Brže od pregledniku!
44 odnosi: Andrija Tomašek, Đuro Prejac, Budim, Emil Cossetto, Engleski jezik, Franjo Josip I., Franjo Klein, Franjo Lučić, Franz Liszt, Glazba, Hermann Bollé, Hrvatska, Ignjat Gyulay Maros-Németh, Ivan Zajc, Ivo Maček, Janko Nikola Grahor, Koraljka Kos, Maksimilijan Vrhovac, Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu, Nikola Faller, Ustanova, Vaclav Huml, Vatroslav Kolander, Vatroslav Lisinski, Vjekoslav Klaić, 16. veljače, 18. studenoga, 18. travnja, 1827., 1829., 1851., 1861., 1869., 1870., 1876., 1880., 1890., 1895., 1908., 1916., 1920., 1925., 21. veljače, 8. svibnja.
Andrija Tomašek
Andrija Tomašek (Čalinec kod Varaždina, 4. listopada 1919. 31. siječnja 2019.), bio je hrvatski muzikolog, glazbeni pisac, pedagog, kritičar, povjesničar, enciklopedist, leksikograf, urednik, popularizator glazbe, zborovođa, skladatelj i kroatist.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Andrija Tomašek · Vidi više »
Đuro Prejac
'''Gjuro Prejac''' Gjuro Prejac (Desinić, 25. studenog 1870. – Zagreb, 19. siječnja 1936.) bio je hrvatski skladatelj, glumac i redatelj.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Đuro Prejac · Vidi više »
Budim
Budim (mađ. Buda; njem. Ofen; slovački: Budín; tur. Budin) zapadni je dio današnje Budimpešte, smješten na desnoj obali Dunava.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Budim · Vidi više »
Emil Cossetto
Emil Cossetto (Trst, 12. listopada 1918. – Zagreb, 28. lipnja 2006.) bio je hrvatski skladatelj, dirigent, zborovođa i glazbeni pedagog.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Emil Cossetto · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Engleski jezik · Vidi više »
Franjo Josip I.
Franjo Josip I. (Schönbrunn, Beč, 18. kolovoza 1830. – Schönbrunn, Beč, 21. studenoga 1916.), austrijski car i ugarsko-hrvatski i češki kralj (1848. – 1916.).Francis Joseph.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Franjo Josip I. · Vidi više »
Franjo Klein
Franjo Klein (Beč, 17. listopada 1828. – Zagreb, 26. kolovoza 1889.), hrvatski graditelj i projektant, uz Janka Nikolu Grahora osnivač graditeljskog poduzeća Grahor&Klein.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Franjo Klein · Vidi više »
Franjo Lučić
Franjo pl.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Franjo Lučić · Vidi više »
Franz Liszt
Franz Liszt (na mađarskom: Liszt Ferenc), (Rajnof, 22. listopada 1811. – Bayreuth, 31. srpnja 1886.), mađarski skladatelj.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Franz Liszt · Vidi više »
Glazba
Izvedba Mahlerove 8. simfonije, Kölnska filharmonija Glazba je umjetnost čiji je medij zvuk kojeg organiziramo u vremenu i prostoru, uglavnom po nekom planu i namjerno, iako ima i drugih načina.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Glazba · Vidi više »
Hermann Bollé
Hermann Bollé (Köln, 18. listopada 1845. – Zagreb, 17. travnja 1926.), austrijski arhitekt.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Hermann Bollé · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Hrvatska · Vidi više »
Ignjat Gyulay Maros-Németh
Ignjat Gyulay Ignjat (Ignàc) Gyulay Maros-Németh (Sibiu, 11. rujna 1763. – Beč, 11. studenog 1831.), austrijski podmaršal, hrvatski ban od 1806. do 1831. Bio je general topništva.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Ignjat Gyulay Maros-Németh · Vidi više »
Ivan Zajc
Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Ivan Zajc · Vidi više »
Ivo Maček
Ivo Maček (Sušak, 24. ožujka 1914. – Zagreb, 26. svibnja 2002.) bio je hrvatski pijanist, klavirski pedagog, skladatelj i akademik.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Ivo Maček · Vidi više »
Janko Nikola Grahor
Janko Grahor (Petrinja, 6. prosinca 1827. – Zagreb, 22. studenog 1906.) bio je hrvatski graditelj, projektant i društveni djelatnik.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Janko Nikola Grahor · Vidi više »
Koraljka Kos
Hrvatskoj akademiji znanosti i umjetnosti Koraljka Kos (Zagreb, 12. svibnja 1934.) hrvatska akademkinja i muzikologinja.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Koraljka Kos · Vidi više »
Maksimilijan Vrhovac
Maksimilijan Vrhovac Maksimilijan Vrhovac (mađ.: Verhovácz Miksa; Karlovac, 23. studenog 1752. – Zagreb, 16. prosinca 1827.), zagrebački biskup.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Maksimilijan Vrhovac · Vidi više »
Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu
Nova zgrada Muzičke akademije u Zagrebu Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu najveća je i najstarija visokoškolska glazbena ustanova u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Muzička akademija Sveučilišta u Zagrebu · Vidi više »
Nikola Faller
Nikola Faller (Ivanec kod Varaždina, 22. travnja 1862. – Zagreb, 28. veljače 1938.), hrvatski dirigent, skladatelj i zagonetač.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Nikola Faller · Vidi više »
Ustanova
Institucija (od latinskog instituere, staviti, osnovati), kao pojam ima više značenja.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Ustanova · Vidi više »
Vaclav Huml
Vaclav Huml (Beroun, Češka 18. rujna 1880. – Zagreb, Hrvatska 6. siječnja 1953.) je bio češki i hrvatski violinist i glazbeni pedagog.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Vaclav Huml · Vidi više »
Vatroslav Kolander
Vatroslav Kolander (Varaždin, 31. svibnja 1848. – Zagreb, 10. travnja 1912.), hrvatski skladatelj i orguljaš.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Vatroslav Kolander · Vidi više »
Vatroslav Lisinski
Vatroslav Lisinski (Zagreb, 8. srpnja 1819. – Zagreb, 31. svibnja 1854.), bio je hrvatski skladatelj.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Vatroslav Lisinski · Vidi više »
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i Vjekoslav Klaić · Vidi više »
16. veljače
16.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 16. veljače · Vidi više »
18. studenoga
18.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 18. studenoga · Vidi više »
18. travnja
18.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 18. travnja · Vidi više »
1827.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1827. · Vidi više »
1829.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1829. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1851. · Vidi više »
1861.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1861. · Vidi više »
1869.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1869. · Vidi više »
1870.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1870. · Vidi više »
1876.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1876. · Vidi više »
1880.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1880. · Vidi više »
1890.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1890. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1895. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1908. · Vidi više »
1916.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1916. · Vidi više »
1920.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1920. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 1925. · Vidi više »
21. veljače
21.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 21. veljače · Vidi više »
8. svibnja
8.
Novi!!: Hrvatski glazbeni zavod i 8. svibnja · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
HGZ.
