Brže od pregledniku!
69 odnosi: Alfa Centaura, Antares, Antarktika, Škorpion (zviježđe), Betelgez, Betlehemska zvijezda, Bijeli patuljak, Bik (zviježđe), Božić, Colin Stanley Gum, Crna rupa, Crveni div, Dan neovisnosti, Džul, Degenerirani plin, Dvojna zvijezda, Elektromagnetsko zračenje, Energija, Galaktika, Glavni niz, Herkul (zviježđe), Hiparh, Hipernova, Jedro (zviježđe), Kasiopeja (zviježđe), Kina, Kinetička energija, Kisik, Kit (zviježđe), Knut Emil Lundmark, Kozmičke zrake, Lažna supernova, Latinski jezik, Magnituda (astronomija), Messier 1, Mikrovalovi, Mira Ceti, Mjesec, Neutrino, Neutronska zvijezda, Nova, Oko, Orion (zviježđe), Ostatak supernove, Pegaz (zviježđe), Planetna maglica, Pulsar, Rakovica, Ratarstvo, Rendgenske zrake, ..., Sirius, Standardna svijeća, Stara Grčka, Sunce, Suncostaj, Svjetlosna godina, Svjetlost, Teleskop, Ugljik, Vatromet, Venera, Vodik, Zmija (zviježđe), Zvijezda, 1054., 1572., 1604., 1921., 4. srpnja. Proširite indeks (19 više) »
Alfa Centaura
Alfa Centaura ili Alpha Centauri (α Centauri/α Cen, Rigil Kentaurus, Toliman) je višestruka i najsjajnija zvijezda južnog zviježda Centaur, te treća najsjajnija zvijezda na našem nebu, prividne magnitude – 0,27.
Novi!!: Supernova i Alfa Centaura · Vidi više »
Antares
Antares (grč. Ἀντάρης, stezanjem anti Ares: Marsov suparnik, jer zbog crvene boje donekle nalikuje na planet Mars, grč. Ares) (Alfa Škorpiona, α Scorpii) je najsjajnija zvijezda zviježđa Škorpion i šesnaesta po sjaju među svim zvijezdama noćnoga neba (ponekad se spominje kao petnaesta, ako se dvije sjajnije komponente četverostrukog sustava Kapela broje kao jedna).
Novi!!: Supernova i Antares · Vidi više »
Antarktika
Pogled na Antarktiku iz satelita, napravljen od raznih satelitskih ulomaka Antarktika (od grčkog Ανταρκτικως, suprotno od Arktik) je kontinent koji okružuje južni pol Zemlje.
Novi!!: Supernova i Antarktika · Vidi više »
Škorpion (zviježđe)
Škorpion (lat. Scorpius), jedno je od zviježđa zodijaka, pozicionirano između Vage na zapadu i Strijelca na istoku.
Novi!!: Supernova i Škorpion (zviježđe) · Vidi više »
Betelgez
Betelgez, poznata i kao α Orionis je velika zvijezda u zviježđu Orion.
Novi!!: Supernova i Betelgez · Vidi više »
Betlehemska zvijezda
Giotto: Poklon kraljeva. Vidi se i betlehemska zvijezda Betlehemska zvijezda, rjeđe i Božićna zvijezda, nebeska je pojava, koja se spominje u Evanđelju po Mateju (Mt 2, 1-13), kada su se tri kralja s istoka pojavila u Jeruzalemu raspitujući se, gdje se rodio Isus.
Novi!!: Supernova i Betlehemska zvijezda · Vidi više »
Bijeli patuljak
Sirius B, pratioc zvijezde Sirius je najbliži i najpoznatiji bijeli patuljak. Na fotografiji se vidi kao malena točkica svjetla dolje lijevo ispod Siriusa. Bijeli patuljak ili degenerirani patuljak je malena zvijezda koja se sastoji uglavnom od materije koja ne sadrži elektrone u sebi.
Novi!!: Supernova i Bijeli patuljak · Vidi više »
Bik (zviježđe)
Bik (lat: Taurus) jedno je od zviježđa zodijaka.
Novi!!: Supernova i Bik (zviježđe) · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Supernova i Božić · Vidi više »
Colin Stanley Gum
Colin Stanley Gum (4. lipnja 1924. – Zermatt, Švicarska, 29. travnja 1960.), australski astronom koji je katalogizirao emisijske maglice na južnom nebu na opservatoriju Mount Stromlou služeći se fotografijom širokog polja.
Novi!!: Supernova i Colin Stanley Gum · Vidi više »
Crna rupa
Simulacija crne rupe akrecijskog diska crne rupe Super masivna crna rupa ili jama u jezgri super gigantske eliptične galaktike Messier 87, mase 7 milijarda puta veće od našeg sunca. Ovu sliku objavila je NASA, slikano Event Horizon Teleskopom 10. travnja 2019. Crna rupa ili crna jama je regija prostor-vremena u kojem je velika masa zbijena u malu točku čija je gravitacijska akceleracija ili sila toliko jaka da ju ništa, niti čestice pa čak niti elektromagnetska radijacija poput svjetlosti ne može napustiti.
Novi!!: Supernova i Crna rupa · Vidi više »
Crveni div
Usporedba dimenzija crvenog diva Arktura i našeg Sunca. Crveni div je zvijezda s malom ili umjerenom masom koja se nalazi na kraju svoje evolucije.
Novi!!: Supernova i Crveni div · Vidi više »
Dan neovisnosti
Ne postoji službeni Nacionalni Praznik Dan neovisnosti je godišnja proslava kojom se obilježava obljetnica samostalnosti naroda ili državnosti, obično nakon izlaska iz grupe ili dijela drugog naroda ili države, ili još rjeđe nakon kraja vojne okupacije.
Novi!!: Supernova i Dan neovisnosti · Vidi više »
Džul
Džul (znak J) je mjerna jedinica SI za rad (W), energiju (E) i toplinu (Q).
Novi!!: Supernova i Džul · Vidi više »
Degenerirani plin
Degenerirani plin odnosno degenerirana tvar, fizičko stanje tvari gdje je struktura atoma degenerirana do urušavanja.
Novi!!: Supernova i Degenerirani plin · Vidi više »
Dvojna zvijezda
Dvostruka zvijezda Sirius A i B Dvostruke ili dvojne zvijezde su zvjezdani sustav kojeg čine dvije gravitacijski vezane zvijezde.
Novi!!: Supernova i Dvojna zvijezda · Vidi više »
Elektromagnetsko zračenje
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.
Novi!!: Supernova i Elektromagnetsko zračenje · Vidi više »
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Novi!!: Supernova i Energija · Vidi više »
Galaktika
Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.
Novi!!: Supernova i Galaktika · Vidi više »
Glavni niz
Hertzsprung-Russellov dijagram Glavni niz je područje u Hertzsprung-Russellovom dijagramu koje je ucrtano u dijagramsku crtu od desno dolje (crvene i relativno hladne zvijezde) do lijevo gore (plave i relativno vruće zvijezde).
Novi!!: Supernova i Glavni niz · Vidi više »
Herkul (zviježđe)
Herkul (lat: Hercules) je peto najveće od 88 modernih zviježđa.
Novi!!: Supernova i Herkul (zviježđe) · Vidi više »
Hiparh
Hiparh (grčki, Hípparkhos; Niceja, oko 190. pr. Kr. – otok Rodos, oko 120. pr. Kr.), grčki astronom, geograf i matematičar.
Novi!!: Supernova i Hiparh · Vidi više »
Hipernova
Hipernova je vrsta supernove koja nastaje kolapsom izuzetno masivne zvijezde na kraju životnog ciklusa.
Novi!!: Supernova i Hipernova · Vidi više »
Jedro (zviježđe)
Jedro (lat. Vela) je zviježđe južne polutke.
Novi!!: Supernova i Jedro (zviježđe) · Vidi više »
Kasiopeja (zviježđe)
Kasiopeja (lat. Cassiopeia) je zviježđe sjeverne polutke, nazvano po Kasiopeji, liku iz grčke mitologije.
Novi!!: Supernova i Kasiopeja (zviježđe) · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Supernova i Kina · Vidi više »
Kinetička energija
gibanju. Kada tijelo pada, njegova se potencijalna energija smanjuje i pretvara u kinetičku energiju. četverotaktnog motora. Kinetička energija (prema grč. ϰıνητıϰός: koji se giba, koji pokreće; oznaka Ek) je energija tijela u gibanju.
Novi!!: Supernova i Kinetička energija · Vidi više »
Kisik
Na sobnoj temperaturi kisik je bezbojan plin, bez okusa i mirisa, teži od zraka.
Novi!!: Supernova i Kisik · Vidi više »
Kit (zviježđe)
Kit (lat. Cetus) je zviježđe vidljivo na sjevernoj polutci za vrijeme zime.
Novi!!: Supernova i Kit (zviježđe) · Vidi više »
Knut Emil Lundmark
Knut Emil Lundmark (Älvsbyn, 14. lipnja 1889. – Lund, 23. travnja 1958.), švedski astronom, profesor astronomije i voditelj opservatorija Sveučilišta Lund 1929. – 1955. Lundmark je stekao astronomsko obrazovanje na opsertvatoriju Sveučilišta Uppsala.
Novi!!: Supernova i Knut Emil Lundmark · Vidi više »
Kozmičke zrake
video verziju Kozmičke zrake ili kozmičko zračenje je zračenje visoke energije koje dopire na Zemlju iz svemira.
Novi!!: Supernova i Kozmičke zrake · Vidi više »
Lažna supernova
Lažna supernova (eng. supernova impostor) su zvjezdane eksplozije koje na prvu izgledaju kao vrsta supernove, no one ne razaraju roditeljske zvijezde.
Novi!!: Supernova i Lažna supernova · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Supernova i Latinski jezik · Vidi više »
Magnituda (astronomija)
Magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova sjaja.
Novi!!: Supernova i Magnituda (astronomija) · Vidi više »
Messier 1
M1, Maglica Rakovica snimljena 80 milimetarskim teleskopom. Messier 1 (M1) ili Maglica Rakovica (katalogizirana još kao NGC 1952 i Taurus A) je ostatak supernove iz 1054.
Novi!!: Supernova i Messier 1 · Vidi više »
Mikrovalovi
Mikrovalna pećnica. elektromagnetskog zračenja. Mikrovalovi su elektromagnetski valovi valne duljine od 1 do 300 mm.
Novi!!: Supernova i Mikrovalovi · Vidi više »
Mira Ceti
Mira, varijabilni asimptotski crveni div. Mira Ceti ili Omicron Ceti, crvena divovska zvijezda u zviježđu Kita (Cet) u području nebeskog ekvatora.
Novi!!: Supernova i Mira Ceti · Vidi više »
Mjesec
Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.
Novi!!: Supernova i Mjesec · Vidi više »
Neutrino
Neutrino (talijanski, od neutr + -ino, talijanska umanjenica; oznaka ν) je subatomska čestica, lepton bez električnoga naboja, vrlo malo mase, koji se giba brzinom bliskom brzini svjetlosti.
Novi!!: Supernova i Neutrino · Vidi više »
Neutronska zvijezda
accessdate.
Novi!!: Supernova i Neutronska zvijezda · Vidi više »
Nova
V404 Labuda - dvojni sustav crni rupa koji periodično erumptira kao nova. Nova Cygni 1992 Nova (lat.) je naziv za promjenjive zvijezde koje bez ikakvih prethodnih znakova bljesnu; sjaj im se u tom slučaju poveća i do sto tisuća puta (obično 25 tisuća puta).
Novi!!: Supernova i Nova · Vidi više »
Oko
Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.
Novi!!: Supernova i Oko · Vidi više »
Orion (zviježđe)
Orion ili Lovac (lat. Orion) je uz Velikog medvjeda jedno od najpoznatijih i najprepoznatljivijih zviježđa.
Novi!!: Supernova i Orion (zviježđe) · Vidi više »
Ostatak supernove
Ostatak SN 1604 (Keplerova supernova). Slika je složena od snimaka svemirskih teleskopa Spitzer (infracrveno), Hubble (vidljiva svjetkost) i Chandra (X-zrake). Ostatak supernove (remnant) je pojam iz astronomije.
Novi!!: Supernova i Ostatak supernove · Vidi više »
Pegaz (zviježđe)
Pegaz (lat. Pegasus) je zviježđe sjeverne polutke nazvano prema istoimenom mitološkom krilatom konju.
Novi!!: Supernova i Pegaz (zviježđe) · Vidi više »
Planetna maglica
Planetarna maglica NGC 7293. Planetarna maglica je nebeski objekt koji se sastoji od užarene ovojnice plina i plazme.
Novi!!: Supernova i Planetna maglica · Vidi više »
Pulsar
magnetskih polja i čestica iz središnjeg pulsara. Zemlji. Pulsar PSR B1509-58 je ustvari neutronska zvijezda kola se brzo okreće. gama-zrake koje dolaze s pulsara Vela. Pulsar (eng., skraćeno od puls ar: pulsirajuća zvijezda) je vrsta neutronske zvijezde, snažnoga magnetskoga polja (oko 108 T) i brze vrtnje, nazvane po strogo pravilnoj periodičnoj emisiji impulsa elektromagnetskih valova.
Novi!!: Supernova i Pulsar · Vidi više »
Rakovica
Rakovica je općina u Karlovačkoj županiji u Hrvatskoj.
Novi!!: Supernova i Rakovica · Vidi više »
Ratarstvo
Nekadašnja metoda oranja. Međimurju. Ratarstvo je poljoprivredna grana biljne proizvodnje i znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem kulturnih biljaka i njihova uzgoja.
Novi!!: Supernova i Ratarstvo · Vidi više »
Rendgenske zrake
W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje. katodnih zraka. interferencije raspršenih rendgenskih zraka koje prolaze kroz kristal. Podaci se mogu koristiti za određivanje kristalne strukture. piroksene, olivin i druge (Curveness rover na "Rocknest", 17. listopada 2012.). atomske jezgre. Mliječnog puta (2010.). Rendgenske zrake ili rendgenske zrake, poznate i kao X-zrake, područje su elektromagnetskog zračenja s valnim duljinama između 0,001 i 10 nm, što približno odgovara području između ultraljubičastog i gama zračenja.
Novi!!: Supernova i Rendgenske zrake · Vidi više »
Sirius
Sirius (α CMa / α Canis Majoris / Alfa Canis Majoris, lat. Sīrĭus) je najsjajnija zvijezda noćnog neba.
Novi!!: Supernova i Sirius · Vidi više »
Standardna svijeća
Standardna svijeća je tipizirani astronomski objekt poznatih svojstava koji se koristi za određivanje udaljenosti u Svemiru.
Novi!!: Supernova i Standardna svijeća · Vidi više »
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Novi!!: Supernova i Stara Grčka · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Supernova i Sunce · Vidi više »
Suncostaj
Zimski suncostaj ili solsticij. Ljetni suncostaj ili solsticij. Nebeski ekvator i ekliptika. Sunca za 4 godišnja doba. Suncostaj ili solsticij (lat. solstitium) je vrijeme kada Sunce u prividnom gibanju oko Zemlje postigne najveću pozitivnu deklinaciju +23°27′ (ljetni suncostaj), odnosno najveću negativnu deklinaciju od –23°27′ (zimski suncostaj).
Novi!!: Supernova i Suncostaj · Vidi više »
Svjetlosna godina
Svjetlosna godina je jedinica za mjerenje duljine, a upotrebljava se prije svega u astronomiji.
Novi!!: Supernova i Svjetlosna godina · Vidi više »
Svjetlost
Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara). Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. Svjetlost je elektromagnetsko zračenje koje je vidljivo ljudskom oku.
Novi!!: Supernova i Svjetlost · Vidi više »
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.
Novi!!: Supernova i Teleskop · Vidi više »
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Novi!!: Supernova i Ugljik · Vidi više »
Vatromet
Vatromet u Sydneyu Vatromet u Nagaoci Vatromet (vatra+meta) označava prikaz pri kojim se eksplozivne pirotehničke naprave i projektili koordinirano pale radi zabave.
Novi!!: Supernova i Vatromet · Vidi više »
Venera
Venera je drugi planet po udaljenosti od Sunca, bez satelita, nešto manji od Zemlje (promjer 12 104 kilometara).
Novi!!: Supernova i Venera · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Supernova i Vodik · Vidi više »
Zmija (zviježđe)
Zmija (lat. Serpens) jedno je od 88 modernih i 48 originalnih Ptolemejevih zviježđa.
Novi!!: Supernova i Zmija (zviježđe) · Vidi više »
Zvijezda
svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.
Novi!!: Supernova i Zvijezda · Vidi više »
1054.
Bez opisa.
Novi!!: Supernova i 1054. · Vidi više »
1572.
Bez opisa.
Novi!!: Supernova i 1572. · Vidi više »
1604.
Bez opisa.
Novi!!: Supernova i 1604. · Vidi više »
1921.
Bez opisa.
Novi!!: Supernova i 1921. · Vidi više »
4. srpnja
4.
Novi!!: Supernova i 4. srpnja · Vidi više »
