. Zrinski
Grof Petar IV.
Novi!!: Stranka prava i Petar IV. Zrinski · Vidi više »
Pluralizam
* pluralizam (politika), suživot različitih interesa i načina života u društvu.
Novi!!: Stranka prava i Pluralizam · Vidi više »
Politička stranka
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Novi!!: Stranka prava i Politička stranka · Vidi više »
Politički katolicizam
Politički katolicizam je politička i kulturna doktrina koja promiče ideje i socijalni nauk Katoličke crkve u javnome životu.
Novi!!: Stranka prava i Politički katolicizam · Vidi više »
Politički zatvorenik (novine)
Politički zatvorenik, glasilo je Hrvatskoga društva političkih zatvorenika.
Novi!!: Stranka prava i Politički zatvorenik (novine) · Vidi više »
Politika novoga kursa
Politika »novoga kursa« je bila politički program dijela hrvatskih i srpskih političara iz banske Hrvatske i Dalmacije, oblikovan u prvom desetljeću XX.
Novi!!: Stranka prava i Politika novoga kursa · Vidi više »
Politika u 1861.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i Politika u 1861. · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Stranka prava i Pruska · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Stranka prava i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Rakovički ustanak
Rakovički ustanak (ponegdje se naziva i Rakovička buna) naziv je za oružani ustanak kojeg je protiv Austro-Ugarske Monarhije u području Rakovice poveo Eugen Kvaternik.
Novi!!: Stranka prava i Rakovički ustanak · Vidi više »
Republikanizam
Republikanizam je politička ideologija koja propovijeda republiku kao društveno uređenje neke države, odnosno nužnost njenog uvođenja u državama koje su po svom uređenju monarhije.
Novi!!: Stranka prava i Republikanizam · Vidi više »
Republikanski program
Republikanski program Hrvatske stranke prava donesen 1919., program potpisuju Vladimir Prebeg i Ante Pavelić Republikanski program Hrvatske stranke prava (1919.) je zaokret u pravaškoj ideologiji, koji prati osnivanje nove Hrvatske stranke prava (1919.). Novi republikanski program potpisuju Vladimir Prebeg i Ante Pavelić, budući poglavnik NDH.
Novi!!: Stranka prava i Republikanski program · Vidi više »
Riječka krpica
Fotografija Riječke krpice snimljena na ploči u Hrvatskom državnom arhivu u Zagrebu Riječka krpica, u hrvatskoj historiografiji i pravu, naziv je za umetak kojim je na bečkom dvoru promijenjen izvorni članak 66.
Novi!!: Stranka prava i Riječka krpica · Vidi više »
Riječka rezolucija
Riječka rezolucija je politički dokument potpisan 3. listopada 1905. u Rijeci nakon dvodnevnoga sastanka hrvatskih i srpskih zastupnika iz pokrajinskih sabora u Dalmaciji i Istri te iz banske Hrvatske.
Novi!!: Stranka prava i Riječka rezolucija · Vidi više »
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Novi!!: Stranka prava i Rijeka · Vidi više »
Samopoštovanje
Samopoštovanje (samopouzdanje ili vjera u sebe) podrazumjeva u psihologiji evaloaciju ili dojam osobe samoj o sebi.
Novi!!: Stranka prava i Samopoštovanje · Vidi više »
Sesvete
Crkva Svih Svetih u Sesvetama Sesvete su naselje u sastavu Grada Zagreba i dio zagrebačke gradske aglomeracije, a također isto ime nosi gradska četvrt u sastavu Grada Zagreba.
Novi!!: Stranka prava i Sesvete · Vidi više »
Slavko Cuvaj
Slavko pl.
Novi!!: Stranka prava i Slavko Cuvaj · Vidi više »
Slovenci
Slovenci, južnoslavenski narod nastanjen poglavito na području današnje Slovenije i manjim dijelom u susjednoj Italiji i Austriji.
Novi!!: Stranka prava i Slovenci · Vidi više »
Slovenske pokrajine
Slovenske tradicionalne pokrajine:1: Primorska;2a: Gorenjska;2b: Notranjska;2c: Dolenjska;3: Koruška;4: Štajerska;5: Prekmurje Slovenske pokrajine pojam je koji označava različite teritorijalne jedinice na koje je bila podijeljena Slovenija ili u kojima je povijesno živio ili živi slovenski narod.
Novi!!: Stranka prava i Slovenske pokrajine · Vidi više »
Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895.
Spaljivanje mađarske zastave na Trgu bana Jelačića 16.
Novi!!: Stranka prava i Spaljivanje mađarske zastave u Zagrebu 16. listopada 1895. · Vidi više »
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Novi!!: Stranka prava i Split · Vidi više »
Srbi
Srbi (srp. Srbi/Срби) su narod iz grupe Južnih Slavena nastanjen u Srbiji, Bosni i Hercegovini (većinom u Republici Srpskoj), Hrvatskoj, Crnoj Gori te dijelovima Kosova.
Novi!!: Stranka prava i Srbi · Vidi više »
Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava
Starčevićanac je bio "pučki list" Starčevićeve stranke prava.
Novi!!: Stranka prava i Starčevićanac: pučki list Starčevićeve stranke prava · Vidi više »
Starčevićeva stranka prava
Starčevićeva stranka prava (nazvana i milinovci, prema vođi Mili Starčeviću) naziv je za hrvatsku nacionalnu političku stranku koja je 1908. godine nastala raskolom unutar tadašnje Čiste stranke prava, odnosno odcjepljenjem frakcije na čelu s Milom Starčevićevim i dr.
Novi!!: Stranka prava i Starčevićeva stranka prava · Vidi više »
Stjepan Matković
Stjepan Matković (Zagreb, 2. srpnja 1966.), hrvatski je povjesničar.
Novi!!: Stranka prava i Stjepan Matković · Vidi više »
Stjepan Radić
Stjepan Radić (Desno Trebarjevo pokraj Siska, 11. lipnja 1871. − Zagreb, 8. kolovoza 1928.), bio je hrvatski političar, književnik, prevoditelj i publicist.
Novi!!: Stranka prava i Stjepan Radić · Vidi više »
Stranka prava (Dalmacija)
Početkom 1890-ih pravaška politika naišla je na pozitivan odjek u Dalmaciji.
Novi!!: Stranka prava i Stranka prava (Dalmacija) · Vidi više »
Sušak
Sušački kej Dio Sušaka Sušak je naselje na Kvarneru od 30.000 stanovnka koje je od 1948. sastavni dio Rijeke.
Novi!!: Stranka prava i Sušak · Vidi više »
Svepravaška organizacija
Na inicijativu obnovljene Stranke prava u Dalmaciji, održana je u srpnju 1911. konferencija koja je postavila temelj zajedničkoj organizaciji Starčevićeve stranke prava, Hrvatske kršćansko-socijalne stranke prava (u koju je tada bila uklopljena i Čista stranka prava), dalmatinske Stranke prava, istarskih pravaša te Hrvatske katoličke udruge i Hrvatske narodne zajednice u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Stranka prava i Svepravaška organizacija · Vidi više »
Tihomir Cipek
Tihomir Cipek (Zagreb, 20. lipnja 1962.) hrvatski je politolog.
Novi!!: Stranka prava i Tihomir Cipek · Vidi više »
Trijalizam
Prijedlog trijalističkog ustroja K.u.K. carevine prem Henriku Hanau, Beč 1905.g. Prijedlog trijalističkog ustroja prema Nikoli Zvonimiru Bjelovučiću Prijedlog trijalističkog ustroja prema dr. Ivi Pilaru Trijalizam ili podjela na tri dijela je zamisao i težnja da se Austro-Ugarska Monarhija preuredi u državnu zajednicu u kojoj bi uz Carevinu Austriju i Kraljevinu Ugarsku postojala i treća ravnopravna jedinica koja bi okupljala južne Slavene u jednu državnu cjelinu predvođenu Kraljevinom Hrvatskom.
Novi!!: Stranka prava i Trijalizam · Vidi više »
Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija
Kraljevina Hrvatska i Slavonija (mađ. Horvát-Szlavónorság, njem. Königreich Kroatien und Slawonien) bila je samosvojna kraljevina unutar ugarskog dijela Austro-Ugarske Monarhije.
Novi!!: Stranka prava i Trojedna Kraljevina Hrvatska, Slavonija i Dalmacija · Vidi više »
Ustaše
Ustaški vojnik, 1942. Ustaša – Hrvatska revolucionarna organizacija, skraćeno UHRO, bivše je hrvatsko separatističko, ultranacionalističko i terorističko tajno društvo koje se kasnije razvilo u fašistički politički pokret.
Novi!!: Stranka prava i Ustaše · Vidi više »
Ustavna monarhija
Ustavna monarhija je naziv za oblik vladavine čiji je temelj ustavni sustav koji priznaje nasljednog monarha kao državnog poglavara.
Novi!!: Stranka prava i Ustavna monarhija · Vidi više »
Varaždinska županija (1850. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Varaždinskoj županiji iz vremena Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Stranka prava i Varaždinska županija (1850. – 1924.) · Vidi više »
Vjekoslav Bach
Vjekoslav Bach (Rujevac, 1845. – klanac Ljupča kraj Plaškoga, 11. listopada 1871.), bio je hrvatski pravnik, novinar, publicist i političar.
Novi!!: Stranka prava i Vjekoslav Bach · Vidi više »
Vojna krajina
Zemljovid Vojne krajine Vojna krajina ili Vojna granica (njemački Militärgrenze), naziv za pogranično područje Habsburške Monarhije koje je na početku bilo organizirano kao obrambeni pojas protiv Osmanlija i koje je poslije preraslo u golemu habsburšku ratnu provinciju.
Novi!!: Stranka prava i Vojna krajina · Vidi više »
Vuk Karadžić
Vuk Stefanović Karadžić, oko 1850. godine Vuk Stefanović Karadžić (Tršić, 7. studenoga 1787. – Beč, 7. veljače 1864.), bio je srpski jezikoslovac i reformator srpskoga jezika, folklorist i skupljač narodnih umotvorina.
Novi!!: Stranka prava i Vuk Karadžić · Vidi više »
Zadarska rezolucija
Zadarska rezolucija je dokument prihvaćen u Zadru 17. listopada 1905. na sastanku 26 srpskih opozicijskih zastupnika iz Dalmacije, odnosno srpskih zastupnika u Carevinskom vijeću Austro-Ugarske s predstavnicima srpskih stranaka u Dalmaciji (Srpska stranka) te banskoj Hrvatskoj (Srpska narodna radikalna stranka i Srpska samostalna stranka).
Novi!!: Stranka prava i Zadarska rezolucija · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Stranka prava i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačka županija (1201. – 1924.)
23px Ovo je članak o povijesnoj Zagrebačkoj županiji iz vremena Hrvatsko-Ugarskog Kraljevstva, Kraljevine Hrvatske i Trojedne Kraljevine Hrvatske, Slavonije i Dalmacije.
Novi!!: Stranka prava i Zagrebačka županija (1201. – 1924.) · Vidi više »
Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878.
Austro-ugarsko zaposjedanje Bosne i Hercegovine, dotad osmanskog Bosanskog pašaluka, bilo je rezultat dogovora na Berlinskom kongresu 1878.
Novi!!: Stranka prava i Zaposjedanje Bosne i Hercegovine 1878. · Vidi više »
1. ožujka
1.
Novi!!: Stranka prava i 1. ožujka · Vidi više »
1. prosinca
1.
Novi!!: Stranka prava i 1. prosinca · Vidi više »
1. svibnja
1.
Novi!!: Stranka prava i 1. svibnja · Vidi više »
15. travnja
15.
Novi!!: Stranka prava i 15. travnja · Vidi više »
18. lipnja
18.
Novi!!: Stranka prava i 18. lipnja · Vidi više »
1836.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1836. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1848. · Vidi više »
1860.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1860. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1861. · Vidi više »
1865.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1865. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1867. · Vidi više »
1868.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1868. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1869. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1870. · Vidi više »
1871.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1871. · Vidi više »
1873.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1873. · Vidi više »
1875.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1875. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1879. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1880. · Vidi više »
1881.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1881. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1882. · Vidi više »
1883.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1883. · Vidi više »
1884.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1884. · Vidi više »
1887.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1887. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1889. · Vidi više »
1890-ih
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1890-ih · Vidi više »
1894.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1894. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1897. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 19. stoljeće · Vidi više »
19. veljače
19.
Novi!!: Stranka prava i 19. veljače · Vidi više »
1902.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1902. · Vidi više »
1903.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1903. · Vidi više »
1905.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1905. · Vidi više »
1906.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1906. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1908. · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1910. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1911. · Vidi više »
1912.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1912. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1913. · Vidi više »
1917.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1917. · Vidi više »
1918.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1918. · Vidi više »
1919.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1919. · Vidi više »
1929.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1929. · Vidi više »
1931.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1931. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 1990. · Vidi više »
1992.
1992. (rimski MCMCXII), bila je prijestupna, 91.
Novi!!: Stranka prava i 1992. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 2011. · Vidi više »
25. veljače
25.
Novi!!: Stranka prava i 25. veljače · Vidi više »
29. listopada
29.
Novi!!: Stranka prava i 29. listopada · Vidi više »
6. siječnja
6.
Novi!!: Stranka prava i 6. siječnja · Vidi više »
6. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 6. stoljeće · Vidi više »
7. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Stranka prava i 7. stoljeće · Vidi više »
8. studenoga
8.
Novi!!: Stranka prava i 8. studenoga · Vidi više »