Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Svjetlost

Indeks Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).

Sadržaj

  1. 113 odnosi: Akromatske boje, Albert Einstein, Astronomski objekt, Atom, Augustin Jean Fresnel, Baklja, Biljke, Boja, Brzina, Brzina svjetlosti, Camera obscura, Christiaan Huygens, Cijan, Cijev, Crvena, Disperzija (optika), Dvolom, Elastičnost, Električna struja, Električni izboj, Električni luk, Elektromagnetizam, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Energija, Eter, Fosfor, Foton, Frekvencija, Galaktika, Gama-čestica, Geometrijska optika, Goran Pichler, Gravitacijsko polje, Heinrich Rudolf Hertz, Herc, Hubbleov zakon, Indeks loma, Infracrveno zračenje, Interferencija valova, Isaac Newton, Jakost zračenja, James Clerk Maxwell, Konstanta, Kovine, Kristalna rešetka, Kvantna teorija, Latinski jezik, Leksikon Ruđera Boškovića, Ljubičasta, ... Proširite indeks (63 više) »

Akromatske boje

Akromatski tonovi- crna, siva, bijela. Akromatske boje su crna, bijela, i svi tonovi sive.

Pogledaj Svjetlost i Akromatske boje

Albert Einstein

Fotoelektrični učinak također pokazuje dualizam: ulazni fotoni dolaze s lijeve strane i udaraju metalnu ploču (na dnu), izbijaju elektrone, koji su prikazani kako izlijeću na desnu stranu. elipsu koja se polako okreće u svojoj ravnini (primjer Merkurova perihela). Albert Einstein (Ulm, 14. ožujka 1879.

Pogledaj Svjetlost i Albert Einstein

Astronomski objekt

Pod pojmom astronomskih objekata ili nebeskih tijela podrazumijevamo sve objekte u svemiru: zvijezde, planete, asteroide, prirodne satelite.

Pogledaj Svjetlost i Astronomski objekt

Atom

Stilizirani prikaz atoma litija. nm. atomske orbitale na različitim energetskim razinama. Svjetlija područja pokazuju mjesta gdje se elektron najvjerojatnije može naći. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).

Pogledaj Svjetlost i Atom

Augustin Jean Fresnel

Augustin Jean Fresnel ili Augustin Fresnel (Broglie, 10. svibnja 1788. – Ville-d'Auray, 14. lipnja 1827.), francuski fizičar.

Pogledaj Svjetlost i Augustin Jean Fresnel

Baklja

Olimpijska baklja za Zimske olimpijske igre u Torinu 2006. Baklja je zapaljeni drveni štap premazan lako gorivim tvarima (vosak, smola, mast).

Pogledaj Svjetlost i Baklja

Biljke

Biljke (lat. Plantae) su glavna grupa koja sadrži 642 porodice i 17.020 rodova (genera) (bez algi), uključujući i organizme kao drveće, cvijeće, bilje i paprati.

Pogledaj Svjetlost i Biljke

Boja

Slikarski krug boja. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje.

Pogledaj Svjetlost i Boja

Brzina

fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.

Pogledaj Svjetlost i Brzina

Brzina svjetlosti

Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara) Brzina svjetlosti je brzina širenja elektromagnetskih valova.

Pogledaj Svjetlost i Brzina svjetlosti

Camera obscura

''Camera obscura'' Camera obscura (lat. tamna soba) je predhodnica fotoaparata.

Pogledaj Svjetlost i Camera obscura

Christiaan Huygens

Christiaan Huygens (Haag, 14. travnja 1629. – Haag, 8. srpnja 1695.), nizozemski astronom, matematičar i fizičar.

Pogledaj Svjetlost i Christiaan Huygens

Cijan

Boja cijan Boja cijan.

Pogledaj Svjetlost i Cijan

Cijev

Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi.

Pogledaj Svjetlost i Cijev

Crvena

Crvena boja Crvena boja.

Pogledaj Svjetlost i Crvena

Disperzija (optika)

dugine boje. vode. Disperzija (lat. dispersio: rasap, raspršenje, rasipanje), disperzija svjetlosti ili optička disperzija, u optici, je razlaganje složene (na primjer bijele) svjetlosti na boje zbog ovisnosti indeksa loma o valnoj duljini svjetlosti koje nastaje prilikom loma svjetlosti (refrakcije), ogiba (interferencije), totalne refleksije i drugo.

Pogledaj Svjetlost i Disperzija (optika)

Dvolom

Dvolom u kristalu. Birefringencija (dvolom) kod kalcita. Kristal kalcita leži na milimetarskom papiru prikazujući dvolom. polarizirana (ordinarna) ili izvanredna zraka. Dvolom je pojava pri kojoj se zraka svjetlosti prolazeći kroz anizotropno sredstvo (kristale, osim kristala teseralnog sustava) lomi i razdvaja u dvije međusobno okomite linearno polarizirane zrake; nastaje zbog toga što je brzina širenja svjetlosti u anizotropnim tijelima različita u raznim smjerovima.

Pogledaj Svjetlost i Dvolom

Elastičnost

Tlačna zavojna torzijska opruga. vlačne čvrstoće trgovačkih čelika. ploštine A, pa je ukupna sila ''F'' u presjeku ''σ ∙ A''. Elastičnost (franc. élasticité: rastezljivost, gipkost elastičnost, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Pogledaj Svjetlost i Elastičnost

Električna struja

katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.

Pogledaj Svjetlost i Električna struja

Električni izboj

Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. tračnicama vlaka. elektrolučnog zavarivanja. dozimetru. Geigerov brojač. zračenja se stvara. Geisslerove cijevi. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).

Pogledaj Svjetlost i Električni izboj

Električni luk

čavla. Električni luk je električni proboj plina, koji rezultira u stvaranju plazme i električnoj provodljivosti plina ili zraka, koji su u normalnim uvjetima izolatori.

Pogledaj Svjetlost i Električni luk

Elektromagnetizam

Najjednostavniji je elektromagnet električna zavojnica kroz koju može teći električna struja. električnih naboja. Ako postavimo električni vodič unutar potkovastog magneta, čim se uključi električna struja, vodič će se otkloniti. silu od 2 ∙ 10-7 njutna po metru (N/m). Prednja strana zvučnika.

Pogledaj Svjetlost i Elektromagnetizam

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Pogledaj Svjetlost i Elektromagnetsko zračenje

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Pogledaj Svjetlost i Elektron

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.

Pogledaj Svjetlost i Energija

Eter

* Eter (mitologija).

Pogledaj Svjetlost i Eter

Fosfor

Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.

Pogledaj Svjetlost i Fosfor

Foton

nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta. Higgsovim bozonom. spiralom). Foton (prema grč. φῶς, genitiv: φωτός: svjetlοst), svjetlosni kvant, kvant svjetlosti ili kvant elektromagnetskoga zračenja (oznaka γ) je osnovni djelić energije elektromagnetskoga zračenja, elementarna čestica koja je posrednik u prenošenju elektromagnetskoga međudjelovanja.

Pogledaj Svjetlost i Foton

Frekvencija

Primjer različitih frekvencija. Sinusoidni valovi različitih frekvencija; donji valovi imaju veću frekvenciju od onih iznad njih. Frekvencija (lat. frequentia: mnoštvo; oznaka f ili ν; učestalost, čestota) je fizikalna veličina koja iskazuje broj ponavljanja neke periodične pojave u jedinici vremena (periodično gibanje).

Pogledaj Svjetlost i Frekvencija

Galaktika

Nevadi. zviježđu Berenikina kosa, ima promjer od oko 17 000 parseka i približno je od nas udaljena 20 milijuna parseka. (Fotografija: Svemirski teleskop Hubble, NASA/ESA.) Spiralna galaktika NGC 5194. Andromeda. zviježđu Vaga. Galaktika ili galaksija je velika nakupina zvijezda, ostataka zvijezda, međuzvjezdane tvari i tamne tvari koju na okupu održava gravitacija.

Pogledaj Svjetlost i Galaktika

Gama-čestica

atomskoj jezgri. nuklearnim eksplozijama. Znak za opasnost od radioaktivnosti. Alfa-zračenje može zaustaviti papir; beta-zračenje može zaustaviti aluminijski lim debeo nekoliko milimetara; a većinu gama-zračenja može zaustaviti desetak centimetara debela olovna ploča. Linearni koeficijent za slabljenje mlaza gama zraka (''μ'') zbog prolaza kroz aluminij (atomski broj Z.

Pogledaj Svjetlost i Gama-čestica

Geometrijska optika

prirodi. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija. paraboličnim zrcalom. Sabirna leća. sabirne leće.

Pogledaj Svjetlost i Geometrijska optika

Goran Pichler

Goran Pichler (Zagreb, 24. veljače 1946.), hrvatski fizičar.

Pogledaj Svjetlost i Goran Pichler

Gravitacijsko polje

Gravitacijsko polje Zemlje; polje je radialno. Zelene strelice označavaju silnice gravitacijskoga polja. Gravitacijsko polje je područje u kojem na tijela s masom djeluje gravitacijska sila.

Pogledaj Svjetlost i Gravitacijsko polje

Heinrich Rudolf Hertz

Heinrich Rudolf Hertz ili Heinrich Hertz (Hamburg, 22. veljače 1857. – Bonn, 1. siječnja 1894.), njemački fizičar.

Pogledaj Svjetlost i Heinrich Rudolf Hertz

Herc

Tri svjetla s blijeskovima, od najniže frekvencije (gore) do najviše (dolje): f je frekvencija Hertza ("Hz"), tj. broj bljeskanja po sekundi. T je vremensko razdoblje u sekundama ("s"), tj. broj sekundi po bljeskanju. Herc (znak: Hz) mjerna je jedinica za frekvenciju u Međunarodnom sustavu (SI) i ubraja se u izvedene jedinice SI.

Pogledaj Svjetlost i Herc

Hubbleov zakon

Edwin Hubble (1888. – 1953.), otkrio je 1929. proporcionalnost između udaljenosti pojedine galaksije i njenog crvenog pomaka.

Pogledaj Svjetlost i Hubbleov zakon

Indeks loma

Refrakcija ili lom svjetlosti. lomljenja svjetlosti (refrakcije) na granici dvaju sredstava. Totalna refleksija nastaje kada zrake svjetlosti koje se šire iz optički gušćeg u optički rjeđe sredstvo padaju na granicu tih sredstava pod kutom većim od nekoga graničnoga kuta. Indeks loma (oznaka n) je bezdimenzionalna fizikalna veličina koja opisuje međudjelovanje svjetlosti i optički prozirne tvari, a definirana je kao omjer brzine svjetlosti u vakuumu c i brzine svjetlosti u tvari v: Posljedica je promjene brzine svjetlosti promjena pravca njezina širenja pri prelasku iz jednoga optičkog sredstva u drugo.

Pogledaj Svjetlost i Indeks loma

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Pogledaj Svjetlost i Infracrveno zračenje

Interferencija valova

Interferencija dvaju kružnih valova. Interferencija lijevog (zeleni) i desnog (plavi) vala, te rezultirajući val (crveni). Newtonovi kolobari ili prsteni. Interferencija svjetlosti između 2 izvora za različite valne duljine i udaljenosti između njih. ''Very Large Array'', puno malih radio teleskopa se povezuje radio interferometrijom u veliki radio teleskop.

Pogledaj Svjetlost i Interferencija valova

Isaac Newton

lat. ''Philosophiae Naturalis Principia Mathematica'', 1687.) reflektora iz 1672. indeksa loma i da je boja prolazne svjetlosti svojstvo koje dolazi od loma svjetlosti kroz tvar. hiperboli E i napustila bi Zemlju. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. Prema predaji, 1666. Newton je opazio pad jabuke s drveta u svom vrtu u Woolsthorpeu.

Pogledaj Svjetlost i Isaac Newton

Jakost zračenja

Crookesov radiometar u radu. Jakost zračenja ili radijacijski intenzitet (oznaka I) je radiometrijska fizikalna veličina koja opisuje elektromagnetsko zračenje iz točkastoga izvora.

Pogledaj Svjetlost i Jakost zračenja

James Clerk Maxwell

James Clerk Maxwell (Edinburgh, 13. lipnja 1831. – Cambridge, 5. studenog 1879.), škotski fizičar.

Pogledaj Svjetlost i James Clerk Maxwell

Konstanta

Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Konstanta (od lat. constans, genitiv constantis: nepromjenljiv, postojan) ili stalnica je veličina koja zadržava istu vrijednost tijekom nekog procesa, promjenâ drugih veličina ili okolnosti.

Pogledaj Svjetlost i Konstanta

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Pogledaj Svjetlost i Kovine

Kristalna rešetka

Nastanak natrijeva klorida: elektron s atoma natrija potpuno prelazi na atom klora. Nastanak kristala natrijeva klorida. Kristalna rešetka je pravilan trodimenzijski raspored periodički ponavljanih strukturnih jedinica (atoma, iona, molekula) kao građevnih čestica kristala, koji mu daje karakteristična svojstva i oblik.

Pogledaj Svjetlost i Kristalna rešetka

Kvantna teorija

U kvantnoj mehanici i termodinamici, kvantna teorija je teorija koju je osnovao Max Planck kako bi objasnio zračenje crnog tijela.

Pogledaj Svjetlost i Kvantna teorija

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Svjetlost i Latinski jezik

Leksikon Ruđera Boškovića

Leksikon Ruđera Boškovića Leksikon Ruđera Boškovića Leksikografski zavod Miroslav Krleža objavio je 2011.

Pogledaj Svjetlost i Leksikon Ruđera Boškovića

Ljubičasta

Ljubičasta spada u sekundarne boje.

Pogledaj Svjetlost i Ljubičasta

Masa

pravcu dok ga neka vanjska sila ne prisili da to stanje promijeni. kvadratu njihove međusobne udaljenosti. ubrzanje bilo kojega padajućeg tijela na površini Zemlje konstantno i da je jednako za sva tijela. Masa (lat. massa: tijesto  masa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2015.

Pogledaj Svjetlost i Masa

Materijal

kovačnici. Stijene i minerali. obalne sekvoje izrazito crvene boje. Australiji. svile. plastike. Tehnička keramika: klizni ležaj. Stakloplastika (kajak) je primjer kompozitnog materijala. Materijal je čvrsta tvar koja ima masu i zauzima prostor.

Pogledaj Svjetlost i Materijal

Max Planck

crnog tijela (gustoća spektralne energije unutar šupljine idealnog crnog tijela). Jedinice mogu biti kJ/m4, ili nJ/cm3/μm. Pomnoženo s c/4π da se dobije I'(λ,T) elektromagnetskim zračenjem, to jest foton ili '''svjetlosni kvant'''. Max Planck (Kiel, 23.

Pogledaj Svjetlost i Max Planck

Mössbauerov efekt

adsorpcije. adsorpcijske linije kod elektronskih i nuklearnih prijelaza. scintilacijski detektor. Prvi Mössbauerov spektar. Shematski prikaz suvremenog Mössbauerovog uređaja postavljenog za transmisijsko snimanje. 57Fe Mössbauerov spektar uzorka sintetičkog getita. Mössbauerov efekt ili Mössbauerov učinak (po R.

Pogledaj Svjetlost i Mössbauerov efekt

Metar

platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.

Pogledaj Svjetlost i Metar

Mikrovalovi

Mikrovalna pećnica. elektromagnetskog zračenja. Mikrovalovi su elektromagnetski valovi valne duljine od 1 do 300 mm.

Pogledaj Svjetlost i Mikrovalovi

Minuta

Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.

Pogledaj Svjetlost i Minuta

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Pogledaj Svjetlost i Mjesec

Molekula

Dio molekule DNK. vode, molekulske formule H2O. bibcode.

Pogledaj Svjetlost i Molekula

Narančasta

Narančasta boja Narančasta boja.

Pogledaj Svjetlost i Narančasta

Ogib

valnoj duljini vala. valne duljine vala. Ogib crvene laserske zrake kroz kružni otvor. Kružni valovi stvoreni ogibom valova s uskog ulaza u poplavljeni primorski kamenolom. Lom svjetlosti ili refrakcija kako objašnjava Huygens. Huygensovo načelo izriče da se u homogenim sredstvima svaka točka valne fronte može uzeti kao izvorište novog elementarnoga vala.

Pogledaj Svjetlost i Ogib

Oko

Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.

Pogledaj Svjetlost i Oko

Ole Rømer

Ole Rømer ili punim imenom Ole Christensen Rømer (25. rujna 1644., Aarhus – 19. rujna 1710., Copenhagen) je bio danski astronom koji je 1676. prvi izmjerio brzinu svjetlosti.

Pogledaj Svjetlost i Ole Rømer

Osjećaji

Osjećaj ili emocija naziv je za čovjekovu reakciju na neki događaj, povezuju ono što nam je važno sa svijetom ljudi, stvari i događaja.

Pogledaj Svjetlost i Osjećaji

Philipp Lenard

Philipp Eduard Anton von Lenard (Požun, 7. srpnja 1862. – Messenhausen, 20. svibnja 1947.), njemački fizičar.

Pogledaj Svjetlost i Philipp Lenard

Plamen

Plamen (od latinskog flamma) je vidljivi (s emisijom svjetla), plinski dio vatre.

Pogledaj Svjetlost i Plamen

Planckova konstanta

Planckova konstanta jedna je od osnovnih fizikalnih konstanti, koja se ne pojavljuje u okviru klasične fizike, ali se kao veličina često pojavljuje u kvantnoj mehanici.

Pogledaj Svjetlost i Planckova konstanta

Plava

Plava boja Plava boja.

Pogledaj Svjetlost i Plava

Plavi pomak

Dopplerov crveni i plavi pomak Plavi pomak je skraćivanje valne duljine elektromagnetskog zračenja uzrokovano gibanjem izvora zračenja prema promatraču.

Pogledaj Svjetlost i Plavi pomak

Podražaj

biljke (br. 2), koja na svjetlosni podražaj (fototaksiju) odgovara fototropijom tj. rastom. Podražaj ili stimulus je fizikalno-kemijski proces koji izaziva reakciju žive tvari.

Pogledaj Svjetlost i Podražaj

Pokus

kemije Pokus ili eksperiment (lat. experimentum) jedna je od osnovnih metoda znanstvene spoznaje.

Pogledaj Svjetlost i Pokus

Polarizirana svjetlost

Turmalini. U prirodnoj svjetlosti titraji su okomiti na smjer širenja, to jest na zraci u različitim ravninama. Zato takvu svjetlost zovemo nepolarizirana svjetlost. turmalina jednu prema drugoj, prozirnost će ovisiti o njihovu međusobnom položaju. Turmalinsku pločicu možemo zamisliti kao neku mehaničku mrežicu koja od svih titraja propušta samo onu komponentu koja leži u izvjesnoj ravnini.

Pogledaj Svjetlost i Polarizirana svjetlost

Pomrčina Mjeseca

Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.

Pogledaj Svjetlost i Pomrčina Mjeseca

Pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.

Pogledaj Svjetlost i Pomrčina Sunca

Priroda

Hopetounski slapovi, Australija Zapadnoj Javi 1982. Priroda je, u najširem smislu, ekvivalent za prirodni, fizički ili materijalni svijet ili svemir.

Pogledaj Svjetlost i Priroda

Prizma (optika)

Plastična prizma. Prolaz zrake svjetlosti kroz prizmu s kutom prizme ''α''. Područja 0, 1 i 2 imaju indekse loma ''n0'', ''n1'' i ''n2''. Kut ''θ’'' označuje kut nakon loma svjetlosti.

Pogledaj Svjetlost i Prizma (optika)

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Pogledaj Svjetlost i Radijacija

Radiovalovi

minijatura Radiovalovi ili radijski valovi su veliko područje elektromagnetskih valova s valnom duljinom većom od one infracrvenog zračenja, a zajednička im je osobina da se mogu proizvesti protjecanjem izmjenične električne struje u napravi koja se zove antena.

Pogledaj Svjetlost i Radiovalovi

Ravnina

Ravnina u 3D prostoru. Ravnina je jedan od osnovnih pojmova u geometriji, ravna površina u trodimenzionalnom prostoru, koja se u svakom smjeru širi do beskonačnosti.

Pogledaj Svjetlost i Ravnina

Refleksija

ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Pogledaj Svjetlost i Refleksija

Refrakcija

svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u njima. Refrakcija ili lom svjetlosti. Zbog loma svjetlosti štap postavljen koso u vodu izgleda kao da je prelomljen. Zbog loma svjetlosti čini nam se da je riba uzdignuta i dubina manja nego što je u stvari.

Pogledaj Svjetlost i Refrakcija

Rendgenske zrake

W. C. Röntgena. elektromagnetskog zračenja. zavarenog spoja gdje se vidi da je unutrašnjost materijala pregorjela. Coolidgeova rendgenska cijev iz 1917. Užarena katoda je na lijevo, a anoda je na desno. Rendgenske zrake zrače u sredini prema dolje. elektronske cijevi koje mogu stvoriti rendgensko zračenje.

Pogledaj Svjetlost i Rendgenske zrake

Sekunda

Pulsiranje u trajanju od jedne sekunde. Sat s njihalom (mehanički sat) s nemirnicom koja se zanjiše za jednu sekundu. Sekunda (prema lat. secunda: druga; oznaka: s) je mjerna jedinica za vrijeme, jedna od sedam osnovnih jedinica Međunarodnog sustava (SI).

Pogledaj Svjetlost i Sekunda

Signal

*Signal je informacija koja prolazi određenim medijem.

Pogledaj Svjetlost i Signal

Sila

Čvrsta ili nepomična kolotura za promjenu smjera sile. Trenje i sile na vodoravnoj podlozi. kosinu. Sila je vektorska fizikalna veličina (oznaka F) kojom se opisuje svaki utjecaj na promjenu oblika i strukture tijela, promjenu brzine tijela ili čestice to jest međudjelovanje fizikalnih sustava ili međudjelovanje sustava i polja.

Pogledaj Svjetlost i Sila

Spektar (boja)

Spektar boja na kojem se vide primarne, sekundarne i tercijarne boje. Spektar boja u prirodi: dugine boje. optičke prizme uzrokuje da se bijela svjetlost razloži na dugine boje. vode. Spektar boja ili spektralne boje u prirodi nalazimo kao dugine boje.

Pogledaj Svjetlost i Spektar (boja)

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Pogledaj Svjetlost i Spektar (fizika)

Stožac

stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.

Pogledaj Svjetlost i Stožac

Sunčeva svjetlost

Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. Campbell–Stokesov heliograf. Piranometar. Pirheliometar. Sunčeva svjetlost, Sunčeve zrake, Sunčevo zračenje ili solarno zračenje je cjelokupni spektar elektromagnetskog zračenja koje nam dolazi sa Sunca.

Pogledaj Svjetlost i Sunčeva svjetlost

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Pogledaj Svjetlost i Sunce

Svemir

Universum - C. Flammarion, drvorez, Pariz 1888. godine, Koloracija: Heikenwaelder Hugo, Beč 1998. Svemir je čitav svijet što nas okružuje: prostor, vrijeme, materija, energija, planeti, zvijezde, galaktike, intergalaktički prostor i sve iza toga.

Pogledaj Svjetlost i Svemir

Svijeća

Tri svijeće. Šarene svijeće. Svijeća je rasvjetno tijelo valjkasta oblika, načinjeno od loja, voska, stearina ili parafina s fitiljem u središtu.

Pogledaj Svjetlost i Svijeća

Svjetlosna jakost

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. svjetlosne snage 470 lumena. svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosna jakost ili luminacijski intenzitet (oznaka Is) je jedna od sedam osnovnih fizikalna veličina koja opisuje snagu elektromagnetskog zračenja točkastog izvora u području frekvencija vidljive svjetlosti.

Pogledaj Svjetlost i Svjetlosna jakost

Svjetlosno onečišćenje

Svjetlosno onečišćenje Različiti tipovi svjetiljki Svjetlosno onečišćenje (zagađenje) je promjena razine prirodne svjetlosti u noćnim uvjetima uzrokovana emisijom svjetlosti iz umjetnih izvora svjetlosti.

Pogledaj Svjetlost i Svjetlosno onečišćenje

Teleskop

Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži.

Pogledaj Svjetlost i Teleskop

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Pogledaj Svjetlost i Temperatura

Teorija relativnosti

fizike. širenje zvuka u zraku). prostorvremena. S obzirom na referentni sustav (plavi sat), u relativno ubrzanom crvenom satu vrijeme će teći sporije. Zemlji. inercijalnom referentnom okviru (u standardnoj konfiguraciji), prikazane su u govornim oblacima. '''Gore''': okvir ''F' '' se kreće brzinom ''v'' duž osi ''x'' okvira ''F''.

Pogledaj Svjetlost i Teorija relativnosti

Thomas Young

Thomas Young (Milverton, 13. lipnja 1773. – London, 10. svibnja 1829.), engleski fizičar, liječnik i egiptolog.

Pogledaj Svjetlost i Thomas Young

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Pogledaj Svjetlost i Tijelo (fizika)

Titranje

opruge. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje. njihala se prenosi na drugo preko užeta. bubnja. Titranje je periodičko mijenjanje neke fizikalne veličine, ponavljanje niza stanja u određenim vremenskim razmacima (intervalima).

Pogledaj Svjetlost i Titranje

Ton

Ton je zvuk koji ima određenu visinu, jačinu, trajanje i boju, što ga razlikuje od drugih, neodređenih zvukova (kao npr. šumova).

Pogledaj Svjetlost i Ton

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja.

Pogledaj Svjetlost i Toplina

Tvar

Tvar (eng. substance, fra- matière, matière baryonique), Struna, Hrvatsko strukovno nazivlje.

Pogledaj Svjetlost i Tvar

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Pogledaj Svjetlost i Ultraljubičasto zračenje

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Pogledaj Svjetlost i Vakuum

Val

vodi. moru iza trajekta. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Matematički je najjednostavnije sinusno titranje valova. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. gibanju njihova izvora ili promatrača.

Pogledaj Svjetlost i Val

Valna duljina

Valna duljina periodičnoga vala je najmanja udaljenost između dvije čestice koje titraju u fazi.

Pogledaj Svjetlost i Valna duljina

Vegetacija

Vegetacija je pojam koji može značiti.

Pogledaj Svjetlost i Vegetacija

Vidni živac

Vidni živac, optička hijazma i optički tračci Vidni ili optički živac ili očni živac (lat. nervus opticus) je drugi moždani živac, a grade ga aksoni živčanih stanica koje se nalaze u ganglijskom sloju mrežnice oka.

Pogledaj Svjetlost i Vidni živac

Zelena

Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.

Pogledaj Svjetlost i Zelena

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Pogledaj Svjetlost i Zemlja

Zrak

gravitacijskim silama. atmosfere. ugljikovog ciklusa. Zrak je smjesa plinova što je kao omotač vezana uz Zemlju pretežno gravitacijskim silama, sudjeluje u njezinoj vrtnji, tvori Zemljinu atmosferu i nužna je za život na Zemlji.

Pogledaj Svjetlost i Zrak

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Pogledaj Svjetlost i Zvijezda

Također poznat kao Svijetlo, Svjetlo, Vidljiva svjetlost, Vidljivo zračenje.

, Masa, Materijal, Max Planck, Mössbauerov efekt, Metar, Mikrovalovi, Minuta, Mjesec, Molekula, Narančasta, Ogib, Oko, Ole Rømer, Osjećaji, Philipp Lenard, Plamen, Planckova konstanta, Plava, Plavi pomak, Podražaj, Pokus, Polarizirana svjetlost, Pomrčina Mjeseca, Pomrčina Sunca, Priroda, Prizma (optika), Radijacija, Radiovalovi, Ravnina, Refleksija, Refrakcija, Rendgenske zrake, Sekunda, Signal, Sila, Spektar (boja), Spektar (fizika), Stožac, Sunčeva svjetlost, Sunce, Svemir, Svijeća, Svjetlosna jakost, Svjetlosno onečišćenje, Teleskop, Temperatura, Teorija relativnosti, Thomas Young, Tijelo (fizika), Titranje, Ton, Toplina, Tvar, Ultraljubičasto zračenje, Vakuum, Val, Valna duljina, Vegetacija, Vidni živac, Zelena, Zemlja, Zrak, Zvijezda.