Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Besplatno
Brže od pregledniku!
 

Sunčeva svjetlost

Indeks Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

54 odnosi: Apoapsis, Astronomska jedinica, Atmosfera, Četvorni metar, Celzij, Crno tijelo, Deoksiribonukleinska kiselina, Elektromagnetsko zračenje, Foton, Fotosfera, Fotosinteza, Gama-čestica, Heliograf, Infracrveno zračenje, Jupiter, Kelvin, Litosfera, Luks, Lumen, Luminoznost, Mars, Merkur, Neptun, Nuklearna fuzija, Oblaci, Ozonski omotač, Periapsis, Piranometar, Pirheliometar, Planet, Plin, Površina, Radiovalovi, Raspršeno Sunčevo zračenje, Rendgenske zrake, Sat, Saturn, Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti, Sunčanje, Sunčev ciklus, Sunčev sustav, Sunčevo zračenje, Sunce, Svjetlost, Svjetska meteorološka organizacija, Toplinsko zračenje, Ultraljubičasto zračenje, Uran, Valna duljina, Vat, ..., Venera, Wienov zakon pomaka, Zemlja, Zemljina atmosfera. Proširite indeks (4 više) »

Apoapsis

Apoapsis je točka na putanji nekog tijela u kojoj je tijelo najdalje planetu oko kojeg kruži.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Apoapsis · Vidi više »

Astronomska jedinica

Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Astronomska jedinica · Vidi više »

Atmosfera

Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Atmosfera · Vidi više »

Četvorni metar

Četvorni metar ili kvadratni metar, znak m2, mjerna je jedinica za ploštinu (površinu) u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Četvorni metar · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Celzij · Vidi više »

Crno tijelo

ultraljubičastu katastrofu” Boja (kromatičnost) zračenja idealnog crnog tijela ovisi o temperaturi Crno tijelo lave može biti procjenjena prema boji. Ovdje na slici temperatura lave je od 1 000 do 1 200 K. Crno tijelo je tijelo koje gotovo potpuno upija (apsorbira) vidljivu svjetlost, to jest kojemu je koeficijent apsorpcije za sve valne duljine svjetlosti gotovo jednak broju 1.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Crno tijelo · Vidi više »

Deoksiribonukleinska kiselina

285x285px Deoksiribonukleinska kiselina, skraćeno DNK (eng. Deoxyribonucleic acid, DNA), jest nukleinska kiselina u obliku dvostruke spiralne zavojnice.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Deoksiribonukleinska kiselina · Vidi više »

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Foton · Vidi više »

Fotosfera

Struktura Sunca i položaj njegove fotosfere Fotosfera (grč. φῶς, φωτός.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Fotosfera · Vidi više »

Fotosinteza

biljke. Proizvedeni ugljikohidrati pohranjuju se ili koriste u biljci. Fotosinteza je biološki proces kojim stanični organizmi pretvaraju energiju svjetlosti u kemijsku energiju.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Fotosinteza · Vidi više »

Gama-čestica

atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Gama-čestica · Vidi više »

Heliograf

Campbell–Stokesov heliograf. Campbell-Stokesov heliograf prilagođen za polarne uvjete (desna kugla je usmjerena na jug). Prikaz ljetne trake za Campbell-Stokesov heliograf Morseovom telegrafijom s pomoću reflektiranoga Sunčeva zračenja (1910.) Heliograf je uređaj za registraciju Sunčeva zračenja.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Heliograf · Vidi više »

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Infracrveno zračenje · Vidi više »

Jupiter

Zemlje. Okomit presjek temperature atmosfere ovisno o visini. zemljopisnoj širini (jovigrafske širine). Europa (isto na dnu). Jupiter je planet iz klase plinovitih divova s najvećim promjerom i najvećom masom u Sunčevu sustavu, peti po udaljenosti od Sunca (prosječna udaljenost mu je 778 milijuna kilometara); jednom obiđe Sunce za 11,862 godina.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Jupiter · Vidi više »

Kelvin

Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Kelvin · Vidi više »

Litosfera

Tektonske ploče Litosfera je kamena Zemljina kora i gornji plašt, koja se procesom tektonike ploča klizi po astenosferi.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Litosfera · Vidi više »

Luks

osvjetljenja (iluminacije) u radnim uvjetima. Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Luks (lat. lux: svjetlost; oznaka lx) je mjerna jedinica osvjetljenja, izvedena jedinica SI (Međunarodni sustav mjernih jedinica).

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Luks · Vidi više »

Lumen

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Lumen (lat.: svjetlost) je mjerna jedinica (oznaka lm) za svjetlosni tok u Međunarodnom sustavu jedinica (SI) i ubraja se u izvedene jedinice.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Lumen · Vidi više »

Luminoznost

sunčevoj svjetlosti, koja je predstavljena simbolom ''L⊙''. Zvijezda Sirius ''LS'' 25,4 puta veći od sjaja Sunca. Luminoznost, snaga zračenja ili sjaj (oznaka L), u astronomiji, je energija koju zrači nebesko tijelo (na primjer zvijezda ili galaktika) u jedinici vremena.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Luminoznost · Vidi više »

Mars

Mars je četvrti planet po udaljenosti od Sunca, vidljiv sa Zemlje prostim okom i zato poznat od davnine.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Mars · Vidi više »

Merkur

Merkur je planet najbliži Suncu; vrlo izdužene staze, kojoj numerički ekscentricitet iznosi 0,206, pa pokazuje relativistički zakret perihela.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Merkur · Vidi više »

Neptun

Neptun, osmi i od Sunca najudaljeniji planet Sunčevog sustava.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Neptun · Vidi više »

Nuklearna fuzija

Fuzijska reakcija deuterij-tricij (D-T) smatra se najboljom reakcijom za dobivanje energije fuzije. Nuklearna energija vezanja po nukleonu za neke izotope. Suncu. Njegova energija nije ništa drugo nego nuklearna energija koja nastaje sjedinjavanjem dvaju protona (dva iona vodika) u helij. Nuklearna fuzija je proces spajanja lakih atomskih jezgri u teže (sve do željeza 56Fe), pri kojem se zbog gubitka mase (defekta mase) oslobađa golema količina energije.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Nuklearna fuzija · Vidi više »

Oblaci

zalaska Sunca. klasifikaciji (prema visini i obliku) postoje 4 osnovne porodice oblaka: visoki oblaci, srednji oblaci, niski oblaci i oblaci velikog okomitog prostiranja. Nebo prekriveno oblacima cirusima koji prelaze u cirokumuluse. Nebo prekriveno oblacima cirokumulusima. Nebo prekriveno oblacima cirostratusima. zalaska Sunca. ''Altostratus undulatus'' ili valoviti altostratusi. Nebo prekriveno nimbostratusima (''Nimbostratus fractus'' ili razlomljeni nimbostratusi). Nebo prekriveno stratokumulusima (''Stratocumulus stratiformis perlucidus'' ili slojeviti providni stratokumulusi). Nebo prekriveno stratusima. Nebo prekriveno kumulusima (''Cumulus humilis'' ili plosnati kumulusi). ''Cumulonimbus incus'' ili kumulonimbusi oblika nakovnja. grmljavinsku oluju. Polarni stratosferski oblaci. Uppsale, Švedska. Nastanak valovitih oblaka u planinama. ''Cirrostratus undulatus'' ili valoviti cirostratus. Oblaci su vidljive nakupine vodenih kapljica, ledenih kristala ili smjese kapljica i kristala, koje lebde u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Oblaci · Vidi više »

Ozonski omotač

Apsorpcija UV zračenja u ozonskim sloju Razina ozona na različitim visinama Chapmanov ozonski ciklus Brewer-Dobsonovo strujanje zraka Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Ozonski omotač ili ozonski sloj je dio Zemljine atmosfere (stratosfera) koji sadrži relativno visoku koncentraciju ozona, a to je između 10 do 50 km iznad Zemljine površine.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Ozonski omotač · Vidi više »

Periapsis

Periapsis je točka na putanji nekog tijela u kojoj je tijelo najbliže planetu oko kojeg kruži.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Periapsis · Vidi više »

Piranometar

Piranometar. termo elemenat, (5) staklena kupola, (6) zaštita od Sunca, (7) pokazatelj sušenja, (9) nogare za podešavanje, (10) libela, (11) konektor. Fotodiodni piranometar (model ''Quantum''). Piranometar (grč. πῦρ: vatra, žar) je mjerni instrument za mjerenje količine ukupnog Sunčeva ozračenja, izravnog ili raspršenoga, koje dolazi na jedinicu vodoravne površine u spektralnom opsegu od 0,3 do 3,0 μm.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Piranometar · Vidi više »

Pirheliometar

Pirheliometar, istraživački tip. vlažnosti zraka, (7) kabel. Pirheliometar ili aktinometar je mjerni instrument kojim se mjeri koliko neko zračenje može zagrijati tvar.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Pirheliometar · Vidi više »

Planet

Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Planet · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Plin · Vidi više »

Površina

Pravokutnik širine ''a'' i duljine ''b'' ima ploštinu ''P.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Površina · Vidi više »

Radiovalovi

minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Radiovalovi · Vidi više »

Raspršeno Sunčevo zračenje

stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. raspršivanje svjetlosti na razne strane. Sunca kod zalaska. Slika prikazuje veći udio raspršene plave svjetlosti u odnosu na crvenu svjetlost. Raspršeno Sunčevo zračenje ili difuzno Sunčevo zračenje nastaje raspršenjem Sunčevoga zračenja u Zemljinoj atmosferi i do tla dopire iz svih smjerova neba.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Raspršeno Sunčevo zračenje · Vidi više »

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Rendgenske zrake · Vidi više »

Sat

200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Sat · Vidi više »

Saturn

Saturn je šesti planet u Sunčevu sustavu.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Saturn · Vidi više »

Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti

nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. Svjetlosna učinkovitost ili luminacijska efektnost (oznaka η) je fotometrijska fizikalna veličina kojom se opisuje učinak određenih frekvencija elektromagnetskih valova na ljudski osjet vida; omjer je svjetlosnog toka Фs i toka zračenja Ф, to jest: Najveća je svjetlosna učinkovitost (683 lm/W) žutozelene svjetlosti, valne duljine 555 nm.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti · Vidi više »

Sunčanje

koži stvara zaštitna tamna boja (pigment). ultraljubičastim zračenjem. Zemlji. Sunčanje je izlaganje tijela djelovanju Sunčevih zraka.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Sunčanje · Vidi više »

Sunčev ciklus

Sunčeve pjege u zadnjih 400 godina Sunčev ciklus ili Sunčev ciklus magnetske aktivnosti, je povremena promjena količine Sunčevog zračenja, koje dođe do Zemlje.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Sunčev ciklus · Vidi više »

Sunčev sustav

Sunčev sustav je sustav zvijezde Sunca i manjih nebeskih tijela što ih okuplja zajednička gravitacijska sila i kojima fizičko stanje određuje Sunčeva energija zračenja.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Sunčev sustav · Vidi više »

Sunčevo zračenje

Zemlji. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Sunčevo zračenje je osnovni energetski izvor za sve procese u Zemljinoj atmosferi.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Sunčevo zračenje · Vidi više »

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Sunce · Vidi više »

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Svjetlost · Vidi više »

Svjetska meteorološka organizacija

Ženevi. Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) radiosonde. Automatska meteorološka postaja. Meteorološka postaja. Svjetska meteorološka organizacija (engl. World Meteorological Organization ili WMO, fr. Organisation météorologique mondiale ili OMM) je međuvladina specijalizirana organizacija Ujedinjenih naroda za meteorologiju (vrijeme i klimu), hidrologiju i srodne geofizičke znanosti, sa sjedištem u Ženevi.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Svjetska meteorološka organizacija · Vidi više »

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Toplinsko zračenje · Vidi više »

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Ultraljubičasto zračenje · Vidi više »

Uran

Uran je sedmi po redu planet od Sunca, na srednjoj udaljenosti od Sunca 19,23 astronomskih jedinica.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Uran · Vidi više »

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Valna duljina · Vidi više »

Vat

Vat (simbol: W) je izvedena jedinica SI sustava za snagu.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Vat · Vidi više »

Venera

Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Venera · Vidi više »

Wienov zakon pomaka

Spektar idealnog crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela) Wienov zakon pomaka tvrdi da je raspored valnih duljina, kod toplinskog zračenja idealnog crnog tijela, vrlo sličnog oblika za sve temperature, osim što se vršna vrijednost pomiče s povećanjem temperature, prema manjim valnim duljinama i ima veću vrijednost.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Wienov zakon pomaka · Vidi više »

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Zemlja · Vidi više »

Zemljina atmosfera

Slojevi atmosfere (NOAA) Sastav Zemljine atmosfere. Donji dijagram predstavlja najmanje uobičajene plinove koje čine samo 0.038% atmosfere. Vrijednosti su regulirane za ilustraciju. Chapmanov ozonski ciklus Apsorpcija uv-zračenja u ozonskim sloju Veoma svijetli meteor Položaj ionosfere u atmosferi Magnetosfera štiti zemljinu površinu od naelektriziranih čestica Sunčevog vjetra Van Allenovi pojasevi zračenja Zemljina atmosfera je sloj plinova koji okružuju planet Zemlju i koji zadržava Zemljina gravitacija.

Novi!!: Sunčeva svjetlost i Zemljina atmosfera · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Sunčeve zrake.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »