Brže od pregledniku!Sličnosti između Prirodni plin i Termoelektrane
Prirodni plin i Termoelektrane imaju 28 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Atmosfera, Bar (jedinica), Djelotvornost, Ekspanzija, Energija, Goriva, Grijanje, Gustoća, Hlađenje, Izmjenjivač topline, Kompresor, Kondenzacija, Mehanička energija, Plinska turbina, Sisaljka, Snaga, Staklenički efekt, Sumpor, Sumporov(IV) oksid, Tekućine, Temperatura, Termodinamika, Tlak, Ugljen, Ugljik, Ugljikov(IV) oksid, Voda, Vodena para.
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Atmosfera i Prirodni plin · Atmosfera i Termoelektrane ·
Bar (jedinica)
Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.
Bar (jedinica) i Prirodni plin · Bar (jedinica) i Termoelektrane ·
Djelotvornost
toplinska energija. Djelotvornost, iskoristivost, učinkovitost ili korisnost (oznaka η) je fizikalna veličina koja opisuje energijsko djelovanje nekog sustava.
Djelotvornost i Prirodni plin · Djelotvornost i Termoelektrane ·
Ekspanzija
* Ekspanzija (fizika), kontrolirano širenje čestice, moglo bi se reći i kontrolirana eksplozija.
Ekspanzija i Prirodni plin · Ekspanzija i Termoelektrane ·
Energija
toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. Energija (grč. ἐνέργεıα: rad, učinak) je djelotvorna sila, životna djelatnost, odlučnost, odrješitost.
Energija i Prirodni plin · Energija i Termoelektrane ·
Goriva
Naftna platforma Goriva su sve tvari koje sagorijevanjem daju toplinu i svjetlost.
Goriva i Prirodni plin · Goriva i Termoelektrane ·
Grijanje
Ateni. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. toplinu polagano odaje i zagrijava prostoriju. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Prenosivi kalorifer. kućanske aparate. Parno grijanje se uglavnom koristi za daljinsko grijanje. centralnog grijanja. Prirodni plin izlazi iz zemlje u Tajvanu. Peć za centralno grijanje na ogrjevno drvo. pumpe i regulacijskog sklopa koji njome upravlja. Grijanje je postupak održavanja određene temperature u stambenim i radnim prostorijama iskorištavanjem topline izgaranja čvrstoga, tekućeg ili plinovitoga goriva, pretvaranjem električne energije u toplinu ili iskorištavanjem prirodnih izvora topline.
Grijanje i Prirodni plin · Grijanje i Termoelektrane ·
Gustoća
Menzura u kojoj se nalaze obojene tekućine različite gustoće. Gustoća (oznaka: ρ – grčki: ro) je fizikalna veličina određena kao količnik mase m i obujma (volumena) V nekog tijela ili kemijske tvari: Ista jednakost vrijedi za prosječnu gustoću bilo kojeg materijala u volumenu V koji sadrži masu m, to jest opisuje kolika je masa neke tvari prosječno sadržana u jedinici volumena: što je ta masa veća, kaže se da je tijelo gušće.
Gustoća i Prirodni plin · Gustoća i Termoelektrane ·
Hlađenje
Rashladna tehnika je ona grana tehnike koja se bavi pojavama i postupcima hlađenja tijela.
Hlađenje i Prirodni plin · Hlađenje i Termoelektrane ·
Izmjenjivač topline
Cijevni izmjenjivač topline. Izmjenjivač topline je naprava namijenjena prelazu topline s jednog medija na drugi, a može biti izveden da se mediji dodiruju, ili da su odvojeni pregradom koja sprječava njihov izravni kontakt.
Izmjenjivač topline i Prirodni plin · Izmjenjivač topline i Termoelektrane ·
Kompresor
Mali kompresor u hladnjaku. Vijčani kompresor zraka. klip, 3. usisni ventil, 4. tlačni ventil, 5. ojnica, 6. koljenasto vratilo. Klipni dvoradni kompresor sa 6 cilindara. Dijelovi krilnog kompresora: 1. kućište kompresora, 2. rotor, 3. krila, 4. opruga. zupčanici s 2 zuba). Presjek kroz vijčani kompresor zraka. Način rada aksijalnog turbokompresora. Prikaz tipičnog modernog injektora. Kompresor (njem. Kompressor, prema lat. compressus: stisnut) je stroj ili uređaj za stlačivanje (kompresija) plina ili pare.
Kompresor i Prirodni plin · Kompresor i Termoelektrane ·
Kondenzacija
bocom. adijabatske promjene temperature zraka. temperaturi. Ponašanje vodene pare ne ovisi o prisutnosti drugih molekula u zraku. cvijeću. Konvektivni oblaci (kao kumulonimbus na slici) nastaju kada se okomitim strujanjem podiže topliji vlažni zrak u više i hladnije dijelove atmosfere gdje se vodena para kondenzira. vodu, metanol, benzen i aceton. Kondenzacija (kasnolat. condensatio: zgušnjavanje; zbijanje) u fizici predstavlja prijelaz tvari iz plinovitog u tekuće agregatno stanje, pojava suprotna isparavanju.
Kondenzacija i Prirodni plin · Kondenzacija i Termoelektrane ·
Mehanička energija
Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru. gibanju. trenja. gravitacijske sile. Prikazano je i naprezanje u niti ''T''. Mehanička energija je zbroj potencijalne i kinetičke energije u mehaničkom sustavu, to jest energija koja ovisi o položaju i gibanju tijela zbog djelovanja sile.
Mehanička energija i Prirodni plin · Mehanička energija i Termoelektrane ·
Plinska turbina
turbo-mlazni motor, presječen da se bolje vidi unutra. Protok zraka je od lijevo na desno. Na lijevo je kompresor, u sredini komora za izgaranje i desno, dvostepena turbina. Braytonov ciklus. Presjek kroz mlazni motor. Presjek kroz turbinsku lopaticu za visoke tlakove. Način rada aksijalnog turbokompresora. Plinska turbina je energetski stroj koji pretvara energiju plinova povišenoga tlaka i temperature u koristan mehanički rad (turbina).
Plinska turbina i Prirodni plin · Plinska turbina i Termoelektrane ·
Sisaljka
Ručna stapna sisaljka. električni pogon. ''Warman'' centrifugalna sisaljka. Prikaz tipičnog modernog injektora. Aksijalna turbosisaljka za industrijsku upotrebu. Lamelna sisaljka. Zupčasta sisaljka. Vijčana sisaljka. Arhimedovi vijci su i danas u upotrebi. U Nizozemskoj se ponegdje rabe za isušivanje. Sisaljka, crpka ili pumpa (njem. Pumpe pumpa, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016.
Prirodni plin i Sisaljka · Sisaljka i Termoelektrane ·
Snaga
rada. Rad izvršen u jedinici vremena zovemo snaga. Stara mjerna jedinica snage bila je konjska snaga (1 KS .
Prirodni plin i Snaga · Snaga i Termoelektrane ·
Staklenički efekt
stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se '''staklenički učinak''' ili '''efekt staklenika'''. Onečišćavanje zraka pojačava staklenički učinak. ugljikovog dioksida (CO2) u zadnjih 50 godina. infracrvenom području. °C. Titanu posljedica je metana. Kyoto protokol, žutom one koje ga planiraju ratificirati, a plavom one koje su to odbile. Staklenički efekt, staklenički učinak, efekt staklenika ili učinak staklenika je zagrijavanje Zemljine površine i donjih slojeva Zemljine atmosfere selektivnim propuštanjem toplinskog zračenja: atmosfera propušta velik postotak vidljive Sunčeve svjetlosti koja zagrijava Zemlju, a dio te energije reemitira se u obliku dugovalnoga toplinskog zračenja natrag u atmosferu.
Prirodni plin i Staklenički efekt · Staklenički efekt i Termoelektrane ·
Sumpor
Sumpor je na sobnoj temperaturi krutina u finom prahu bez mirisa svijetložute boje.
Prirodni plin i Sumpor · Sumpor i Termoelektrane ·
Sumporov(IV) oksid
Sumporov(IV) oksid (sumporov dioksid, SO2) pri sobnoj temperaturi je bezbojan, otrovan i nadražujući plin neugodna, oštra i bockava mirisa, koji podražuje na kašalj, a nastaje izgaranjem sumpora, sumporovodika, te prženjem sulfidnih ruda.
Prirodni plin i Sumporov(IV) oksid · Sumporov(IV) oksid i Termoelektrane ·
Tekućine
gibati. dubinom. Zbog razlike tlaka na donjem dijelu kocke nastaje uzgon. Cijevna libela. vode jasno se vidi u svemiru. gustoće. kukcu gazivoda kretanje po njezinoj površini. Tekućine ili kapljevine su tvari u agregacijskom stanju koje se odlikuje lakom promjenom oblika uz istodobnu, gotovo potpunu, nestlačivost.
Prirodni plin i Tekućine · Tekućine i Termoelektrane ·
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Prirodni plin i Temperatura · Temperatura i Termoelektrane ·
Termodinamika
topline) pretvara u mehanički rad ''W''. Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. Premda je perpetuum mobile proglašen kao nerješivim, pokušaji da se ostvari nisu prestali. Jedan od pokušaja da se ostvari perpetuum mobile. K. parnog kotla koji koristi ugljen kao gorivo. Dieselov kružni proces. Proces prati brojeve od 1 do 4 u smjeru kazaljke na satu. Boyle-Mariotteov zakon. kemijsku tvar. Termodinamika ili znanost o toplini je grana fizike koja proučava izmjenu topline i mehaničkoga rada između sustava i okoline, te druge zakonitosti pretvorbe i prijenosa energije, posebno u plinovima.
Prirodni plin i Termodinamika · Termodinamika i Termoelektrane ·
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Prirodni plin i Tlak · Termoelektrane i Tlak ·
Ugljen
'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.
Prirodni plin i Ugljen · Termoelektrane i Ugljen ·
Ugljik
Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.
Prirodni plin i Ugljik · Termoelektrane i Ugljik ·
Ugljikov(IV) oksid
Ugljikov (IV) oksid (ugljikov dioksid, CO2) je kemijski spoj sastavljen od dva atoma kisika kovalentno vezan (vezani elektronima iz zadnje ljuske) za jedan atom ugljika.
Prirodni plin i Ugljikov(IV) oksid · Termoelektrane i Ugljikov(IV) oksid ·
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Prirodni plin i Voda · Termoelektrane i Voda ·
Vodena para
Vodena para Vodena para je voda u plinovitom obliku.
Prirodni plin i Vodena para · Termoelektrane i Vodena para ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Prirodni plin i Termoelektrane imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Prirodni plin i Termoelektrane
Usporedba između Prirodni plin i Termoelektrane
Prirodni plin ima 152 odnose, a Termoelektrane ima 106. Kao što im je zajedničko 28, Jaccard indeks 10.85% = 28 / (152 + 106).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Prirodni plin i Termoelektrane. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
