Sličnosti između Tehnologija srednjeg vijeka i Vitlo
Tehnologija srednjeg vijeka i Vitlo imaju 20 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Brod, Brzina, Dizalica, Jedro, Kolotura, Konoplja, Metar, Opruga, Osovina, Paluba, Perzija (razdvojba), Promjer, Stablo, Strojevi, Težina, Tona, Trenje, Uže, Zid, Zupčanik.
Brod
Ruska fregata ''Pallada'' Brod je plovno sredstvo sposobno za kretanje po moru, rijekama i jezerima koje služi najčešće za prijevoz robe i putnika.
Brod i Tehnologija srednjeg vijeka · Brod i Vitlo ·
Brzina
fizike, gdje brzina ima značajnu ulogu. Brzina je vektorska fizikalna veličina koja opisuje kako se brzo i u kojemu smjeru neka točka (ili tijelo) giba, tj.
Brzina i Tehnologija srednjeg vijeka · Brzina i Vitlo ·
Dizalica
Cestovna dizalica s rešetkastim dohvatnikom najveće nosivosti 750 tona. oslonca ili zgloba i vrijedi: '''F1∙D1.
Dizalica i Tehnologija srednjeg vijeka · Dizalica i Vitlo ·
Jedro
Latinsko jedro Jedro je platno razapeto na brodskom jarbolu koje izloženo vjetru stvara potisak i služi kao pogon, odnosno koristeći energiju vjetra pokreće brod (čamac, brodicu, drugi plovni objekt).
Jedro i Tehnologija srednjeg vijeka · Jedro i Vitlo ·
Kolotura
Kolotura ili kolotur je kotač koji služi za prijenos gibanja ili djelovanja sile uz pomoć užeta (remena, lanca) prebačena preko njegova užlijebljena oboda.
Kolotura i Tehnologija srednjeg vijeka · Kolotura i Vitlo ·
Konoplja
Konoplja (uzgojena konoplja, lat. Cannabis) je rod biljaka, s jedinom vrstom Cannabis sativa, koja ima 3 podvrste, i pripada porodici konopljovki.
Konoplja i Tehnologija srednjeg vijeka · Konoplja i Vitlo ·
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Metar i Tehnologija srednjeg vijeka · Metar i Vitlo ·
Opruga
zavojna torzijska opruga. zavojna torzijska opruga (opterećenje na uvijanje) s ušicama od žice opruge zavinute na kraju. Spiralna opruga. Dva broša željezne kulture: La Tène (1. stoljeće pr. Kr.) i iz Rima (4. stoljeće). mehaničkog sata. slojevitih lisnatih opruga. S lijeve strane, opruga je spojena s okvirom preko okova. Torzijska opruga ili opruga opterećena na uvijanje. Slojevite lisnate opruge na vlaku. savijanja u mišolovci. Tanjurasta opruga. zavojnih torzijskih opruga: a) ušice od žice opruge zavinute na kraju, b) posebne ušice obavijene zavojima opruge, c) nažlijebljeni čep. zavojnom oprugom savijanja (opterećenje na savijanje). Prstenaste opruge u odbojniku željezničkih vagona i vozila (otvoren za prikazivanje). Opruga (također elastično pero prema njem. Feder) je strojni dio za elastično spajanje.
Opruga i Tehnologija srednjeg vijeka · Opruga i Vitlo ·
Osovina
Osovina vlaka. Osovina vlaka mreže vlakova velikih brzinâ u Japanu, Shinkansen. Simetrična osovina s dva potporna rukavca (osnaca): ''F'' – opterećenje na savijanje, ''l'' – dužina rukavaca, ''d'' – promjer rukavca, crtkano – idealni oblik predstavlja kubna parabola. Žlijebljeni spoj na pogonskoj osovini. žlijebljenim spojem u sredini. Zaobljena mjesta promjene presjeka osovine i vratila: ''ρ'' – polumjer zaobljenja na vratilu, ''R'' – polumjer zaobljenja dijela koji se ugrađuje ili montira (''ρ'' Kamionsko vratilo ili pogonska osovina. lokomotivi. Pogonska osovina bicikla. Tokarilica s više osovina. drveni kotač s osovinom na svijetu (oko 5150 godina). stapnog mehanizma za pretvaranje pravocrtnog gibanja u kružno gibanje. Каrdansko vratilo. Bregasto vratilo s izbočinama jajolika oblika (greben) za periodično otvaranje ventila (usisni i ispušni ventil). grede. Osovina je strojni dio (element) duguljasta, najčešće cilindrična oblika, koji nosi kotače, remenice, zupčanike, poluge, ležajeve ili slično, a koji se okreću ili rotiraju (ili se njišu) oko njega ili zajedno s njim.
Osovina i Tehnologija srednjeg vijeka · Osovina i Vitlo ·
Paluba
Paluba je stalni pokrov preko odjeljka ili trupa broda to jest vodoravne ljuske trupa broda, koje u vojevima čine limovi palube.
Paluba i Tehnologija srednjeg vijeka · Paluba i Vitlo ·
Perzija (razdvojba)
Perzija je naziv s više značenja.
Perzija (razdvojba) i Tehnologija srednjeg vijeka · Perzija (razdvojba) i Vitlo ·
Promjer
Promjer (dijametar) je pojam u geometriji koji označava duljinu dužine koja prolazi kroz središte kružnice i čiji krajevi se nalaze na kružnici.
Promjer i Tehnologija srednjeg vijeka · Promjer i Vitlo ·
Stablo
Golemi mamutovac je stablo s prosječnom visinom između 60 i 80 metara. Kokosova palma na Martiniku. Stablo ili drvo u botanici je svaka višegodišnja biljka, koja se sastoji iz korijena, vidljivog drvenog debla i krošnje koju čine grane i lišće (iglice).
Stablo i Tehnologija srednjeg vijeka · Stablo i Vitlo ·
Strojevi
Vjetrenjača je još jedan od primjera strojeva Stroj (ili uređaj) jest skup dijelova povezanih u jednu logičnu cjelinu s ciljem izvođenja određene operacije.
Strojevi i Tehnologija srednjeg vijeka · Strojevi i Vitlo ·
Težina
Dinamometar je mjerni instrument za mjerenje težine. Sila teža je sila koja djeluje na tijelo u gravitacijskom polju, a težina je sila kojom tijelo pritišće podlogu ili ovjes na kojem visi.
Tehnologija srednjeg vijeka i Težina · Težina i Vitlo ·
Tona
Tona (znak: t) je mjerna jedinica za masu i jednaka je 1000 kilograma.
Tehnologija srednjeg vijeka i Tona · Tona i Vitlo ·
Trenje
Trenje je sila kojom se površina na kojoj tijelo miruje ili po kojoj se giba opire gibanju ili otpor sredstva kroz koje se tijelo giba.
Tehnologija srednjeg vijeka i Trenje · Trenje i Vitlo ·
Uže
Uže. Kudjelja u sirovom obliku. alpinizmu. Čelično uže. Uže (kadšto se naziva konop ili konopac) je ravna (linearna) tehnička tekstilija, debljine veće od 4 milimetra, namijenjena za privezivanje, prijenos i učvršćivanje tereta, privezivanje brodova i slično.
Tehnologija srednjeg vijeka i Uže · Uže i Vitlo ·
Zid
kameni zid Zidine grada Dubrovnika Kineski zid Zid općenito označava uspravan dio zgrade koji nosi krovište ili pregrađuje unutarnji prostor, ili jednostavno vanjsku zidanu ogradu.
Tehnologija srednjeg vijeka i Zid · Vitlo i Zid ·
Zupčanik
Čelni zupčanici u zahvatu. Mehanizam iz Antikitere (glavni dio). Unutarnje ozubljenje. Čelnik s ravnim zubima. Čelnici s kosim (helikoidnim) zubimaGore: paralna vratilaDolje: okomita vratila. Čelnici sa strelastim zubima. Stožnici sa zakrivljenim zubima. Pužni prijenosnik. Pužni prijenosnik. Mehanizam sa zupčastom letvom. Planetarni prijenosnik. Glavni dijelovi zupčanika. Evolventno ozubljenje za lijevi pogonski zupčanik i desni gonjeni. Plava linija prikazuje zahvatnu liniju, koja je kod evolventnog ozubljenja pravac. prijenosnih omjera i povratnom brzinom. Prijenosni omjer poljoprivrednog prijenosnika (s 3 zupčanika) je 42/13.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Tehnologija srednjeg vijeka i Vitlo imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Tehnologija srednjeg vijeka i Vitlo
Usporedba između Tehnologija srednjeg vijeka i Vitlo
Tehnologija srednjeg vijeka ima 497 odnose, a Vitlo ima 72. Kao što im je zajedničko 20, Jaccard indeks 3.51% = 20 / (497 + 72).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Tehnologija srednjeg vijeka i Vitlo. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: