Sadržaj
53 odnosi: Akustika, Aristoksen iz Tarenta, Aristotel, Arnold Schönberg, Boetije, Broj, Etika, Fiziologija čovjeka, Glazba, Glazbala, Glazbena ljestvica, Harmonija (glazba), Hrvatska enciklopedija, Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara, Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika, Humanističke znanosti, Igor Stravinski, Izidor Seviljski, Jean-Philippe Rameau, Kasiodor, Klaudije Ptolemej, Kultura, Leksikografski zavod Miroslav Krleža, Liturgijska glazba, Matematika, Melodija, Muzička enciklopedija, Muzikologija, Nikša Gligo, Note, Obrazovanje, Olivier Messiaen, Paul Hindemith, Philippe de Vitry, Pitagora, Platon, Polifonija, Povijest, Psihologija, Ritam (glazba), Skladatelj, Sociologija, Srednji vijek, Stara Grčka, Starovjekovna glazba, Sveti Augustin, Teorija, Tihomir Petrović, Ton, Traktat, ... Proširite indeks (3 više) »
- Glazbena teorija
- Muzikologija
Akustika
longitudinalnih valova. Zvučna izolacija: gluha komora prigušuje zvukove s pločama za prigušenje. Jeka je vraćanje emitiranih valova zbog odbijanja od neke površine, tako da reflektirani val dolazi promatraču sa zakašnjenjem u odnosu na izvorni val. ''Northrop F/A-18'' probija zvučni zid.
Pogledaj Teorija glazbe i Akustika
Aristoksen iz Tarenta
Aristoksen iz Tarenta je u povijesti filozofije ostao zabilježen kao peripatetik koji je u školu kojoj je pripadao unio neke kasne pitagorejske ideje, primjerice stav da je duša harmonija tijela.
Pogledaj Teorija glazbe i Aristoksen iz Tarenta
Aristotel
Aristotel (Stagira u Traciji, 384. pr. Kr. - Halkida, 322. pr. Kr.), starogrčki filozof i prirodoslovac.
Pogledaj Teorija glazbe i Aristotel
Arnold Schönberg
Arnold Schönberg (Beč, 13. rujna 1874. – Los Angeles, Kalifornija, 13. srpnja 1951.) austrijski je, a kasnije i američki skladatelj, vođa tzv.
Pogledaj Teorija glazbe i Arnold Schönberg
Boetije
Anicije Manlije Torkvat Severin BoetijeEnciklopedijski članak: u publikaciji: Slaven Ravlić, gl.
Pogledaj Teorija glazbe i Boetije
Broj
Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.
Pogledaj Teorija glazbe i Broj
Etika
Etika je filozofska disciplina koja proučava moral; ona je filozofija morala, koja istražuje smisao i ciljeve moralnih normi, osnovne kriterije za moralno vrednovanje, kao i uopće zasnovanost i izvor morala.
Pogledaj Teorija glazbe i Etika
Fiziologija čovjeka
Fiziologija čovjeka jest znanost o mehaničkim, fizičkim i biokemijskim funkcijama normalnih ljudi ili ljudskih tkiva i organa.
Pogledaj Teorija glazbe i Fiziologija čovjeka
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Pogledaj Teorija glazbe i Glazba
Glazbala
Glazbala ili glazbeni instrumenti su naprave ili predmeti čija je svrha proizvođenje zvukova (tj. promjenljivi zvučni tlak u zraku), bilo različitih frekvencija da bismo dobili melodiju, bilo uvijek istih frekvencija da bismo dobili ritam.
Pogledaj Teorija glazbe i Glazbala
Glazbena ljestvica
Glazbena ljestvica je niz tonova razvrstanih u oktave, koji se nazivaju prema slovnom označivanju.
Pogledaj Teorija glazbe i Glazbena ljestvica
Harmonija (glazba)
Prvi obrat septakorda (kvintsekstakord) I. stupnja u a-molu prikazan na klavijaturi (plave tipke) Harmonija je izraz koji u glazbi označava dio glazbene teorije koji se bavi proučavanjem akorda, tj.
Pogledaj Teorija glazbe i Harmonija (glazba)
Hrvatska enciklopedija
Postoje tri enciklopedijska projekta pod imenom Hrvatska enciklopedija razdvojena razdobljem od više od 100 godina.
Pogledaj Teorija glazbe i Hrvatska enciklopedija
Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara
Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara (eng. Croatian Association of Music Theorists – CAMT; njem. Kroatischer Verband der Musiktheoretiker – KVM) je neprofitna udruga predavača teorijskih glazbenih predmeta, predavača glazbene umjetnosti, glazbene kulture i povijesti glazbe te svih koji na bilo koji način promiču teoriju glazbe.
Pogledaj Teorija glazbe i Hrvatsko društvo glazbenih teoretičara
Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika
Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika (skraćeno HDGU) strukovna je udruga hrvatskih akademskih glazbenika.
Pogledaj Teorija glazbe i Hrvatsko društvo glazbenih umjetnika
Humanističke znanosti
Humanističke znanosti su znanstvene discipline koje proučavaju postojanost i bit čovjeka, tj.
Pogledaj Teorija glazbe i Humanističke znanosti
Igor Stravinski
Igor Fjodorovič Stravinski (rus. И́горь Фёдорович Страви́нский, Igor' Fëdorovič Stravinskij; Oranienbaum, 17. lipnja 1882. – New York, 6. travnja 1971.), je bio ruski skladatelj ukrajinskog porijekla kojeg danas mnogi, i na zapadu i u njegovoj rodnoj domovini, smatraju najutjecajnijim skladateljem glazbe XX.
Pogledaj Teorija glazbe i Igor Stravinski
Izidor Seviljski
Sveti Izidor Seviljski (špa.: San Isidro ili San Isidoro de Sevilla; Cartagena, oko 560. – Sevilla, 4. travnja 636.), biskup, crkveni naučitelj, teolog, pisac i glazbeni teoretičar.
Pogledaj Teorija glazbe i Izidor Seviljski
Jean-Philippe Rameau
Jean-Philippe Rameau (kršten u Dijonu, 25. rujna 1683. – Pariz, 12. rujna 1764.), francuski skladatelj i glazbeni teoretičar.
Pogledaj Teorija glazbe i Jean-Philippe Rameau
Kasiodor
Kasiodor u ''Gesta Theodorici''. Flavije Magnus Aurelije Kasiodor Senator (Scylletium, Bruttium kod današnjeg Catanzara, oko 485. – samostan Vivarij pri Scylletiumu, oko 585.), poznatiji kao Kasiodor, bio je starorimski i bizantski državnik, svećenik, redovnik i pisac te glazbeni teoretičar.
Pogledaj Teorija glazbe i Kasiodor
Klaudije Ptolemej
geocentričnom sustavu ili '''Ptolemejevom sustavu''' (desno). Napomena: putanje planeta su kružnice prema '''Kopernikovom sustavu''' i putanja Marsa je 2 godine (umjesto stvarnih 1,88 godina) zbog jednostavnosti. Ptolemejev poučak izražava vezu između dijagonala i stranica tetivnoga četverokuta ili četverokuta na čijim vrhovima se može opisati kružnica iz središta dijagonala.
Pogledaj Teorija glazbe i Klaudije Ptolemej
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Pogledaj Teorija glazbe i Kultura
Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Zgrada Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža u Zagrebu Leksikografski zavod Miroslav Krleža (od 1950. do 1962. Leksikografski zavod FNRJ, a od 1962. do 1991. Jugoslavenski leksikografski zavod) u Zagrebu središnja je i jedina nacionalna leksikografska ustanova koja se sustavno bavi leksikografijom.
Pogledaj Teorija glazbe i Leksikografski zavod Miroslav Krleža
Liturgijska glazba
Sakralna ili liturgijska glazba nastala je kao dio vjerskih svečanosti, te obuhvaća cijeli niz tradicija, drevnih i modernih.
Pogledaj Teorija glazbe i Liturgijska glazba
Matematika
Matematika (od grčkog μάθημα (máthēma) 'znanost') egzaktna je (točna, nedvojbena) znanost koja izučava aksiomatski definirane apstraktne strukture koristeći se matematičkom logikom.
Pogledaj Teorija glazbe i Matematika
Melodija
Melodija je niz tonova različite visine i trajanja koji doživljavamo kao cjelinu.
Pogledaj Teorija glazbe i Melodija
Muzička enciklopedija
Muzička enciklopedija stručno je enciklopedijsko izdanje negdašnjega Jugoslavenskog leksikografskog zavoda (današnjeg Leksikografskog zavoda Miroslav Krleža).
Pogledaj Teorija glazbe i Muzička enciklopedija
Muzikologija
Muzikologija je znanost o glazbi.
Pogledaj Teorija glazbe i Muzikologija
Nikša Gligo
Nikša Gligo (Split, 6. travnja 1946.), hrvatski muzikolog, glazbeni kritičar, skladatelj, glazbeni teoretičar i akademik.
Pogledaj Teorija glazbe i Nikša Gligo
Note
C - dur Note označavaju.
Pogledaj Teorija glazbe i Note
Obrazovanje
Obrazovanje djece u Afganistanu. Bugarskoj. Ruandi. Indoktrinacija u učionici, uvrštavanje političkih sadržaja u nastavni materijal ili nastavnici koji zloupotrebljavaju ulogu indoktrinacije učenika protive se ciljevima obrazovanja koje traži slobodu mišljenja i kritičko mišljenje.
Pogledaj Teorija glazbe i Obrazovanje
Olivier Messiaen
Olivier Messiaen (Avignon, 10. prosinca 1908. – Clichy-la-Garenne, 27. travnja 1992.), francuski skladatelj, orguljaš i glazbeni teoretičar, pijanist i pedagog.
Pogledaj Teorija glazbe i Olivier Messiaen
Paul Hindemith
Paul Hindemith (Hanau, 16. studenog 1895. – Frankfurt na Majni, 28. prosinca 1963.), njemački skladatelj i glazbeni teoretičar.
Pogledaj Teorija glazbe i Paul Hindemith
Philippe de Vitry
Philippe de Vitry (Vitry-en-Artois, 31. listopada 1291. – Meaux, 9. lipnja 1361.) je bio francuski skladatelj, glazbeni teoretičar, pjesnik i biskup.
Pogledaj Teorija glazbe i Philippe de Vitry
Pitagora
'''Pitagora''' Pitagora (grč. Πυθαγόρας, otok Sam, oko 582. – Mezopotamija oko 496. pr. Kr.) često se prikazuje kao prvi "pravi" matematičar.
Pogledaj Teorija glazbe i Pitagora
Platon
Platon (Grčki: Πλάτων, Plátōn) (Atena, 428. pr. Kr. ili 427. pr. Kr. - Atena, 347. pr. Kr. ili 348. pr. Kr.) izuzetno utjecajan grčki filozof, idealist, Sokratov učenik, Aristotelov učitelj i osnivač Akademije.
Pogledaj Teorija glazbe i Platon
Polifonija
Bachove četveroglasne ''Fuge u As-duru'' (BWV 862) iz 1. knjige ''Dobro ugođenog klavira'' Polifonija ili višeglasje je glazbena vještina kombiniranja neovisnih glasova koje povezuju zakoni harmonije.
Pogledaj Teorija glazbe i Polifonija
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Teorija glazbe i Povijest
Psihologija
Grčko slovo "psi", uobičajena oznaka koja predstavlja psihologiju općenito Psihologija je društvena znanost koja se bavi moždanim procesima i njihovim izražavanjem u ponašanju.
Pogledaj Teorija glazbe i Psihologija
Ritam (glazba)
3/4 takt Ritam je obrazac, tj.
Pogledaj Teorija glazbe i Ritam (glazba)
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Pogledaj Teorija glazbe i Skladatelj
Sociologija
Sociologija je znanost koja proučava društva i načine na koje ta društva oblikuju ponašanje, vjerovanja i identitet ljudi.
Pogledaj Teorija glazbe i Sociologija
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Teorija glazbe i Srednji vijek
Stara Grčka
Teritorij Stare Grčke, oko 550. pr. Kr. Stara Grčka ili Helada (stilski obilježeno) je naziv koji se koristi za opisivanje svijeta u kojem se govorilo grčkim jezikom u doba antike.
Pogledaj Teorija glazbe i Stara Grčka
Starovjekovna glazba
Glazba starih Grka najstarija je poznata europska glazba.
Pogledaj Teorija glazbe i Starovjekovna glazba
Sveti Augustin
Sveti Augustin (Aurelije Augustin) (lat.: Aurelius Augustinus Hipponensis; Tagaste, 13. studenog 354. – Hippo, 28. kolovoza 430.) bio je najutjecajniji antički kršćanski mislilac čija je misao značajno prožela zapadnu filozofiju i kršćansku teologiju.
Pogledaj Teorija glazbe i Sveti Augustin
Teorija
Teorija (grč. ϑεωρíα, razmatranje, spoznavanje) u filozofiji, predstavlja apstraktno, uopćeno znanje o nekom problemu koje je rezultat traganja za istinom.
Pogledaj Teorija glazbe i Teorija
Tihomir Petrović
Tihomir Petrović (Zagreb, 25. srpnja 1951.), profesor glazbene teorije, hrvatski glazbeni pisac i skladatelj.
Pogledaj Teorija glazbe i Tihomir Petrović
Ton
Ton je zvuk koji ima određenu visinu, jačinu, trajanje i boju, što ga razlikuje od drugih, neodređenih zvukova (kao npr. šumova).
Pogledaj Teorija glazbe i Ton
Traktat
Traktat (latinski tractatus - obrađivanje) je opširna i detaljna rasprava ili studij o nekom određenom pitanju ili predmetu.
Pogledaj Teorija glazbe i Traktat
Umjetnost
Gustav Klimt, ''Portret Adele Bloch-Bauer I'' Umjetnost (lat. ars), osobita je ljudska djelatnost čije se značenje izgrađuje i očituje u složenomu komunikacijskom procesu između umjetnika, umjetničkoga djela i publike.
Pogledaj Teorija glazbe i Umjetnost
Zapadna kultura
Zemljovid s prikazom civilizacija svijeta: Hrvatska, obilježena tamno plavom bojom pripada zapadnoj civilizaciji Zapadna civilizacija ili zapadna kultura, rjeđe europska civilizacija, je izraz pod kojim se u najširem smislu podrazumijevaju znanstvena i umjetnička dostignuća, odnosno civilizacije koje potiču iz Europe ili koje u kulturnom smislu pripadaju zapadnom svijetu.
Pogledaj Teorija glazbe i Zapadna kultura
Zvuk
longitudinalnih valova u zraku. longitudinalnog vala. transverzalnog vala. Valna duljina ''λ'' je udaljenosti između dvaju brjegova ili dolova sinusoidalnoga vala. Interferencija dvaju kružnih valova. Zvuk je mehanički val frekvencija od 16 Hz do 20 kHz, to jest u rasponu u kojem ga čuje ljudsko uho.
Pogledaj Teorija glazbe i Zvuk
Vidi također
Glazbena teorija
- Akord
- Algoritmičko komponiranje glazbe
- Glazbena ljestvica
- Teorija glazbe
- Ton
- Tonalitet
Muzikologija
- Muzikologija
- Teorija glazbe
Također poznat kao Glazbena teorija, Glazbeni teoretičar, Glazbeni teoretičari.