Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Preuzimanje
Brže od pregledniku!
 

Sveti Vid

Indeks Sveti Vid

Sveti Vid (Mazzara del Valla, oko 290. – Lukanija, oko 303.), kršćanski svetac i mučenik.

28 odnosi: Češka, Čudotvorno raspelo, Dioklecijan, Duhovna obnova grada Rijeke, Kapela sv. Vida kraj Koprivnice, Katedrala sv. Vida u Rijeci, Katolička Crkva, Koprivnica, Kršćanstvo, Kulturno-prosvjetiteljsko društvo "Fran Galović", Lukanija, Pariz, Požar, Podravina, Prag, Pravoslavlje, Rim, Samostan, Sicilija, Sveti Vjenceslav, Svetovit, 15. lipnja, 1991., 303., 304., 305., 600., 756..

Češka

Češka, službeno Češka Republika je država u Srednjoj Europi koja na sjeveroistoku graniči s Poljskom, na jugoistoku sa Slovačkom, na jugu s Austrijom i na zapadu i sjeverozapadu s Njemačkom. Češka država nastala je krajem 9. stoljeće kao Vojvodstvo Češka u sklopu povijesne Velikomoravske Kneževine. Nakon pada kneževine 907. godine, centar moći se iz Moravske preselio u Bohemiju (Češku) pod vladavinom Přemyslovića. Godine 1004., Vojvodstvo je formalno priznato kao dio Svetog Rimskog Carstva. Godine 1212. službeno je priznato kao Kraljevina Bohemija, a svoj najveći teritorijalni doseg imala je tijekom 14. stoljeća. Češki kralj nije vladao samo tadašnjom Češkom već i svim drugim zemljama koje su tvorile tzv. Krunu sv. Vaclava, a imao je i pravo glasa pri izboru rimsko-njemačkog cara. Tijekom Husitskih ratova u 15. stoljeću, potaknutih češkom reformacijom, Kraljevina Bohemija se suočila s nizom embarga i odbila je čak pet križarskih ratova koje su proglasili vođe Katoličke Crkve, a mahom vodili njemački carevi. Nakon Mohačke bitke 1526. godine, zemlje Krune sv. Vaclava su pripojene Habsburškoj Monarhiji, zajedno s Austrijskim Nadvojvodstvom i Kraljevinom Ugarskom. Protestanska češka buna (1618. – 1620.) protiv katoličkih Habsburgovaca dovela je do Tridesetogodišnjeg rata, nakon kojega je Monarhija konsolidirala svoju vlast, nanovo nametnula katolicizam i započela s provedbom postepene germanizacije. Nakon pada Svetog Rimskog Carstva 1806. godine, Kraljevina Bohemija je pripojena Austrijskom Carstvu, a češki jezik je doživio obnovu u jeku jačanja romantičarskog nacionalizma. U 19. stoljeću, češke zemlje su predstavljale industrijsko središte Austro-Ugarske monarhije, zbog čega će kasnije postati središte Čehoslovačke, formirane 1918. godine nakon raspada Austro-Ugarske monarhije, nakon Prvog svjetskog rata. U međuratnom razdoblju je Čehoslovačka, preostala jedina demokracija u tom dijelu Europe. Tijekom Drugog svjetskog rata, Češka je bila pod njemačkom okupacijom, a oslobođena je 1945. godine od strane Sovjeta i Amerikanaca. Većina stanovništva koje je govorilo njemačkim je protjerano nakon rata, čime je Češka izgubila velik dio svojih manjina i svoj raniji dvojezični karakter. Na izborima 1946. pobjedu je odnijela Komunistička partija Čehoslovačke. Nakon državnog udara 1948., Čehoslovačka je postala jednostranačka komunistička država pod sovjetskim utjecajem. Godine 1968., rastuće nezadovoljstvo režimom kulminiralo je reformskim pokretom znanim kao Praško proljeće, koji je završio sovjetskom invazijom. Čehoslovačka je do 1989. godine bila pod okupacijom, kada je Baršunasta revolucija dovela do raspada komunističkog sustava i reuspostave višestranačke republike. Dana 1. siječnja 1993. godine, Čehoslovačka se mirno raspala, a njezine bivše članice postale su nezavisne republike Češka i Slovačka. Češka je visoko razvijena država s naprednim gospodarstvom i visokim životnim standardom. UNDP je rangirala Češku na 15. mjesto HDI-ju prilagođenom nejednakostima. Češka je također 6. najmiroljubivija zdržava svijeta, a uz to ostvaruje visoki stupanj demokratske vlasti. Grad Prag ima najnižu stopu nezaposlenosti u cijeloj Europskoj uniji. Češka je uz to i članica Ujedinjenih naroda, Europske unije, NATO-a, OECD-a, OSCE-a i Vijeća Europe.

Novi!!: Sveti Vid i Češka · Vidi više »

Čudotvorno raspelo

Čudotvorno raspelo Katedrala Svetog Vida Čudotvorno Raspelo je najznačajniji umjetnički srednjovjekovni spomenik, što ga posjeduje grad Rijeka.

Novi!!: Sveti Vid i Čudotvorno raspelo · Vidi više »

Dioklecijan

Dioklecijan, (lat. Gaius Aurelius Valerius Diocletianus; Gaj Aurelije Valerije Dioklecijan), (Salona, 22. prosinca 245. - palača kraj Salone, 3. prosinca 316.) bio je rimski car (284. – 305.).

Novi!!: Sveti Vid i Dioklecijan · Vidi više »

Duhovna obnova grada Rijeke

Plakat Duhovna obnova grada Rijeke 2017. Duhovna obnova grada Rijeke je katoličke projekt duhovne obnove hrvatskoga grada Rijeke.

Novi!!: Sveti Vid i Duhovna obnova grada Rijeke · Vidi više »

Kapela sv. Vida kraj Koprivnice

Kapela sv.

Novi!!: Sveti Vid i Kapela sv. Vida kraj Koprivnice · Vidi više »

Katedrala sv. Vida u Rijeci

Oltar crkve Unutrašnjost crkve Katedrala sv.

Novi!!: Sveti Vid i Katedrala sv. Vida u Rijeci · Vidi više »

Katolička Crkva

Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.

Novi!!: Sveti Vid i Katolička Crkva · Vidi više »

Koprivnica

Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.

Novi!!: Sveti Vid i Koprivnica · Vidi više »

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Novi!!: Sveti Vid i Kršćanstvo · Vidi više »

Kulturno-prosvjetiteljsko društvo "Fran Galović"

Kulturno-prosvjetiteljsko društvo "Fran Galović" osnovano je 15. lipnja 1991. godine kao odgovor grupe mladih Koprivničanaca na agresiju na Republiku Hrvatsku.

Novi!!: Sveti Vid i Kulturno-prosvjetiteljsko društvo "Fran Galović" · Vidi više »

Lukanija

Karta stare Lukanije. Lucania je naziv koji se je koristio od vremena Velikoj Grčkoj za područje koja se prostirala od Tirenskog mora do Tarantskog zaljeva.

Novi!!: Sveti Vid i Lukanija · Vidi više »

Pariz

Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.

Novi!!: Sveti Vid i Pariz · Vidi više »

Požar

Šumski požar Požar je nekontrolirano gorenje koje nanosi materijalnu štetu i/ili ugrožava ljudske živote.

Novi!!: Sveti Vid i Požar · Vidi više »

Podravina

KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.

Novi!!: Sveti Vid i Podravina · Vidi više »

Prag

Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.

Novi!!: Sveti Vid i Prag · Vidi više »

Pravoslavlje

Svepravoslavni koncil, Kreta, Grčka. Grčkoj. Chicagu. Srpski pravoslavni križ Pravoslavlje ili ortodoksija je jedno od glavnih ogranaka kršćanstva (uz katoličanstvo i protestantizam).

Novi!!: Sveti Vid i Pravoslavlje · Vidi više »

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Novi!!: Sveti Vid i Rim · Vidi više »

Samostan

Kataloniji Samostan je nastamba u kojoj žive pripadnici redovničkih zajednica, svećenici i časne sestre.

Novi!!: Sveti Vid i Samostan · Vidi više »

Sicilija

Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.

Novi!!: Sveti Vid i Sicilija · Vidi više »

Sveti Vjenceslav

Sveti Vjenceslav, češki Svatý Václav (Prag, 907. – Stara Boleslava, 28. rujna 935.), katolički svetac i češki knez.

Novi!!: Sveti Vid i Sveti Vjenceslav · Vidi više »

Svetovit

Statua četveroglavoga Svetovita na njemačkom otoku Rügenu (slav. Rujani), suvremena reprodukcija SvetovitStjepan Babić, Božidar Finka, Milan Moguš, Hrvatski pravopis, 5.

Novi!!: Sveti Vid i Svetovit · Vidi više »

15. lipnja

15.

Novi!!: Sveti Vid i 15. lipnja · Vidi više »

1991.

Bez opisa.

Novi!!: Sveti Vid i 1991. · Vidi više »

303.

Bez opisa.

Novi!!: Sveti Vid i 303. · Vidi više »

304.

Bez opisa.

Novi!!: Sveti Vid i 304. · Vidi više »

305.

Bez opisa.

Novi!!: Sveti Vid i 305. · Vidi više »

600.

Bez opisa.

Novi!!: Sveti Vid i 600. · Vidi više »

756.

Bez opisa.

Novi!!: Sveti Vid i 756. · Vidi više »

Preusmjerava ovdje:

Sv. Vid, Sv.Vid.

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »