Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Sadržaj

302 odnosi: Afel, Albedo, Alge, Amonijak, Amori, Antika, Apeks, Apolonski asteroidi, Argon, Ariel (mjesec), Asteroidi, Asteroidni pojas, Astronomija, Astronomska jedinica, Astronomski objekt, Atmosfera, Atmosferski tlak, Atom, Atomska jezgra, Željezovi oksidi, Bazalt, Biosfera, Brzina, Brzina svjetlosti, Cassini-Huygens, Celzij, Centrifugalna sila, Cerera (patuljasti planet), Christiaan Huygens, Ciklona, Crveni div, Cyanobacteria, Dan, Deimos (mjesec), Dinamika, Dipol, Disk, Dušik, Ekliptika, Ekscentricitet, Ekvator, Elektron, Elipsa, Elongacija, Encelad (mjesec), Energija, Engleski jezik, Eol, Erozija, Etan, ... Proširite indeks (252 više) » « Stisni indeks
Planetologija
Znanost o svemiru

Afel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Afel (grč. apo, tj. aph- ili ap’.

Pogledaj Sunčev sustav i Afel

reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo. Apsolutno crno tijelo ne bi odrazilo ništa svjetlosti i imalo bi albedo jednak nuli. Vrijednosti albeda za razne površine. Albedo (lat.: bjelina) je broj koji pokazuje koliko se svjetlosti reflektira s površine nekoga tijela, omjer odražene svjetlosti prema svjetlosti koja je pala na tijelo.

Pogledaj Sunčev sustav i Albedo

Alge

Ernst Haeckel: Zelene alge Alge (lat. Algae), široka skupina pretežno vodenih, fotosintetskih autotrofnih organizama (od jednostaničnih do višestaničnih) nalik na biljke poznate kao fitoplankton, bolje poznatija kao živi biljni organizam bez korijena, lišća ili cvjetova.

Pogledaj Sunčev sustav i Alge

Amonijak

Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.

Pogledaj Sunčev sustav i Amonijak

Amori

Skupina planetoida Amori (zeleni pojas). Sunce je u središtu, i planet Merkur (crno), Venera (žuto), Zemlja (plavo) i Mars (crveno). Putanja i položaj planetoida Erosa (433 Eros) na dan 7. svibnja 2013. Eros u prirodnim bojama. Amori su skupina planetoida (asteroida) kojima se perihel nalazi unutar Marsove putanje, a afel u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas).

Pogledaj Sunčev sustav i Amori

Antika

84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str.

Pogledaj Sunčev sustav i Antika

Apeks

spektralnih razreda B i A u blizini Sunčevog apeksa (lijevo) i antiapeksa (desno) u ± 200 000 godina. Apeks je točka nebeske sfere koja se nalazi u smjeru gibanja Zemlje (Zemljin apeks) ili Sunca (Sunčev apeks).

Pogledaj Sunčev sustav i Apeks

Apolonski asteroidi

Zemljom (plavo) i Marsom (crveno). Pretpostavlja se da je 15. veljače 2013. jedan od Apolona eksplodirao (Pad meteorita nad Uralom 2013.) iznad grada Čeljabinska. Usporedba planetoida DA14 i njegove putanje. Itokawa. Itokawa. Sliku omogućila Japanska aeronautička i svemirska istraživačka agencija JAXA.

Pogledaj Sunčev sustav i Apolonski asteroidi

Argon

Netoksičan je plemeniti plin bez boje, okusa i mirisa.

Pogledaj Sunčev sustav i Argon

Ariel (mjesec)

Ariel (također Uran I) je prirodni satelit Urana.

Pogledaj Sunčev sustav i Ariel (mjesec)

Asteroidi

Asteroid 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, a to je bio prvi mjesec koji je bio otkriven kod asteroida. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa.

Pogledaj Sunčev sustav i Asteroidi

Asteroidni pojas

Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Usporedba veličina planetoida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Hubbleove snimke 1 Ceresa.

Pogledaj Sunčev sustav i Asteroidni pojas

Astronomija

Svemirskog teleskopa Hubble). Svemirskog teleskopa Hubble). Babilnskog carstva (7. stoljeće pr. Kr.) Mliječnog puta (2010.). Nebeski ekvator i ekliptika. Pulsirajuće gama zrake koje dolaze s pulsara Vela. Astronomija ili zvjezdoznanstvo (grč. ἀστρονομία: zvjezdoznanstvo) je znanost o nebeskim tijelima i pojavama u svemiru te o njegovu ustroju; jedna od najstarijih ljudskih djelatnosti.

Pogledaj Sunčev sustav i Astronomija

Astronomska jedinica

Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.

Pogledaj Sunčev sustav i Astronomska jedinica

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Pogledaj Sunčev sustav i Astronomski objekt

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč.

Pogledaj Sunčev sustav i Atmosfera

Atmosferski tlak

Njemačkoj (crnom bojom). živom. Riječkoj luci. Atmosferski tlak ili tlak zraka je tlak na bilo kojem dijelu Zemljine atmosfere.

Pogledaj Sunčev sustav i Atmosferski tlak

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).

Pogledaj Sunčev sustav i Atom

Atomska jezgra

Prikaz atoma helija s oblakom elektrona u nijansama sive. U jezgri su dva protona i dva neutrona prikazana crveno i plavo. 1/12 mase atoma ugljika 12C je danas atomska jedinica mase. nuklearnih fisijskih lančanih reakcija: 1.) atom uranija-235 hvata spori neutron i raspada se na dva nova atoma (fisioni fragmenti – barij-141 i kripton-92), oslobađajući 3 nova neutrona i ogromnu količinu energije vezanja (200 MeV), što predstavlja u ovom slučaju defekt mase.

Pogledaj Sunčev sustav i Atomska jezgra

Željezovi oksidi

Željezovi oksidi su spojevi željeza i kisika vrlo rašireni u prirodi i zbog toga, kao i zbog svojih specifičnih svojstava, imaju važnu ulogu u mnogim prirodnim procesima i široku primjenu u ljudskoj djelatnosti.

Pogledaj Sunčev sustav i Željezovi oksidi

Bazalt

Bazalt Bazalt u Islandu Bazalt je vrlo česta siva do crna bazična ekstruzivna magmatska stijena.

Pogledaj Sunčev sustav i Bazalt

Biosfera

mezosfere). Biosfera (iz strogrčkog βίος, bíos.

Pogledaj Sunčev sustav i Biosfera

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Pogledaj Sunčev sustav i Brzina

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Pogledaj Sunčev sustav i Brzina svjetlosti

Cassini-Huygens

Letjelica Cassini je svemirska letjelica koja je istraživala Saturn, njegove prstene i mjesece.

Pogledaj Sunčev sustav i Cassini-Huygens

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Pogledaj Sunčev sustav i Celzij

Centrifugalna sila

sile teže, sile od napetosti lanaca i centrifugalne sile. Promatrač sa zemlje u konačnici opaža jednoliko kružno gibanje za koje je potrebna sila koja djeluje centripetalno, a koja dolazi od rezultante sile teže i sile od napetog lanaca: djeca za nj nisu u ravnoteži sila jer postoji stalno ubrzanje prema središtu vrtnje.

Pogledaj Sunčev sustav i Centrifugalna sila

Cerera (patuljasti planet)

Cerera (lat. Cerēs), službene oznake 1 Ceres i simbol, je patuljasti planet, najveći asteroid asteroidnog pojasa, te ujedno prvi otkriveni asteroid.

Pogledaj Sunčev sustav i Cerera (patuljasti planet)

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Pogledaj Sunčev sustav i Christiaan Huygens

Ciklona

Islandska ciklona 4. rujna 2003. Hrvatskoj najviše utječe Genovska ciklona (7. listopada 1996.). Uragan Isabel iz 2003. uragana Katrina krajem kolovoza 2005. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti. Usporedba između izvantropske (gore) i tropske ciklone (dolje desno).

Pogledaj Sunčev sustav i Ciklona

Crveni div

Usporedba dimenzija crvenog diva Arktura i našeg Sunca. Crveni div je zvijezda s malom ili umjerenom masom koja se nalazi na kraju svoje evolucije.

Pogledaj Sunčev sustav i Crveni div

Cyanobacteria

Cijanobakterije (modrozelene alge, lat. Cyanobacteria) su prvi fotosintetski organizmi na zemlji, i dio su carstva prokariota.

Pogledaj Sunčev sustav i Cyanobacteria

Dan

sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Pogledaj Sunčev sustav i Dan

Deimos (mjesec)

Fobosa i Deimosa Deimos je uz Fobos jedan od dva Marsova satelita.

Pogledaj Sunčev sustav i Deimos (mjesec)

Dinamika

centripetalno ubrzanje ''a''. trenja. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. Dinamika (prema grč. δυναμıϰός: snažan, jak; pokretljiv, od δύναμıς: sila, snaga) je grana klasične mehanike koja povezuje gibanje tijela sa silama koje djeluju na tijelo.

Pogledaj Sunčev sustav i Dinamika

Dipol

Zemljino magnetsko polje približno predstavlja magnetni dipol. Prikaz koji pokazuje električno polje koje stvara elemenarni električni dipol. vode je primjer polarne molekule, a veličina njihove polarnosti određena je električnim dipolnim momentom. Negativni naboj je predstavljen crvenom bojom, pozitivni naboj je prikazan plavom bojom, dok je bijelo neutralno.

Pogledaj Sunčev sustav i Dipol

Disk

Disk je uobičajeni naziv za kružnu ploču, tj.

Pogledaj Sunčev sustav i Disk

Dušik

Dušik (N2) je kemijski inertan plin bez boje, mirisa i okusa.

Pogledaj Sunčev sustav i Dušik

Ekliptika

Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.

Pogledaj Sunčev sustav i Ekliptika

Ekscentricitet

Ekscentricitet elipse Krajnje pojednostavljeno ekscentricitet bi bilo odstupanje od središta.

Pogledaj Sunčev sustav i Ekscentricitet

Ekvator

Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.

Pogledaj Sunčev sustav i Ekvator

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Pogledaj Sunčev sustav i Elektron

Elipsa

Elipsa:'''a'''.

Pogledaj Sunčev sustav i Elipsa

Elongacija

kvadraturu. Venere, koja se pojavljuje iznad Mjeseca (snimljeno na zvjezdarnici Paranal). Elongacija (kasnolat. elongatio), u astronomiji, je kut između Sunca i planeta, Mjeseca ili nekog drugog nebeskog tijela, gledano sa Zemlje, uzduž ekliptike (razlika njihovih ekliptičkih dužina).

Pogledaj Sunčev sustav i Elongacija

Encelad (mjesec)

Enkelad ili Encelad (EnceladusJure Šonje, gl. ur., Rječnik hrvatskoga jezika, Leksikografski zavod Miroslava Krleže, Školska knjiga, Zagreb, 2000.,,, str. 245.), prirodni je Saturnov satelit koga je 1789. otkrio astronom William Herschel.

Pogledaj Sunčev sustav i Encelad (mjesec)

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.

Pogledaj Sunčev sustav i Energija

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Pogledaj Sunčev sustav i Engleski jezik

Eol

Eol Eol (grč., Aiolos) u grčkoj mitologiji bog je i gospodar vjetrova.

Pogledaj Sunčev sustav i Eol

Erozija

Monument Valley, SAD Erozija je prirodni proces pomicanja krutih tvari (zemlje, blata, kamena, itd.) kroz utjecaj vjetra, vode, ili pomicanja koja su uvjetovana silom gravitacije.

Pogledaj Sunčev sustav i Erozija

Etan

strukturna formula etana Etan je organski kemijski spoj s formulom C2H6.

Pogledaj Sunčev sustav i Etan

Europa (mjesec)

Europa je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 670 900 km. Europin polumjer iznosi 1569 km, a masa 4.80 × 1022kg.

Pogledaj Sunčev sustav i Europa (mjesec)

Evolucijska povijest života

Evolucijska povijest života na Zemlji prati procese s pomoću kojih su živi i fosilni organizmi evoluirali od prvih početaka života na planetu do današnjeg dana.

Pogledaj Sunčev sustav i Evolucijska povijest života

Fluorovodik

Fluorovodik je anorganski kemijski spoj u kojem fluor ima oksidacijsko stanje -1.

Pogledaj Sunčev sustav i Fluorovodik

Fobos (mjesec)

Slika Fobosa sastavljena od tri slike snimljene tijekom prolaza sonde Viking 1, 19. listopada 1978. Fobos je uz Deimos jedan od dva Marsova satelita.

Pogledaj Sunčev sustav i Fobos (mjesec)

Fotosfera

Struktura Sunca i položaj njegove fotosfere Fotosfera (grč. φῶς, φωτός.

Pogledaj Sunčev sustav i Fotosfera

Galaktika

Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.

Pogledaj Sunčev sustav i Galaktika

Galilejanski mjeseci

Jupiter s velikom crvenom pjegom i galilejanski mjeseci Galilejanski mjesecima nazivamo četiri Jupiterova mjeseca koje je otkrio Galileo Galilej 7.

Pogledaj Sunčev sustav i Galilejanski mjeseci

Galileo Galilei

tijela. Rimskom inkvizicijom. Galileo Galilei, punim imenom Galileo di Vincenzo Bonaiuti de' Galilei (Pisa, 15. veljače 1564. – Arcetri, 8. siječnja 1642.), bio je talijanski matematičar, fizičar, astronom, polihistor i filozof.

Pogledaj Sunčev sustav i Galileo Galilei

Ganimed (mjesec)

Ganimed (grč. Γανυμήδης) je sedmi satelit Jupitera i najveći prirodni satelit u Sunčevu sustavu. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 070 400 km. Polumjer Ganimeda je 2631 km, a masa 1.48 × 1023kg.

Pogledaj Sunčev sustav i Ganimed (mjesec)

Geologija

Geologija (od grčkih riječi γη (Gea.

Pogledaj Sunčev sustav i Geologija

Gerard Kuiper

'''Gerard Kuiper''', oko 1963. Kuiperov pojas. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Gerard Peter Kuiper, rođen kao Gerrit Pieter Kuiper (Harenkarspel, Nizozemska, 7. prosinca 1905. - Ciudad de México, 23.

Pogledaj Sunčev sustav i Gerard Kuiper

Giovanni Domenico Cassini

Cassinijeva pukotina. Giovanni Domenico Cassini, poznat i kao fran.

Pogledaj Sunčev sustav i Giovanni Domenico Cassini

Godišnja doba

Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.

Pogledaj Sunčev sustav i Godišnja doba

Godina

Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Pogledaj Sunčev sustav i Godina

Granit

rijeke Merced tornjevima Paine u Čileu Granit je čest i vrlo raširen tip kiselih intruzivnih magmatskih stijena.

Pogledaj Sunčev sustav i Granit

Gravitacija

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. prostorvremena Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. hiperboli E i napustila bi Zemlju. eliptičnoj stazi oko Sunca. Općoj teoriji relativnosti, planet u svom obilasku oko Sunca opisuje elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela).

Pogledaj Sunčev sustav i Gravitacija

Grčka mitologija

Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.

Pogledaj Sunčev sustav i Grčka mitologija

Gustoća

Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.

Pogledaj Sunčev sustav i Gustoća

Haron (mjesec)

Haron, također zvan (134340) Pluton I, najveći je od pet poznatih mjeseca patuljastog planeta Plutona.

Pogledaj Sunčev sustav i Haron (mjesec)

Helij

Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.

Pogledaj Sunčev sustav i Helij

Heliosfera

date.

Pogledaj Sunčev sustav i Heliosfera

Hertzsprung-Russellov dijagram

Hertzsprung-Russellov dijagram (poznat pod kraticama HRD ili HR dijagram) je dijagram koji pokazuje odnose između apsolutnog sjaja, boje i temperature zvijezda.

Pogledaj Sunčev sustav i Hertzsprung-Russellov dijagram

Hlađenje

Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.

Pogledaj Sunčev sustav i Hlađenje

Holografija

fotografije istog holograma snimljene iz različitih kutova. Snimanje holograma. €. kreditnim karticama. Dobivanje holograma. Holografski autoportret: Ventseslav Saynov, Belgija, 1995. Izloženo u Nacionalnom politehničkom muzeju, Sofija. Optički stol koji se koristi za izradu holograma. Holografija (grč.

Pogledaj Sunčev sustav i Holografija

Ija (mjesec)

Ija (ili Iona, engl i lat. Io) je satelit Jupitera.

Pogledaj Sunčev sustav i Ija (mjesec)

Immanuel Kant

Immanuel Kant (Königsberg, 22. travnja 1724. – Königsberg, 12. veljače 1804.), njemački filozof.

Pogledaj Sunčev sustav i Immanuel Kant

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Pogledaj Sunčev sustav i Infracrveno zračenje

Ioniziranje

Prva energija ionizacije neutralnih atoma. ionizacijske komore. dozimetru. Geigerov brojač. maglene komore. Naglim pomicanjem klipa prema dolje, nezasićena vodena para u komori postaje zasićenom, jer dolazi do naglog hlađenja pare, a kondenzacija se u obliku niza malih kapljica događa oko iona koje je načinio prolaz nabijene čestice.

Pogledaj Sunčev sustav i Ioniziranje

Ionosfera

Položaj ionosfere u atmosferi Ionosfera je ionizirani sloj u planetnoj atmosferi.

Pogledaj Sunčev sustav i Ionosfera

Izotop

atomskoj jezgri. S lijeva na desno: procijum 1H je bez neutrona, deuterij 2H s jednim neutronom i tricij 3H s dva neutrona. atomskih jezgri. Fotografska ploča koju je snimio Joseph John Thomson, a u desnom donjem kutu pokazuje oznake udaraca izotopa neona: 20Ne i 22Ne. Dempsterov maseni spektrometar iz 1918.

Pogledaj Sunčev sustav i Izotop

Jan Hendrik Oort

Jan Hendrik Oort (Franeker, 28. travnja 1900. – Leiden, 5. studenog 1992.), nizozemski astronom.

Pogledaj Sunčev sustav i Jan Hendrik Oort

Johann Gottfried Galle

Johann Galle Johann Gottfried Galle (9. lipnja 1812. – 10. srpnja 1910.) je bio njemački astronom koji je sa studentom Heinrichom d'Arrestom u opservatoriju u Berlinu 23. rujna 1846. otkrio planet Neptun.

Pogledaj Sunčev sustav i Johann Gottfried Galle

Jovijanski planeti

Jovijanski planeti u istom mjerilu. U Sunčevom sustavu nalaze se 4 divovska planeta koji se zajednički nazivaju jovijanskim planetima.

Pogledaj Sunčev sustav i Jovijanski planeti

Južna polutka

Južna polutka Plakat s legendom "Ushuaia, kraj svijeta". Ushuaia u Argentini je najjužniji grad na svijetu Južna polutka ili južna hemisfera je onaj dio Zemljine kugle koji se nalazi južno od ekvatora.

Pogledaj Sunčev sustav i Južna polutka

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Pogledaj Sunčev sustav i Jupiter

Jupiterovi prirodni sateliti

galilejanska mjeseca viđeni kroz optički teleskop s promjerom zrcala 25 cm (10”). HST, izvor: NASA/JPL) Io. Europa. Ganimed. Kalista. Jupiterovi nepravilni sateliti (vanjski) i njihove putanje. Amalteje u boji, snimljeno sa svemirske letjelice Voyager 1 (1979.). Jupiterovi prirodni sateliti su prirodni sateliti ili mjeseci koji kruže oko Jupitera i do sada ih je otkriveno ukupno 79.

Pogledaj Sunčev sustav i Jupiterovi prirodni sateliti

Kalista (mjesec)

Kalista je satelit Jupitera. Kruži oko Jupitera na udaljenosti od 1 883 000 km. Polumjer joj iznosi oko 2400 km, a masa 1.08 × 1023 kg. Kalista je, iza Ganimeda i Titana, treći prirodni satelit po veličini u Sunčevu sustavu.

Pogledaj Sunčev sustav i Kalista (mjesec)

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Pogledaj Sunčev sustav i Kelvin

Kilogram

pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Pogledaj Sunčev sustav i Kilogram

Kilogram po metru kubnom

Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.

Pogledaj Sunčev sustav i Kilogram po metru kubnom

Kilometar na sat

Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.

Pogledaj Sunčev sustav i Kilometar na sat

Kinetička energija

gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.

Pogledaj Sunčev sustav i Kinetička energija

Kirkwoodove zone

2,82 AJ) Ceres, oko 750 000 planetoida (asteroida) s promjerom većim od 1 kilometar i milijuni manjih. Usporedba veličina planetoida ili asteroida: 4 Vesta, 21 Lutetia, 253 Mathilde, 243 Ida i njen prirodni satelit Dactyl, 433 Eros, 951 Gaspra, 2867 Šteins, 25143 Itokawa. Kirkwoodove zone ili Kirkwoodove pukotine su područja u glavnom planetoidnom pojasu (asteroidni pojas) u kojima se nalazi malen broj planetoida.

Pogledaj Sunčev sustav i Kirkwoodove zone

Kisik

Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.

Pogledaj Sunčev sustav i Kisik

Klorovodik

Klorovodik (HCl) je bezbojan plin, oštra mirisa i nadražujućeg djelovanja na sluznicu i kožu.

Pogledaj Sunčev sustav i Klorovodik

Količina gibanja

Newtonovo njihalo. Newton je osmislio ovo njihalo kako bi zorno prikazao prijenos količine gibanja s jedne kuglice na drugu u trenutku sudara (sraza) i predočio zakon očuvanja količine gibanja. Količina gibanja ili zalet (oznaka p) je vektorska fizikalna veličina u klasičnoj mehanici koja opisuje gibanje tijela, a određena je (definirana) kao umnožak mase m i brzine \vec v tijela: Za sustav od više čestica ili tijela, za \vec v se uzima brzina njihovog centra masa.

Pogledaj Sunčev sustav i Količina gibanja

Koma (astronomija)

Građa kometa. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane.

Pogledaj Sunčev sustav i Koma (astronomija)

Komet

Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep.

Pogledaj Sunčev sustav i Komet

Konvekcija

Zemljinoj atmosferi. Nastajanje konvekcije zraka oko ljudske ruke. Termohalinska pokretna traka ili termohalinska cirkulacija: dubinski tok tamna, a površinski svijetla traka. granule. Konvekcija ili toplinsko strujanje ili je prijenos topline u tvarima koje mogu strujati, to jest u tekućinama i plinovima (fluidi).

Pogledaj Sunčev sustav i Konvekcija

Koronagraf

Sunca s koronografom. Koronograf je teleskop za opažanje Sunčeve korone pri kojem se slika fotosfere pokrije, a raspršenje se svjetlosti smanji (reducira).

Pogledaj Sunčev sustav i Koronagraf

Koronalni izbačaji masa

Sunčevo koronalno izbacivanje mase (engl. coronal mass ejection – CME) je masivni eksplozivni događaj, kojim se izbacuje plazma ili kroz Sunčev vjetar ili otvorena jednopolna magnetska polja izbacuju plazmu iz korone u svemir.

Pogledaj Sunčev sustav i Koronalni izbačaji masa

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Pogledaj Sunčev sustav i Kovine

Kozmogonija

Umjetničko viđenje prasunčeve maglice. Sunčevog sustava. Sunca ili manjim. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Kozmogonija je dio astronomije koji istražuje podrijetlo i razvoj svemira u cjelini ili nebeskih tijela, a posebno Sunčeva sustava.

Pogledaj Sunčev sustav i Kozmogonija

Krater

Krater je kružna struktura na površini planeta, satelita ili malih tijela.

Pogledaj Sunčev sustav i Krater

Kronometar (sport)

Lance Armstrong tijekom kronometra. U brojnim sportovima, sportaši (ili momčadi) nastupaju u utrkama s pojedinačnim startom pri kojima se natječu samostalno u kronometru, natjecanju protiv sata nastojeći ostvariti što bolje vrijeme.

Pogledaj Sunčev sustav i Kronometar (sport)

Kugla

Kugla je skup svih točaka prostora čija je udaljenost od neke čvrste točke (središta) S manja ili jednaka polumjeru r. Omeđena je sferom polumjera r, tj.

Pogledaj Sunčev sustav i Kugla

Kuiperov pojas

Poznati objekti Kuiperovog pojasa izvedeni iz podataka Minor Planet Centera. Objekti u glavnom pojasu obojani su zeleno dok su raspršeni objekti narančasti. Četiri vanjska planeta su plava. Nekoliko poznatih Neptunovih trojanskih asteroida su žuti dok su Jupiterovi ružičasti. Kuiperov pojas, ponekad nazivan i Edgeworth-Kuiperov pojas, područje Sunčevog sustava nakon planeta koje se proteže od Neptunove orbite (na 30 AJ) do otprilike 50 AJ od Sunca.

Pogledaj Sunčev sustav i Kuiperov pojas

Kutna količina gibanja

Zamah ''L'' čestice mase ''m'' kojoj je linearna količina gibanja ''mv'' pri kruženju oko vertikalne osi na udaljenosti ''r''. Ovaj žiroskop ostaje uspravan dok se vrti zbog očuvanja kutne količine gibanja. Kutna količina gibanja, kutni impuls ili zamah (oznaka L) vektorska je fizikalna veličina koja opisuje vrtnju čestice ili fizikalnog tijela koja postoji kod kružnog gibanja.

Pogledaj Sunčev sustav i Kutna količina gibanja

Kvarc

Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.

Pogledaj Sunčev sustav i Kvarc

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Sunčev sustav i Latinski jezik

Lava

Erupcija lave Lava je rastaljena stijenska masa izbačena iz vulkana tijekom erupcije.

Pogledaj Sunčev sustav i Lava

Led

Ledeni brijegovi Led je voda u čvrstom agregatnom stanju.

Pogledaj Sunčev sustav i Led

Limonit

Limonit (prema grč. λεıμών: vlažna, travnata površina, jer limonit nerijetko leži na površini zemlje) je raširena željezna ruda, sastoji se u prvom redu od minerala getita (α-FeOOH), zatim hidrοhematita (Fe2O3 · xH2O) i lepidokrokita (γ-FeOOH).

Pogledaj Sunčev sustav i Limonit

Maglica

zviježđu Bika. Tamna maglica Konjska glava - svijetle točke su zvijezde u nastajanju. Maglica NGC 6543, poznata i pod imenom Mačje oko. Maglica Messier 42, poznata i pod imenom Orionova maglica. Maglica ili nebula je oblak međuzvjezdane tvari (međuzvjezdani oblak), sačinjen od prašine i plinova.

Pogledaj Sunčev sustav i Maglica

Magnetosfera

Umjetnička vizija magnetosfere. Magnetosfera je područje oko planeta i njihovih prirodnih satelita u kojem je magnetsko polje vretenasto oblikovano međudjelovanjem sa Sunčevim vjetrom.

Pogledaj Sunčev sustav i Magnetosfera

Magnetska indukcija

tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Magnetska indukcija ili gustoća magnetskog toka (oznaka B) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje magnetsko polje i određuje Lorentzovu silu kojom magnetsko polje djeluje na električki nabijenu česticu u gibanju.

Pogledaj Sunčev sustav i Magnetska indukcija

Magnetski moment

ploštine petlje ''S''. električnu zavojnicu pušta električna struja, ona postaje elektromagnet, koji ima svoj magnetski moment. P. Zeeman napravio objašnjavajući Zeemanov učinak. Magnetski moment ili magnetski dipolni moment (znak m ili μ) je vektorska fizikalna veličina kojom se opisuju svojstva stalnih magneta i električnih zavojnica kroz koje teče električna struja; umnožak je jakosti električne struje i ploštine petlje.

Pogledaj Sunčev sustav i Magnetski moment

Magnetsko polje

silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.

Pogledaj Sunčev sustav i Magnetsko polje

Magnituda (astronomija)

Magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova sjaja.

Pogledaj Sunčev sustav i Magnituda (astronomija)

Mariner 10

Mariner 10 je američka automatska svemirska letjelica iz programa Mariner, lansirana 3. studenog 1973. prema Merkuru i Veneri.

Pogledaj Sunčev sustav i Mariner 10

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.

Pogledaj Sunčev sustav i Mars

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Pogledaj Sunčev sustav i Masa

Međunarodna astronomska unija

Međunarodna astronomska unija (engl. International Astronomical Union, akr. IAU, franc. Union astronomique internationale, akr. UAI), organizacija koja okuplja nacionalne astronomske organizacije iz svih dijelova svijeta.

Pogledaj Sunčev sustav i Međunarodna astronomska unija

Međuplanetna tvar

ekliptike. Polarni stratosferski oblaci. tangencijalan na njezinu putanju oko Sunca. Međuplanetarna tvar je tvar u prostoru između planeta u Sunčevu sustavu.

Pogledaj Sunčev sustav i Međuplanetna tvar

Međuzvjezdana tvar

Orionova maglica je difuzna maglica koja predstavlja oblake međuzvjezdane tvari. Odrazna maglica je oblak međuzvjezdane prašine koja odražava svjetlost obližnjih zvijezda i zvjezdanih skupova. Svemirskog teleskopa Hubble. Mjerilo u desnom donjem kutu predstavlja 100 AJ. beta-čestice) čime su dokazane kozmičke zrake.

Pogledaj Sunčev sustav i Međuzvjezdana tvar

Mehanika

oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1D1.

Pogledaj Sunčev sustav i Mehanika

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Pogledaj Sunčev sustav i Merkur

MESSENGER

MErcury Surface, Space ENvironment, GEochemistry and Ranging (MESSENGER), NASA-ina letjelica namijenjena istraživanju Merkura.

Pogledaj Sunčev sustav i MESSENGER

Messier 42

Messier 42 (M42 ili NGC 1976) također Orionova maglica je emisijska maglica u zviježđu Orion.

Pogledaj Sunčev sustav i Messier 42

Metan

Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.

Pogledaj Sunčev sustav i Metan

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Pogledaj Sunčev sustav i Metar

Metar u sekundi

Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.

Pogledaj Sunčev sustav i Metar u sekundi

Meteor

Perzeidi, meteorski roj. meteorskog pljuska 2009. Perzeida. atmosferu. Zemlje. zviježđu Liri, a pojavljuje se oko 20. travnja. Orionida. Orionida i Mliječni put. ekspozicijom. Leonidi su meteorski pljusak koji su najobilniji bili 1833., s približno 35 000 meteora na sat. Meteor (grčki metéoros (μετέωρος).

Pogledaj Sunčev sustav i Meteor

Meteorit

željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). jetkaju (nagrizaju), pokazuju poznate Widmanstättenove figure. Namibiji. Zemlje. Hondriti ''L6'' iz Phnom Penha (1868. - Prirodoslovni muzej u Toulouseu). Antarktici in 1984. Golden D.

Pogledaj Sunčev sustav i Meteorit

Meteoroid

Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera. meteorski roj. atmosferu. željezni meteorit koji je 26. svibnja 1751. pao kod mjesta Hrašćina (Hrvatsko zagorje). Zemlje. Meteoroid je malo kameno ili metalno nebesko tijelo dimenzija od zrna pijeska (promjera oko 100 μm) do povećega kamena (promjera oko 1 metar) koje obilazi oko Sunca. Po građi, može biti kompaktan, gustoće stijene, ili šupljikav, kada mu je gustoća manja od gustoće vode.

Pogledaj Sunčev sustav i Meteoroid

Meteorologija

satelitska snimka uragana Hugo. Dvostruka duga. Evangelista Torricelli je izumio barometar. Stari barometri iz ''Musée des Arts et Métiers'', Pariz. Celzijevim stupnjevima. radiosonde. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.

Pogledaj Sunčev sustav i Meteorologija

Mihail Vasiljevič Lomonosov

'''Mihail Vasiljevič Lomonosov''' Mihail Vasiljevič Lomonosov (rus. Михаи́л Васи́льевич Ломоно́сов, Denisovka, 19. studenog 1711. – Petrograd, 15. travnja 1765.), ruski znanstvenik i pjesnik S 19 godina odlazi u Moskvu i stupa u Slavensko-grčko-latinsku akademiju, zatim odlazi u Njemačku, u Marburg i Freiburg.

Pogledaj Sunčev sustav i Mihail Vasiljevič Lomonosov

Minuta

Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.

Pogledaj Sunčev sustav i Minuta

Miranda (mjesec)

Miranda (također Uran V) je prirodni satelit Urana.

Pogledaj Sunčev sustav i Miranda (mjesec)

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Pogledaj Sunčev sustav i Mjesec

Mliječni put

Mliječni put (Mliječna staza, Kumova slama, Slamotres, Rimska cesta, Galaktika, Marijina kruna) je galaktika kojoj pripada naš Sunčev sustav, u kojem je Zemlja jedan od planeta.

Pogledaj Sunčev sustav i Mliječni put

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Pogledaj Sunčev sustav i Molekula

Nagib osi

Nagib osi je kut inklinacije između osi rotacije nekog tijela i osi njegove orbitalne ravnine.

Pogledaj Sunčev sustav i Nagib osi

Navigacija

Navigacija uz pomoć Sjevernjače Navigacija je znanost i vještina vođenja broda, zrakoplova i drugih objekata s jedne na drugu točku na Zemlji vodenim i zračnim putem, te svemirske letjelice kroz svemir.

Pogledaj Sunčev sustav i Navigacija

Nebeska sfera

ekvatorskom koordinatnom sustavu. geometrijsko pomagalo (18. stoljeće., ''Brooklyn Museum''. Osnovna gibanja Zemlje. Sjevernom polu. Zemljina vrtnja uzrok je prividnom okretanju nebeske sfere i izmjene dana i noći. horizontskom koordinatnom sustavu položaj nebeskog objekta određen je azimutom i visinom (ili zenitnom daljinom.

Pogledaj Sunčev sustav i Nebeska sfera

Neptun

Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.

Pogledaj Sunčev sustav i Neptun

Neptun (mitologija)

Angelo Bronzino: Neptun, drži trozup u ruci U rimskoj mitologiji, Neptun (latinski Neptunus) je starorimski bog mora i potresa.

Pogledaj Sunčev sustav i Neptun (mitologija)

Neptunovi trojanci

Neptunovi trojanci, nebeska tijela u orbiti oko Sunca, koji imaju isti orbitalni period kao Neptun te slijede otprilike istu putanju.

Pogledaj Sunčev sustav i Neptunovi trojanci

Neutrino

Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.

Pogledaj Sunčev sustav i Neutrino

Niz proton-proton

p-p niz prevladava kod zvijezdi veličine našeg Sunca ili manjih Niz proton – proton ili p-p niz je jedna od reakcija nuklearne fuzije, kojim zvijezde pretvaraju vodik u helij, za razliku od niza ugljik – dušik – kisik (CNO niz).

Pogledaj Sunčev sustav i Niz proton-proton

Nizina

Nizina Nizina je zemljopisni pojam, koji označava ravne predjele bez uzvisina, obično male nadmorske visine, od 0 do 200 m nadmorske visine.

Pogledaj Sunčev sustav i Nizina

Nuklearna fuzija

Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.

Pogledaj Sunčev sustav i Nuklearna fuzija

Oberon (mjesec)

Oberon (također Uran IV) je prirodni satelit Urana.

Pogledaj Sunčev sustav i Oberon (mjesec)

Oblaci

zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima.

Pogledaj Sunčev sustav i Oblaci

Obujam

Menzura kojom se mjeri volumen tekućina. Volumen, obujam ili zapremina (lat. volumen: zavoj, svitak), oznaka V, veličina definirana kao broj jedinica prostora što ga obuhvaća neko tijelo.

Pogledaj Sunčev sustav i Obujam

Obzor

Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.

Pogledaj Sunčev sustav i Obzor

Ocean

Ocean (lat. oceanus; grč. ὠκεανός, prema grčkom bogu mora i voda Okeanu), u užem smislu jedinstvena, kontinuirana vodena masa golemih dimenzija, u širem smislu ukupna vodena masa mora na Zemlji koja pokriva skoro tri četvrtine (71%) Zemljine površine.

Pogledaj Sunčev sustav i Ocean

Ole Rømer

Ole Rømer ili punim imenom Ole Christensen Rømer (25. rujna 1644., Aarhus – 19. rujna 1710., Copenhagen) je bio danski astronom koji je 1676. prvi izmjerio brzinu svjetlosti.

Pogledaj Sunčev sustav i Ole Rømer

Oluja

Kaliforniji. Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. moru. Oluja, općenito, je olujno nevrijeme ili nevrijeme s olujnim vjetrom.

Pogledaj Sunčev sustav i Oluja

Oortov oblak

Oortov oblak (ponekad se naziva i Öpik-Oortov oblak) pretpostavljeni je sferni oblak kometskih jezgri na udaljenostima oko 50 000 do 100 000 AJ od Sunca.

Pogledaj Sunčev sustav i Oortov oblak

Opća teorija relativnosti

Opća relativnost ili opća teorija relativnosti (OTR) fizikalna je teorija koju je Albert Einstein objavio u članku Osnove opće teorije relativnosti (njem. Die Grundlage der allgemeinen Relativitätstheorie), 20.

Pogledaj Sunčev sustav i Opća teorija relativnosti

Opozicija (astronomija)

kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.

Pogledaj Sunčev sustav i Opozicija (astronomija)

Opruga

zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova.

Pogledaj Sunčev sustav i Opruga

Organska kemija

Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.

Pogledaj Sunčev sustav i Organska kemija

Pale Blue Dot

archivedate.

Pogledaj Sunčev sustav i Pale Blue Dot

Paskal

Paskal (znak: Pa) je mjerna jedinica za tlak u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).

Pogledaj Sunčev sustav i Paskal

Patuljasti planet

Patuljasti planet je vrsta nebeskog tijela.

Pogledaj Sunčev sustav i Patuljasti planet

Perihel

Zemlje), 2. perihel planeta, 3. Sunce. Sunčevog sustava. Perihel (grč. peri: blizina + ἥλιος ili helios.

Pogledaj Sunčev sustav i Perihel

Period

Animacija promjene perioda Period je u fizici veličina kojom se iskazuje trajanje jednog ciklusa periodične promjene, kao što je npr.

Pogledaj Sunčev sustav i Period

Pierre-Simon Laplace

Pierre-Simon, markiz Laplacea (Beaumont-en-Auge, Normandija, Francuska, 23. ožujka 1749. – Pariz, 5. ožujka 1827.) bio je francuski matematičar i astronom čiji su radovi znatno doprinijeli razvoju matematike, astronomije i statistike.

Pogledaj Sunčev sustav i Pierre-Simon Laplace

Pioneer 11

Pioneer 11 je svemirska letjelica lansirana 4.

Pogledaj Sunčev sustav i Pioneer 11

Pješčana oluja

Pješčana oluja se približava gradu Al Asad u Iraku, 2005. Pješčana oluja je meteorološki fenomen koji se pojavljuje u suhim i polusuhim područjima.

Pogledaj Sunčev sustav i Pješčana oluja

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Pogledaj Sunčev sustav i Planet

Planetarna putanja

Baricentar, težište ili centar masa je točka oko koje se gibaju tijela dvojnog ili višestrukog sustava. Na slici je sličan sustav kao Sunce - Zemlja. eliptičnoj stazi oko Sunca. Haron. hiperbolu vrijedi ''ε'' > 1. Plutonova orbita i ekliptika. ekliptike.

Pogledaj Sunčev sustav i Planetarna putanja

Plazma (fizika)

Plazma (engl. plasma, prema grč. πλάσμα: oblikovanje, tvorba) je djelomično ili potpuno ionizirana tvar koja nastaje kod visokih temperatura.

Pogledaj Sunčev sustav i Plazma (fizika)

Plimna sila

Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar). titraju (osciliraju) što nazivamo morske mijene. satelit). Plimna sila ili plimotvorna sila je sila koju uzrokuju Sunce i Mjesec gravitacijskim privlačenjem vodenih masa, te centrifugalnom silom koja se javlja zbog okretanja Zemlje i Mjeseca odnosno Zemlje i Sunca oko zajedničkog centra masa (baricentar).

Pogledaj Sunčev sustav i Plimna sila

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Pogledaj Sunčev sustav i Plin

Plinoviti div

plinoviti div Jupiter Plinoviti divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima većina mase otpada na vodik i helij.

Pogledaj Sunčev sustav i Plinoviti div

Pluton

Pluton (simboli: ili) je prvi po veličini patuljasti planet Sunčeva sustava, ispred Eride.

Pogledaj Sunčev sustav i Pluton

Polarna svjetlost

Aurora borealis. Auroralna korona. Polarna svjetlost iznad Islanda. Različiti oblici polarne svjetlosti. Polarna svjetlost je svjetlosna pojava u visokim slojevima Zemljine atmosfere u obliku lukova, korona, pruga, zavjesa i raspršenih (difuznih) svijetlih ploha.

Pogledaj Sunčev sustav i Polarna svjetlost

Polimer

pmid.

Pogledaj Sunčev sustav i Polimer

Pomorstvo

Pomorstvo obuhvaća sve što se tiče odnosa između čovjeka i mora.

Pogledaj Sunčev sustav i Pomorstvo

Pomrčina

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Potpuna i djelomična pomrčina Sunca. Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Djelomična, potpuna i prstenasta pomrčina Mjeseca. Pomrčina (ili eklipsa, gr. ἔκλειψις, ékleipsis - izostavljanje, izostajanje) je pojava pri kojoj jedno nebesko tijelo tijelo u potpunosti ili većim dijelom zaklanja drugo ili ulazak jednoga nebeskog tijela u sjenu drugoga.

Pogledaj Sunčev sustav i Pomrčina

Pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.

Pogledaj Sunčev sustav i Pomrčina Sunca

Potres

epicentrima potresa od 1963. – 1998. godine San Franciscu 1906. potresa u Indijskom oceanu 2004. Seizmogram snima 3 vrste potresnih valova: crvena linija pokazuje P-valove koji su najbrži; zelena linija pokazuje S-valove koji su sporiji 1,7 puta; dugi valovi ili L-valovi su najsporiji a djelovanje im je slabo.

Pogledaj Sunčev sustav i Potres

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Pogledaj Sunčev sustav i Prag

Prirodni satelit

Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.

Pogledaj Sunčev sustav i Prirodni satelit

Prividna magnituda

Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.

Pogledaj Sunčev sustav i Prividna magnituda

Prizemljeni Sunčev sustav

Prizemljeni Sunčev sustav, ambijentalna umjetnička instalacija koju tvore Prizemljeno sunce Ivana Kožarića i Devet pogleda Davora Preisa.

Pogledaj Sunčev sustav i Prizemljeni Sunčev sustav

Prominencije

Prominencije ili protuberance. high resolution) Prominencija (lat. prominentia: izbočina, izdizati se, stršiti uvis) ili protuberancija (prema kasnolat. protuberans, genitiv protuberantis: koji strši) je pojava u Sunčevoj atmosferi nalik oblaku, vidi se kao svijetla pojava u koroni iznad ruba Sunčeva kruga, ili tamna (filament, vrpca), kada se nalazi na rubu Sunčeva kruga.

Pogledaj Sunčev sustav i Prominencije

Promjer

Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.

Pogledaj Sunčev sustav i Promjer

Radar

Radar. Rad radara. Brodska radarska antena. navigaciji. Zemljinoj atmosferi. gibanju njihova izvora ili promatrača. Izgled zaslona meteorološkog radara. Snimak modernog meteorološkog radara. Velika Britanija je od 1936. do 1939. postavila uzduž južne i istočne obale lanac radarskih postaja za obranu od njemačkih zračnih i pomorskih napada.

Pogledaj Sunčev sustav i Radar

Radio astronomija

Novom Meksiku, SAD. Četiri radio antene za Projekt ALMA u Čileu. 300px HST), radio slika iste galaktike korištenjem dugobazične interferometrije (eng. ''Very Large Array'' ili ''VLA''), i slika središnjeg dijela (eng. ''Very Long Baseline Array'' ili ''VLBA'') koja se sastoji od radio teleskopa u SAD, Njemačkoj, Italiji, Švedskoj i Španjolskoj.

Pogledaj Sunčev sustav i Radio astronomija

Radioaktivnost

Znak za opasnost od radioaktivnosti. beta-čestice). Elektronski uhvat. Malteškog križa koji je bio smješten između uranijeve soli i fotografske ploče se jasno vidi. olovna ploča. Geigerov brojač ili Geiger-Müllerovo brojilo. Pokus s alfa-česticama i zlatnim listićem. električnog polja (žuto).

Pogledaj Sunčev sustav i Radioaktivnost

Radiovalovi

minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.

Pogledaj Sunčev sustav i Radiovalovi

Reljef

Reljef čine sve ravnine i neravnine na Zemljinoj površini.

Pogledaj Sunčev sustav i Reljef

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje.

Pogledaj Sunčev sustav i Rendgenske zrake

Rep kometa

Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Australije 2007. Sunca. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane.

Pogledaj Sunčev sustav i Rep kometa

Retrogradno gibanje

Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.

Pogledaj Sunčev sustav i Retrogradno gibanje

Rijeka (vodotok)

Molvi. Mure. Rijeka je veliki prirodni vodotok.

Pogledaj Sunčev sustav i Rijeka (vodotok)

Rimska mitologija

Jean Auguste Dominique Ingres: Jupiter i Tetida. Tetida moli Jupitera, koji sjedi na prijestolju, da uzveliča njezina sina. Angelo Bronzino: Neptun. Rimska mitologija uglavnom je preuzela mitove i legende od starih Grka i Etruščana, uz promjenu imena bogova.

Pogledaj Sunčev sustav i Rimska mitologija

Sat

200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.

Pogledaj Sunčev sustav i Sat

Saturn

Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.

Pogledaj Sunčev sustav i Saturn

Saturnovi prsteni

Pogled na sve Saturnove prstene iz svemirske letjelice Cassini-Huygens (2013.). Zemlja je "mala plava točkica" između vanjskih prstena G i E, u donjem lijevom dijelu slike. Glavni Saturnovi prsteni s oznakama. Saturnovi prsteni. Voyager 2 pogled na Saturn koji baca sjenu na prstene. Vidljiva su 4 prirodna satelita.

Pogledaj Sunčev sustav i Saturnovi prsteni

Sedimenti

Sedimenti (lat. sedimentum.

Pogledaj Sunčev sustav i Sedimenti

Siderički dan

sinodičkog (sunčanog) dana koji traje 24 sata i sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Pogledaj Sunčev sustav i Siderički dan

Silicij

Silicij (lat. silex.

Pogledaj Sunčev sustav i Silicij

Silikati

Silikati su najveći razred minerala.

Pogledaj Sunčev sustav i Silikati

Simetrija

Simetrija u biologiji... Simetrija (iz starogrčkog symmetria skladnost, ispravan odnos) je kada predmet u postupku transformacije koordinata ostaje ne promijenjen.

Pogledaj Sunčev sustav i Simetrija

Sinodički dan

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Pogledaj Sunčev sustav i Sinodički dan

Sjedinjene Američke Države

Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.

Pogledaj Sunčev sustav i Sjedinjene Američke Države

Snaga

rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .

Pogledaj Sunčev sustav i Snaga

Sovjetski Savez

Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.

Pogledaj Sunčev sustav i Sovjetski Savez

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Pogledaj Sunčev sustav i Spektar (fizika)

Spektralni razred

Zvijezde se u astronomiji dijele u spektralne tipove koji su direktno vezani uz njihove boje.

Pogledaj Sunčev sustav i Spektralni razred

Spektrometar

Spektrometar. valne duljine 589 nanometara D2 (lijevo) i 590 nanometara D1 (desno), korištenjem fitilja i plamena koji se natapa slanom vodom. Emisijski spektar natrija koji prikazuje svojstvenu D liniju. Maseni spektrometar. Spektroskop. Spektrometar je uređaj koji izravno elektronskim detektorom snima spektar i mjeri njegovu jakost (intenzitet), dok je spektrofotometar naziv za spektrometar koji se koristi u području takozvane optičke spektrometrije (obuhvaća samo ultraljubičasto, vidljivo i infracrveno zračenje).

Pogledaj Sunčev sustav i Spektrometar

Spikule

Spikule, vidljive kao tamne cijevi, snimljeno u lipnju 2004. godine Spikule su dinamički mlazevi, koji liče na cijevi, promjera oko 500 km i nastaju u kromosferi Sunca.

Pogledaj Sunčev sustav i Spikule

Spirala

Spirala Spirala je, u matematici, krivulja koja se kružno udaljava (može se reći i: približava) od svog centra.

Pogledaj Sunčev sustav i Spirala

Staklenički efekt

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području.

Pogledaj Sunčev sustav i Staklenički efekt

Stijena

Stijene i minerali Stijena je sastavni dio litosfere (Zemljine kamene kore i gornjeg plašta) određenog načina geološkog pojavljivanja sklopa i sastava.

Pogledaj Sunčev sustav i Stijena

Stupanj (kut)

Stupanj (znak: &deg) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.

Pogledaj Sunčev sustav i Stupanj (kut)

Sumporna kiselina

Sumporna kiselina Sumporna kiselina ili sulfatna kiselina (H2SO4, po IUPACu - dihidrogensulfat) bezbojna je uljasta tekućina i jedan od najvažnijih proizvoda kemijske industrije.

Pogledaj Sunčev sustav i Sumporna kiselina

Sumporov(IV) oksid

Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.

Pogledaj Sunčev sustav i Sumporov(IV) oksid

Sumporovodik

Sumporovodik (zastario i pogrešan naziv vodikov sulfid, tzv. "plin smrdljivac", H2S) je bezbojan, vrlo otrovan plin, vonja na trula jaja.

Pogledaj Sunčev sustav i Sumporovodik

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Pogledaj Sunčev sustav i Sunčev sustav

Sunčev vjetar

Svemirska letjelica ''Ulysses'' je izmjerila da se brzina Sunčevog vjetra kreće od 400 do 750 km/s. Magnetosfera štiti Zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra. Sunca. Sunčev vjetar ili solarni vjetar je plazma vrlo male gustoće koju kao struju električki nabijenih čestica (uglavnom protona i elektrona) neprestano (kontinuirano) emitira Sunce, odnosno Sunčeva korona u svim smjerovima.

Pogledaj Sunčev sustav i Sunčev vjetar

Sunčeva baklja

Dvije uzastopne slike Sunčeve baklje Sunčeva baklja (engl. solar flare) je velika eksplozija u Sunčevoj atmosferi, koja može osloboditi oko 6 × 1025 džula energije,a to je oko 1/6 ukupne energije koja otiđe sa Sunca svake sekunde). Sunčeve baklje utječu na sve slojeve Sunčeve atmosfere (fotosfera, kromosfera i korona), grije plazmu do 10 milijuna Kelvina i ubrzava elektrone, protone i teške ione skoro do brzine svjetlosti.

Pogledaj Sunčev sustav i Sunčeva baklja

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Pogledaj Sunčev sustav i Sunčeva svjetlost

Sunčeve pjege

Sunčeve pjege snimljene 22. lipnja 2004. Pogled na koronalne strukture iznad Sunčevih pjega, snimljeno u listopadu 2010. Sunčeve pjege snimljene u rujnu 2011. Sunčeve pjege su tamnija i do 2 500 K hladnija područja od ostale površine Sunca (fotosfere), koje nastaju, razvijaju se i nestaju pod utjecajem snažnih magnetskih polja.

Pogledaj Sunčev sustav i Sunčeve pjege

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Pogledaj Sunčev sustav i Sunce

Supernova

Supernova je katastrofična eksplozija zvijezde pri kojoj se oslobađa dovoljno energije da supernova svojim sjajem zasjeni ostatak galaksije.

Pogledaj Sunčev sustav i Supernova

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Pogledaj Sunčev sustav i Svemir

Svemirske letjelice

Voyager Phoenix Proton Columbia Apollo Svemirski brod Sojuz Hubble Cassini Svemirska letjelica je vozilo koje putuje kroz svemir.

Pogledaj Sunčev sustav i Svemirske letjelice

Svjetlosna godina

Svjetlosna godina je jedinica za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u astronomiji.

Pogledaj Sunčev sustav i Svjetlosna godina

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).

Pogledaj Sunčev sustav i Svjetlost

Taloženje

Taloženje u prethodnim taložnicima (obično pravokutni oblik). Naknadni taložnici najčešće imaju kružni tlocrt. Kružni taložnik u radu. bot.

Pogledaj Sunčev sustav i Taloženje

Tektonika ploča

Najvažnije Zemljine litosferne ploče Tektonika ploča geološka je teorija koja objašnjava pomicanje Zemljine kore velikih razmjera.

Pogledaj Sunčev sustav i Tektonika ploča

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži.

Pogledaj Sunčev sustav i Teleskop

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Pogledaj Sunčev sustav i Temperatura

Terestrički planet

Terestrički planeti Sunčevog sustava: Merkur, Venera, Zemlja i Mars Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova.

Pogledaj Sunčev sustav i Terestrički planet

Tesla

tok prolazi. magnetskom polju. električne zavojnice. Tesla (oznaka T; po N. Tesli) je mjerna jedinica magnetske indukcije (gustoće magnetskoga toka), izvedena jedinica Međunarodnog sustava mjernih jedinica SI.

Pogledaj Sunčev sustav i Tesla

Titan (mjesec)

Titan (također Saturn VI) je prirodni satelit Saturna.

Pogledaj Sunčev sustav i Titan (mjesec)

Titanija (mjesec)

Titanija (također Uran III) je Uranov najveći prirodni satelit.

Pogledaj Sunčev sustav i Titanija (mjesec)

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Pogledaj Sunčev sustav i Tlak

Tlo

Tlo je rastresit, površinski sloj Zemljine kore koji pokriva najveći dio kopna na Zemlji.

Pogledaj Sunčev sustav i Tlo

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja.

Pogledaj Sunčev sustav i Toplina

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Pogledaj Sunčev sustav i Toplinsko zračenje

Topografija

Topografija je zemljopisni pojam, koji se bavi opisivanjem i proučavanjem Zemljinih površinskih elemenata, fizičkogeografskih karakteristika, kao visina i nagib.

Pogledaj Sunčev sustav i Topografija

Trans-neptunski objekt

Trans-neptunski objekt ili transneptunsko tijelo je nebesko tijelo Sunčeva sustava koji se nalaze dalje od Neptuna, u Kuiperovu pojasu, u takozvanom raspršenom disku i u Oortovu oblaku (raspršeni disk može se smatrati unutarnjim dijelom Oortova oblaka).

Pogledaj Sunčev sustav i Trans-neptunski objekt

Tranzit (astronomija)

Slika Venerinog prijelaza ili tranzita 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. mjeseca Io preko Jupitera, viđeno sa svemirske letjelice Cassini-Huygens. Tranzit (njemački transit tranzit, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2014.

Pogledaj Sunčev sustav i Tranzit (astronomija)

Triton (mjesec)

Triton (također Neptun I) je najveći prirodni satelit planeta Neptun, iz grupe nepravilnih satelita, s oko 2707 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od -5,877 dana.

Pogledaj Sunčev sustav i Triton (mjesec)

Trojanci (astronomija)

problema triju tijela, s time da je treće tijelo točkasto i bez mase. Za treće je tijelo Joseph-Louis Lagrange našao da može neporemećeno opstati u sustavu, na položaju 5 točaka u ravnini u kojoj se sva tijela gibaju. Pritiskom možeš vidjeti cjelokupni prikaz. Trojanci se nalaze na Jupiterovoj stazi, 60° ispred i iza Jupitera.

Pogledaj Sunčev sustav i Trojanci (astronomija)

Ubrzanje

trenja. akceleracije (''v'' i ''a''). centripetalno ubrzanje ''a''. Ubrzanje ili akceleracija (oznaka a) je vektorska fizikalna veličina koja opisuje promjenu brzine s vremenom, a određena je derivacijom brzine v po vremenu t: Ubrzanje opisuje promjenu iznosa brzine (povećavanje ili smanjivanje) ili smjera brzine ili oboje.

Pogledaj Sunčev sustav i Ubrzanje

Ubrzanje Zemljine sile teže

kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Kosi toranj u Pisi gdje je Galileo Galilei utvrdio da je ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Zemlji. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Kad njihalo pustimo, ono će se gibati pod utjecajem sile ''m∙g∙sin θ''.

Pogledaj Sunčev sustav i Ubrzanje Zemljine sile teže

Udarni krater

'''Barringerov krater''' Simulacija udara u laboratoriju Udarni krater je kružna udubina na površini planeta, Mjeseca, asteroida ili nekog drugog nebeskog tijela.

Pogledaj Sunčev sustav i Udarni krater

Ugljikov (II) oksid

Ugljikov(II) oksid (ugljikov monoksid) kemijski je spoj jednog atoma ugljika i jednog atoma kisika, formulom izraženo CO.

Pogledaj Sunčev sustav i Ugljikov (II) oksid

Ugljikov(IV) oksid

Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.

Pogledaj Sunčev sustav i Ugljikov(IV) oksid

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Pogledaj Sunčev sustav i Ultraljubičasto zračenje

Umbriel (mjesec)

Umbriel (također Uran II) je prirodni satelit Urana.

Pogledaj Sunčev sustav i Umbriel (mjesec)

Unutarnji Sunčev sustav

Glavni planetoidni pojas ili asteroidni pojas (prikazan bijelim točkicama) nalazi se između putanja Marsa i Jupitera. Unutarnji Sunčev sustav je dio Sunčeva sustava koji obuhvaća četiri terestrička planeta najbliža Suncu i asteroidni pojas, dok je iza Glavnog asteroidnog pojasa vanjski Sunčev sustav u kojemu su četiri velika planeta.

Pogledaj Sunčev sustav i Unutarnji Sunčev sustav

Uran

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.

Pogledaj Sunčev sustav i Uran

Urbain Le Verrier

Neptun viđen sa svemirske letjelice Voyager 2 s Velikom tamnom pjegom na lijevoj strani i Malom tamnom pjegom u donjem desnom dijelu. Bijeli oblaci se sastoje od metanova leda; sveukupna plava boja se stvara zato što metan upija crvenu svjetlost. Urbain Le Verrier (Saint-Lô, 11. ožujka. 1811.

Pogledaj Sunčev sustav i Urbain Le Verrier

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača.

Pogledaj Sunčev sustav i Val

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Pogledaj Sunčev sustav i Valna duljina

Van Allenovi pojasi zračenja

Ovaj video prikazuje promjene oblika i jakosti Van Allenovih pojasa zračenja tijekom vremena. Van Allenovi pojasi zračenja. Jupiterovi promjenjivi pojasi zračenja. Čestice jače od 100 keV. Čestice jače od 1 MeV. Čestice jače od 400 MeV. Van Allenovi pojasi zračenja ili Van Allenovi pojasi su područja oko Zemlje u kojima se zbog djelovanja Zemljina magnetskoga polja električki nabijene čestice (većinom protoni i elektroni, uz nešto malo alfa-čestica i iona kisika) gibaju velikim brzinama tvoreći snažan izvor elektromagnetskoga zračenja.

Pogledaj Sunčev sustav i Van Allenovi pojasi zračenja

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Pogledaj Sunčev sustav i Vat

Vega

Vega (α Lyrae) je jedna od najsjajnijih zvijezda na nebu (peta po sjaju, druga na sjevernom djelu neba odmah iza Arcturusa), prividne veličine +0,03, u zviježđu Lire.

Pogledaj Sunčev sustav i Vega

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

Pogledaj Sunčev sustav i Venera

Venerin prijelaz

Slika Venerinog prijelaza 2012. koji je trajao 6 sati i 40 minuta. °, pa je Venera najčešće iznad ili ispod Sunčeva diska. Venerin prijelaz ili Venerin tranzit prijelaz je Venere ispred Sunca i zakrivanje dijela njegova kruga.

Pogledaj Sunčev sustav i Venerin prijelaz

Venerine mijene

Venerine faze i promjena njenog prividnog promjera Dijagram venerine orbite u odnosu na Zemlju Oblik Venerinog diska, gledan sa Zemlje, varira od tankog srpa do pune faze u 584 dana (oko 19 mjeseci).

Pogledaj Sunčev sustav i Venerine mijene

Vjetar

Bura u Ninu. MW. Islandska ciklona 4. rujna 2003. Anemometar s lopaticama iz 1846., koji je izradio John Thomas Romney Robinson. Primjer ruže vjetrova. Vjetrovi na određenim zemljopisnim područjima tijekom dijela godine pušu stalnim smjerom i jačinom. Zemlji. Nadolazeća atmosferska fronta se često može vidjeti i sa zemlje, ali točne granice je teško odrediti.

Pogledaj Sunčev sustav i Vjetar

Vladis Vujnović

Vladis Vujnović, (Grubišno Polje, 13. srpnja 1933.), hrvatski astronom i popularizator astronomije.

Pogledaj Sunčev sustav i Vladis Vujnović

Voda

'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.

Pogledaj Sunčev sustav i Voda

Vodik

Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.

Pogledaj Sunčev sustav i Vodik

Voyager 1

Konstrukcija letjelice Voyager Voyager 1 je svemirska sonda programa Voyager lansirana u cilju proučavanja vanjskih plinovitih planeta i dalje.

Pogledaj Sunčev sustav i Voyager 1

Voyager 2

Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.

Pogledaj Sunčev sustav i Voyager 2

Vrtnja

kugle oko svoje osi. Vrtnja ili rotacija (lat. rotatio: okretanje, obrtanje), u fizici, je okretanje krutoga tijela oko osi.

Pogledaj Sunčev sustav i Vrtnja

Vulkan

Vulkan Augustine, Aljaska, SAD Vulkan je geološki oblik (najčešće planina, no također ima i podmorskih vulkana) gdje lava izlazi na površinu Zemljine kore.

Pogledaj Sunčev sustav i Vulkan

William Herschel

Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.

Pogledaj Sunčev sustav i William Herschel

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Pogledaj Sunčev sustav i Zagreb

Zakret perihela

elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (Merkurov zakret perihela). relativističkom učinku prozvanom zakret perihela. Zemljina godišnja doba. Zakret perihela, apsidna precesija ili precesija perihela je vrsta precesije planetarne putanje.

Pogledaj Sunčev sustav i Zakret perihela

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Pogledaj Sunčev sustav i Zemlja

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Pogledaj Sunčev sustav i Zemljina atmosfera

Zemljina kora

Presjek Zemlje od jezgre do egzosfere. Slika nije u mjerilu. Zemljina kora površinski je dio Zemlje koja zajedno s gornjim dijelom plašta sačinjava stjenovitu cjelinu: litosferu.

Pogledaj Sunčev sustav i Zemljina kora

Zemljina putanja

godišnjih doba kako se vidi sa sjevera. Krajnje desno: zimski suncostaj ili solsticij. godišnjih doba kako se vidi s juga. Krajnje lijevo: ljetni suncostaj ili solsticij. Sunca za 4 godišnja doba. Zimski suncostaj ili solsticij. Ravnodnevica ili ekvinocij. Zemljina putanja u astronomiji predstavlja planetarnu putanju (orbitu) Zemlje kojom obilazi Sunce, na udaljenosti od jedne astronomske jedinice (AJ) ili 149 597 870 691 ± 30 metara, što predstavlja približno 150 milijuna kilometara.

Pogledaj Sunčev sustav i Zemljina putanja

Zemljopisna dužina

Zemljopisne dužine Zemljopisna dužina ili geografska dužina neke točke na Zemlji je kutna udaljenost mjerena uzduž Zemljinog ekvatora od Griničkog meridijana do pripadajućeg podnevnika (meridijana) te točke.

Pogledaj Sunčev sustav i Zemljopisna dužina

Zemljopisni pol

Zemljopisni pol je zamišljena točka u kojoj planetarna os (os vrtnje) probada površinu planeta ili nekog tijela koje se okreće oko svoje osi.

Pogledaj Sunčev sustav i Zemljopisni pol

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Pogledaj Sunčev sustav i Zvijezda

Zvjezdana godina

kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.

Pogledaj Sunčev sustav i Zvjezdana godina

Zvjezdarnica Višnjan

Zvjezdarnica Višnjan Zvjezdarnica Višnjan smještena je usred malog istarskog gradića Višnjana.

Pogledaj Sunčev sustav i Zvjezdarnica Višnjan

10 Higeja

10 Hygeia, asteroid glavnog pojasa.

Pogledaj Sunčev sustav i 10 Higeja

136108 Haumea

136108 Haumea (simbol), patuljasti planet, četvrti najveći u Sunčevom sustavu.

Pogledaj Sunčev sustav i 136108 Haumea

136199 Erida

136199 Erida (simbol:; lat. 136199 Eris), drugi je najveći poznati patuljasti planet, dio raspršenog diska.

Pogledaj Sunčev sustav i 136199 Erida

136472 Makemake

Makemake (simbol), službeno poznat pod imenom (136472) Makemake, je patuljasti planet i jedan od najvećih objekata u Kuiperovom pojasu.

Pogledaj Sunčev sustav i 136472 Makemake

2006.

2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.

Pogledaj Sunčev sustav i 2006.

23. rujna

23.

Pogledaj Sunčev sustav i 23. rujna

24. kolovoza

24.

Pogledaj Sunčev sustav i 24. kolovoza

28978 Iksion

28978 Iksion (privremena oznaka 2001 KX76), trans-neptunski objekt (plutino) astro.helsinki.fi (9. listopada 2011.) i vrlo vjerojatno patuljasti planet.

Pogledaj Sunčev sustav i 28978 Iksion

3 Juno

3 Juno je asteroid kojeg je otkrio 1. rujna 1804. Njemački astronom Karl Ludwig Harding, koristeći skromni 2-inčni teleskop.

Pogledaj Sunčev sustav i 3 Juno

4 Vesta

4 Vesta, s promjerom od oko 525 km, jedan od najvećih asteroida Sunčevog sustava.

Pogledaj Sunčev sustav i 4 Vesta

90377 Sedna

90377 Sedna (simbol), trans-neptunski objekt, gotovo sigurno patuljasti planet.

Pogledaj Sunčev sustav i 90377 Sedna

90482 Ork

90482 Ork, transneptunski objekt u Kuiperovom pojasu.

Pogledaj Sunčev sustav i 90482 Ork

Vidi također

Planetologija

Znanost o svemiru

Također poznat kao Sunčev sistem.

, Europa (mjesec), Evolucijska povijest života, Fluorovodik, Fobos (mjesec), Fotosfera, Galaktika, Galilejanski mjeseci, Galileo Galilei, Ganimed (mjesec), Geologija, Gerard Kuiper, Giovanni Domenico Cassini, Godišnja doba, Godina, Granit, Gravitacija, Grčka mitologija, Gustoća, Haron (mjesec), Helij, Heliosfera, Hertzsprung-Russellov dijagram, Hlađenje, Holografija, Ija (mjesec), Immanuel Kant, Infracrveno zračenje, Ioniziranje, Ionosfera, Izotop, Jan Hendrik Oort, Johann Gottfried Galle, Jovijanski planeti, Južna polutka, Jupiter, Jupiterovi prirodni sateliti, Kalista (mjesec), Kelvin, Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kilometar na sat, Kinetička energija, Kirkwoodove zone, Kisik, Klorovodik, Količina gibanja, Koma (astronomija), Komet, Konvekcija, Koronagraf, Koronalni izbačaji masa, Kovine, Kozmogonija, Krater, Kronometar (sport), Kugla, Kuiperov pojas, Kutna količina gibanja, Kvarc, Latinski jezik, Lava, Led, Limonit, Maglica, Magnetosfera, Magnetska indukcija, Magnetski moment, Magnetsko polje, Magnituda (astronomija), Mariner 10, Mars, Masa, Međunarodna astronomska unija, Međuplanetna tvar, Međuzvjezdana tvar, Mehanika, Merkur, MESSENGER, Messier 42, Metan, Metar, Metar u sekundi, Meteor, Meteorit, Meteoroid, Meteorologija, Mihail Vasiljevič Lomonosov, Minuta, Miranda (mjesec), Mjesec, Mliječni put, Molekula, Nagib osi, Navigacija, Nebeska sfera, Neptun, Neptun (mitologija), Neptunovi trojanci, Neutrino, Niz proton-proton, Nizina, Nuklearna fuzija, Oberon (mjesec), Oblaci, Obujam, Obzor, Ocean, Ole Rømer, Oluja, Oortov oblak, Opća teorija relativnosti, Opozicija (astronomija), Opruga, Organska kemija, Pale Blue Dot, Paskal, Patuljasti planet, Perihel, Period, Pierre-Simon Laplace, Pioneer 11, Pješčana oluja, Planet, Planetarna putanja, Plazma (fizika), Plimna sila, Plin, Plinoviti div, Pluton, Polarna svjetlost, Polimer, Pomorstvo, Pomrčina, Pomrčina Sunca, Potres, Prag, Prirodni satelit, Prividna magnituda, Prizemljeni Sunčev sustav, Prominencije, Promjer, Radar, Radio astronomija, Radioaktivnost, Radiovalovi, Reljef, Rendgenske zrake, Rep kometa, Retrogradno gibanje, Rijeka (vodotok), Rimska mitologija, Sat, Saturn, Saturnovi prsteni, Sedimenti, Siderički dan, Silicij, Silikati, Simetrija, Sinodički dan, Sjedinjene Američke Države, Snaga, Sovjetski Savez, Spektar (fizika), Spektralni razred, Spektrometar, Spikule, Spirala, Staklenički efekt, Stijena, Stupanj (kut), Sumporna kiselina, Sumporov(IV) oksid, Sumporovodik, Sunčev sustav, Sunčev vjetar, Sunčeva baklja, Sunčeva svjetlost, Sunčeve pjege, Sunce, Supernova, Svemir, Svemirske letjelice, Svjetlosna godina, Svjetlost, Taloženje, Tektonika ploča, Teleskop, Temperatura, Terestrički planet, Tesla, Titan (mjesec), Titanija (mjesec), Tlak, Tlo, Toplina, Toplinsko zračenje, Topografija, Trans-neptunski objekt, Tranzit (astronomija), Triton (mjesec), Trojanci (astronomija), Ubrzanje, Ubrzanje Zemljine sile teže, Udarni krater, Ugljikov (II) oksid, Ugljikov(IV) oksid, Ultraljubičasto zračenje, Umbriel (mjesec), Unutarnji Sunčev sustav, Uran, Urbain Le Verrier, Val, Valna duljina, Van Allenovi pojasi zračenja, Vat, Vega, Venera, Venerin prijelaz, Venerine mijene, Vjetar, Vladis Vujnović, Voda, Vodik, Voyager 1, Voyager 2, Vrtnja, Vulkan, William Herschel, Zagreb, Zakret perihela, Zemlja, Zemljina atmosfera, Zemljina kora, Zemljina putanja, Zemljopisna dužina, Zemljopisni pol, Zvijezda, Zvjezdana godina, Zvjezdarnica Višnjan, 10 Higeja, 136108 Haumea, 136199 Erida, 136472 Makemake, 2006., 23. rujna, 24. kolovoza, 28978 Iksion, 3 Juno, 4 Vesta, 90377 Sedna, 90482 Ork.

Unijapedija je koncept kartu ili semantičke mreže, organizirana kao enciklopedija - rječnik. To daje kratku definiciju svakog pojma i njegovih odnosa.

Ovo je div online mentalnu kartu koja služi kao temelj za dijagrame koncept. To je besplatan za korištenje i svaki članak ili dokument se može skinuti. To je alat, izvor ili referenca za studij, istraživanje, obrazovanje, učenje ili poučavanje, koji se može koristiti od strane nastavnika, nastavnika, učenika ili studenta; za akademsku svijetu: za škole, osnovno, srednje, gimnazije, srednje tehničke stupnja, koledž, sveučilište, preddiplomskih, diplomskih i doktorskih stupnjeva; za radove, izvješća, projekte, ideje, dokumentacije, ankete, sažetke, odnosno rada. Ovdje je definicija, objašnjenje, opis ili značenje svako bitnije na kojem trebate informacije, kao i popis njihovih povezanih koncepata kao riječnika. Dostupan u Hrvatski, Engleski, Španjolski, Portugalski, Japanski, Kineski, Francuski, Njemački, Talijanski, Polirati, Nizozemski, Ruski, Arapski, Hindski, Švedski, Ukrajinski, Mađarski, Katalonski, Češki, Hebrejski, Danski, Finski, Indonezijski, Norveški, Rumunjski, Turski, Vijetnamski, Korejski, Thai, Grčki, Bugarski, Slovački, Litvanski, Filipinac, Latvijski, Estonski i Slovenski Više jezicima.

Informacije se temelje na člancima s Wikipedije i drugim projektima Wikimedije i dostupne su pod licencom Creative Commons Imenovanje-Dijeli pod istim uvjetima.

Zaklada Wikimedia ne podržava niti je povezana s Unijapedija.

Google Play, Android i logotip Google Playa zaštitni su znaci tvrtke Google Inc.

Sva prava pridržana

Jezici

Sunčev sustav

Sadržaj