Brže od pregledniku!
93 odnosi: Afganistan, Altajci, Altajski jezici, Amu-Darja, Anatolija, Azerbajdžan, Žuti Ujguri, Čagatajci, Čuvaši, Baškirci, Balkan, Balkarci, Bizant, Crno more, Dagestan, Džingis-kan, Gagauzi, Gansu, Hakasi, Hakasija, Han Kinezi, Horasan (pokrajina), Ind, Irak, Iran, Irtiš, Islam, Istočna Europa, Jakuti, Jenisej, Jugoistočna Europa, Jugozapadna Azija, Kabardinci, Kadžari, Karačajevci, Karaim, Karakalpaci, Kaspijsko jezero, Kazahstan, Kazasi, Kina, Kirgistan, Kirgizi, Krimski Tatari, Kumici, Kurdistan, Malazgirt, Moldavija, Mongolija, Mongolski jezici, ..., Mongolsko Carstvo, Nogajci, Oguzi, Oktobarska revolucija, Osman I., Osmansko Carstvo, Perzijski zaljev, Rusija, Sahalin, Samojedi, Seldžuci, Selenga, Sirija, Sjeverna Afrika, Sjeverna Makedonija, Srednja Azija, Srednja Europa, Sredozemlje, T'ang, Taranči, Tatari, Timur, Tunguski jezici, Turci, Turkmeni, Turkmenistan, Turska, Tuva, Tuvanci, Ujguri, Ukrajina, Urmija (jezero), Urumi, Uzbeci, Uzbekistan, Volga, Xinjiang, Zemljopis Irana, Zlatna Horda, 1924., 1944., 1957., 1986.. Proširite indeks (43 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Turkijski narodi i Afganistan · Vidi više »
Altajci
Altajci (Ojroti; Алтайцы; ne smiju se pobrkati s Ojratima) su grupa plemena altajske etnojezične porodice naseljenih na području Altaja gdje čine autohtonu populaciju.
Novi!!: Turkijski narodi i Altajci · Vidi više »
Altajski jezici
Altajski jezici hipotetska su porodica jezika koja se ponekad s uralskom porodicom povezuje u širu uralsko-altajsku porodicu.
Novi!!: Turkijski narodi i Altajski jezici · Vidi više »
Amu-Darja
Amu-Darja je jedna od najduljih rijeka u srednjoj Aziji.
Novi!!: Turkijski narodi i Amu-Darja · Vidi više »
Anatolija
Anatolija Anatolija (grč. ανατολή ili u prijeslovu: anatolē ili anatolí, vidi Popis tradicionalnih grčkih toponima, tur. Anadolu) je pokrajina u zapadnoj Aziji, odnosno na istočnom Sredozemlju.
Novi!!: Turkijski narodi i Anatolija · Vidi više »
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Novi!!: Turkijski narodi i Azerbajdžan · Vidi više »
Žuti Ujguri
Žuti Ujguri /Juguri/, Turkijski narod nastanjen u kineskoj provinciji Gansu podrijetlom od starog naroda Huiqu koji se javlja još za dinastije Tang (518-907), i koji postepeno prelaze zapadno od Žute rijeke.
Novi!!: Turkijski narodi i Žuti Ujguri · Vidi više »
Čagatajci
Čagatajci (Čagatajski Tadžici), jedna od skupina Tadžika iz jugoistočnog Uzbekistana i južnog Tadžikistana čije porijeklo, kao ni kod Hardura nije razjašnjeno.
Novi!!: Turkijski narodi i Čagatajci · Vidi više »
Čuvaši
Čuvaši Čuvaši (Чуваши), narod turkijskog jezičnog roda altajske etnolingvističke porodice nastanjen prvenstveno na području Čuvašije (Rusija), a 1989. bilo ih je na području bivšeg Sovjetskog saveza 1.843.300.
Novi!!: Turkijski narodi i Čuvaši · Vidi više »
Baškirci
S. M. Prokudina-Gorskog (1910.) Baškirci (u vlastitom jeziku башкорт (Baškort); ruski: Башкиры (Baškiri) su turkijski narod uglavnom naseljen u republici Baškiriji u Rusiji. Neki Baškirci žive u drugim dijelovima Rusije, u Permskoj, Čeljabinskoj, Orenburškoj, Sverdlovskoj, Kurganskoj, Samarskoj i Saratovskoj oblasti, a u novije vrijeme mnogi se naseljavaju u republici Tatarstan. Područje njihove rasprostranjenosti osobito je bilo oko rijeke Bjele, pritoke Kame i obroncima Urala i susjednim ravnicama. Jezik Baškiraca (Bashqort tele) pripada kipčačko-protobugarskoj grupi turkijskih jezika (uralska porodica), a danas se govori i u Uzbekistanu, Kazahstanu i gradu Moskvi. Baškirci su moguće (prema nekim autoritetima) finskoga porijekla, koji su turcizirani od strane Tatara. Svakako se spominju pod imenom baškort (kaže Rustem Akmat) od 7. stoljeća. Ime Baškirci spominje Ibn-Foslan koji u ranom 10. stoljeću putuje među Povolške Protobugare. Opisuje ih kao ratoboran narod sklon idolatriji. Kao susjedi Povolških Protobugara i Pečenega živjeli su slobodno do provale Mongola u 13. stoljeću. Već u 14. stoljeću od Zlatne Horde primaju islam, a u 16. stoljeću padaju pod vlast Rusa. Tijekom 16. i 17. stoljeća bune se zbog visokih daća, a učestvuju i u Pugačovljevoj buni. Godine 1786. Baškirci su oslobođeni plaćanja daća (plaćala su se u krznima). Osim u Rusiji mnogi Baškirci danas žive i po Kazahstanu, Uzbekistanu, Kirgiziji, Tadžikistanu, Turkmeniji i Ukrajini.
Novi!!: Turkijski narodi i Baškirci · Vidi više »
Balkan
Balkan (iz turskog balkan.
Novi!!: Turkijski narodi i Balkan · Vidi više »
Balkarci
Balkarci (karačajsko-balkarski: Малкъарлыла, таулула) turkijski su narod koji pretežito živi u ruskoj republici Kabardino-Balkariji.
Novi!!: Turkijski narodi i Balkarci · Vidi više »
Bizant
Bizantsko Carstvo ili jednostavno Bizant – povijesno nazivano Carstvo Rimljana – naziv je za Istočno Rimsko Carstvo koje službeno nastaje 330. godine kada rimski car Konstantin I. Veliki prebacuje prijestolnicu Rimskog Carstva u Novi Rim – Konstantinopol (današnji Istanbul u Turskoj) – koji je postao poznat pod nazivom Carigrad.
Novi!!: Turkijski narodi i Bizant · Vidi više »
Crno more
Crno more je unutarnje more smješteno između Europe i Azije, istočno od Balkana, južno od Istočnoeuropske nizine, zapadno od Kavkaza i sjeverno od Anatolije.
Novi!!: Turkijski narodi i Crno more · Vidi više »
Dagestan
Dagestan (ruski: Дагеста́н) je republika u Ruskoj Federaciji smještana na istočnom dijelu Sjevernog Kavkaza.
Novi!!: Turkijski narodi i Dagestan · Vidi više »
Džingis-kan
'''Džingis-kan'''; kineski portret na svili Džingis-kan (oko 1162.Rashid al-Din tvrdi da je Džingis-kan živio 72 godine, stavljajući za godinu mu smrti 1155. Yuanshi (元史, Povijest dinastije Yuan (dinastija), kojeg ne valja miješati s imenom doba dinastije Han, bilježi kao godinu njegove smrti 1162. Bilješke sljedničkih naraštaja Bude (Lidai Fozu Tongzai) bilježi da je Džingis-kan umro u dobi od 60 godina. – 9. listopada, 1227.) (međunarodna fonetska abeceda:, mongolski: Чингис Хаан, kineski: 成吉思汗, turski: Chengez Khan ili Chinggis Khan, Chingis Khan, Jenghis Khan, Chinggis Qan, itd.) (ime je katkad pisano Čingiz ili Čingis; pravim imenom Temudžin) mongolski je osvajač i utemeljitelj Mongolskog Carstva (najvećeg kopnenog carstva u povijesti), koje je trajalo od 1206. do 1368. godine.
Novi!!: Turkijski narodi i Džingis-kan · Vidi više »
Gagauzi
Gagauzi u Moldaviji Ukrajini Gagauzi su turkijski narod, koji pretežno živi u Moldaviji, odnosno u autonomnoj pokrajini Gagauzija, u kojem čine oko 83 % stanovništva.
Novi!!: Turkijski narodi i Gagauzi · Vidi više »
Gansu
Gansu (kin. 甘肃, tradicionalni kineski: 甘肅, pinyin: Gānsù) je slabo naseljena pokrajina u središnjem dijelu Kine.
Novi!!: Turkijski narodi i Gansu · Vidi više »
Hakasi
Hakasi Hakasi (Abakanski Tatari) turkijski narod koji živi u ruskoj republici Hakasiji u južnom Sibiru.
Novi!!: Turkijski narodi i Hakasi · Vidi više »
Hakasija
Hakasija (hakaski i ruski: Хака́сия) je republika u Ruskoj Federaciji, smještena u južnom dijelu središnjeg Sibira.
Novi!!: Turkijski narodi i Hakasija · Vidi više »
Han Kinezi
Kinezi - Kinezi ili Han, najveća su etnička zajednica na svijetu, oko 1,3 milijardi pripadnika.
Novi!!: Turkijski narodi i Han Kinezi · Vidi više »
Horasan (pokrajina)
pokrajina odnosno današnja iranska geografska regija '''Horasan''' Horasan (perz. خراسان; Khorāsān) je bila jedna od iranskih pokrajina koja je 2004. godine podijeljena na tri manje pokrajine: Sjeverni, Razavi i Južni Horasan.
Novi!!: Turkijski narodi i Horasan (pokrajina) · Vidi više »
Ind
Ind (Sanskrt: Sindhu) je najduža i najvažnija rijeka u Pakistanu.
Novi!!: Turkijski narodi i Ind · Vidi više »
Irak
Republika Irak je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Turkijski narodi i Irak · Vidi više »
Iran
Iran ili Perzija (perzijski: ايران; Irān), službeno: Islamska Republika Iran (perz. جمهوری اسلامی ایران; Džomhūrī-je Eslāmī-je Īrān) je država u jugozapadnoj Aziji.
Novi!!: Turkijski narodi i Iran · Vidi više »
Irtiš
Irtiš (ruski: Ирты́ш, kazaški: Ертіс, kineski: É'ěrqísī hé / 额尔齐斯河) je rijeka u Sibiru i glavni pritok rijeke Ob.
Novi!!: Turkijski narodi i Irtiš · Vidi više »
Islam
Islam (arapski: الإسلام; latinično: al-'islām, predanost Bogu), monoteistička svjetska religija utemeljena je u Arabiji u VII. stoljeću.
Novi!!: Turkijski narodi i Islam · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Turkijski narodi i Istočna Europa · Vidi više »
Jakuti
Jakuti Jakuti (sami se nazivaju Sahalar, jakutski:Сахалар) su narod turkijske jezične grupe naseljen u istočnom Sibiru, pretežno u bazenu rijeke Lene i njezinih pritoka u Jakutiji, Ruska Federacija.
Novi!!: Turkijski narodi i Jakuti · Vidi više »
Jenisej
Jenisej (ruski: Енисе́й), je rijeka u azijskom dijelu Rusije.
Novi!!: Turkijski narodi i Jenisej · Vidi više »
Jugoistočna Europa
date.
Novi!!: Turkijski narodi i Jugoistočna Europa · Vidi više »
Jugozapadna Azija
Jugozapadna Azija Jugozapadna Azija je subregija Azije koja obuhvaća njezin jugozapadni dio.
Novi!!: Turkijski narodi i Jugozapadna Azija · Vidi više »
Kabardinci
Kabardinci (obitelj) Kabardinci (Kabardi), narod iz grupe Čerkeza, sjeverozapadne kavkaske ili abhasko-adigejske jezične porodice, naseljen u Kabardino-Balkariji (Кабардино-Балкарская), Krasnodarskopm i stavropoljskom kraju, i u Sjevernoj Osetiji, a kao dijaspora žive i po zemljama jugoistočne Azije, zapadne Europe i Sjeverne Amerike.
Novi!!: Turkijski narodi i Kabardinci · Vidi više »
Kadžari
Kadžari su maleno tursko pleme iz skupine Oguza u Iranu, koje danas broji oko 3.400 ljudi (2008.). Kadžari govore jednim od dijalekata južnoazerbajdžanskog jezika.
Novi!!: Turkijski narodi i Kadžari · Vidi više »
Karačajevci
Karačajevci (karačajsko-balkarski: Къарачайлыла, таулула) turkijski su narod koji pretežito živi u ruskoj republici Karačajevo-Čerkeziji.
Novi!!: Turkijski narodi i Karačajevci · Vidi više »
Karaim
Karaim. Karaim (Karaite), narod turske jezične skupine, naseljen u Litvi, Ukrajini (Krim), Poljskoj i Izraelu.
Novi!!: Turkijski narodi i Karaim · Vidi više »
Karakalpaci
Karakalpaci su turkijski narod, koji je najvećim svojim dijelom nastanjen na području Uzbekistana, točnije u njegovoj autonomnoj republici Karakalpačkoj, u kojoj čine 30% stanovništva.
Novi!!: Turkijski narodi i Karakalpaci · Vidi više »
Kaspijsko jezero
Kaspijsko jezero je najprostranije jezero na Zemlji, između Europe i Azije, s površinom od 371 800 km2.
Novi!!: Turkijski narodi i Kaspijsko jezero · Vidi više »
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Turkijski narodi i Kazahstan · Vidi više »
Kazasi
Kazahska obitelj u Xinjiangu, Kina Kazasi ili Kazahi su turkijski narod, koji pretežno živi u Kazahstanu, gdje čini između 60% i 70% stanovništva, a ostali žive u kineskoj provinciji Xinjiang, Rusiji i Afganistanu.
Novi!!: Turkijski narodi i Kazasi · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Turkijski narodi i Kina · Vidi više »
Kirgistan
Kirgistan (ili Kirgizija), službeno Kirgiska Republika je kontinentalna država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Turkijski narodi i Kirgistan · Vidi više »
Kirgizi
Kirgiski "manaši", tradicionalni pripovjedač, snimljen na festivalu u Karakolu 2002. Kirgizi su turski narod, koji pretežno živi u Kirgistanu, gdje čini oko 52% stanovništva.
Novi!!: Turkijski narodi i Kirgizi · Vidi više »
Krimski Tatari
Zastava Krimskih Tatara Krimski Kanat na vrhuncu moći 1600. godine Krimski Tatari (krim.: qırımtatarlar, qırımlar ili qırımlılar; ukr.: кримські татари ili кримці / krimci; rus.: крымские татары ili крымцы / kr'imc'i); narod turkijske jezične skupine altajske porodice naroda, podrijetlom od tatarskih skupina pristiglih na poluotok Krim u sklopu Zlatne Horde tijekom 13.
Novi!!: Turkijski narodi i Krimski Tatari · Vidi više »
Kumici
Kumici ili Kumiki (kumički: Къумукълар, ruski: Кумыки) turkijski su narod koji pretežito živi u Dagestanu, Čečeniji i Sjevernoj Osetiji.
Novi!!: Turkijski narodi i Kumici · Vidi više »
Kurdistan
Zastava Kurdistana područje danas naseljeno Kurdima Kurdistan (Soranî: كوردستان, doslovno značenje: "zemlja Kurda"; Drevno: Corduene, staro: Koordistan, Curdistan, Kurdia, također Kurdewarî na kurdskom) je ime za geografsku i kulturnu regiju na području Bliskog Istoka, u kojem prevladava kurdsko stanovništvo.
Novi!!: Turkijski narodi i Kurdistan · Vidi više »
Malazgirt
Malazgirt (arm. Մանազկերտ, eng. Manzikert) je grad u turskoj provinciji Muş, na istoku zemlje.
Novi!!: Turkijski narodi i Malazgirt · Vidi više »
Moldavija
Moldavija (službeno Republika Moldova; mold. Republica Moldova) je kontinentalna država na jugoistoku Europe koja graniči s Ukrajinom na istoku i Rumunjskom na zapadu. Smještena je u blizini sjeverne obale Crnog mora, između rijeka Prut i Dnjestar. Obično se rabi naziv Moldavija prema pokrajini koja osim Republike Moldavije obuhvaća i dijelove Ukrajine i Rumunjske. Službeni jezik u Moldaviji je Rumunjski, ali je područje došlo 1812. godine pod vlast Ruskog Carstva, te je do danas ostalo pod snažnim utjecajem Ruske Federacije - koja se oštro protivi idejama za priključenje područja Moldavije Rumunjskoj. I 30 godina nakon odvajanja od SSSR-a, Ruska Federacija ostaje glavni gospodarski partner Moldavije, te ostvaruje snažan utjecaj na njen politički život. 2022. godine, moldavska predsjednica Maia Sandu naznačuje kako je priključenje Rumunjskoj (uključenoj u Europsku uniju i znatno prosperitetnijoj) ipak moguće "ako to narod podrži". Nakon odvajanja od SSSR-a, na području Pridnjestrovlja je nastala pobuna u redovima gradskog stanovništva ruskog jezika, te je od ožujka do lipnja 1992. godine vođen Rat u Pridnjestrovlju, s nešto više od 1.000 poginulih. Nakon sklapanja primirja, ostaju u Pridnjestrovlju trajno raspoređene vojne snage Ruske Federacije s oko 1.500 vojnika, a Moldavija u cjelosti ostaje znatno gospodarski ovisna o Rusiji; nakon 30 godina neovisnosti bilježi se da je Moldavija s vremenom ipak uspjela ostvariti značajniju suradnju također i s Rumunjskom i drugim zemljama.
Novi!!: Turkijski narodi i Moldavija · Vidi više »
Mongolija
Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.
Novi!!: Turkijski narodi i Mongolija · Vidi više »
Mongolski jezici
Mongolski jezici, skupina od (14 jezika) jezika kojima govore Mongoli i njima srodni narodi na područjima Mongolije, Kine i Rusije.
Novi!!: Turkijski narodi i Mongolski jezici · Vidi više »
Mongolsko Carstvo
Mongolsko Carstvo (Mongolыn Эzэnt Gүrэn) bilo je najveća kopnena država u povijesti i druga uopće po veličini poslije Britanskog Carstva (koje je bilo veće za 3.000.000 km² te pokrivalo je teritorij od preko 33.000.000 km² na vrhuncu svoje moći i imalo oko 100.000.000 stanovnika. Mongolsko Carstvo osnovao je Džingis-kan 1206. godine. Mongolska vojska je najvjerojatnije brojila preko 200.000 vojnika. Sklapali su saveze s nomadskim i drugim narodima u Aziji. Počela je kao mongolska nacija Mongola, Naimana, Ujgura i Merkita. Osvojili su Kinu, Bliski istok i neke europske regije. Mongolskim Carstvom vladao je veliki kan ili kagan. Poslije smrti Monga-kana, Mongolsko Carstvo se podijelilo na: Dinastiju Yuan, Ilhanidsko Carstvo, Čagatajski Kanat i Zlatnu Hordu. Stoljećima su Mongoli živjeli nomadskim životom na stepama ili travnjacima u Aziji. Iznenada su, tijekom 13. stoljeća, izbili na svjetsku scenu. Predvođeni Džingis-kanom, Mongoli su stvorili prostrano carstvo koje se protezalo Europom i Azijom. Bili su bezobzirni vojnici koji su svaki zaposjednuti grad pretvorili u prah i pepeo. Ipak je njihovo carstvo doživjelo cijelo stoljeće mira. Cvala je trgovina duž Puta svile između Kine i Europe, a Kina je ujedinjena nakon dugo godina razjedinjenosti. Njihovo carstvo je kratko trajalo i raspalo se smrću Kublaj-kana 1294. godine.
Novi!!: Turkijski narodi i Mongolsko Carstvo · Vidi više »
Nogajci
Nogajci (nogajski: Ногайлар, Noğaylar) turkijski su narod iz Sjevernog Kavkaza.
Novi!!: Turkijski narodi i Nogajci · Vidi više »
Oguzi
Oguz Turci ili Turci Uzi (također poznati pod raznim drugim imenima i načinima pisanja kao Ghuzz, Guozz, Kuz, Oğuz, Okuz, Oufoi, Ouz, Ouzoi, Torks, Uğuz i Uz) bili su skupina nomadskih turkijskih plemena, međusobno povezanih u vrlo slobodne saveze.
Novi!!: Turkijski narodi i Oguzi · Vidi više »
Oktobarska revolucija
Oktobarska revolucija, (Ruski: Октя́брьская револю́ция, još i "Velika Oktobarska socijalistička revolucija", Вели́кая Октя́брьская социалисти́ческая револю́ция) Oktobarska socijalistička revolucija ili Listopadska revolucija, revolucija u Rusiji koja je dovela do ukidanja Ruske Republike i stvaranja Saveza Socijalističkih Sovjetskih Republika.
Novi!!: Turkijski narodi i Oktobarska revolucija · Vidi više »
Osman I.
Osman I. Gazi (osman. tur. عثمان غازى) (Sogut, 1258. – Sogut, 9. kolovoza 1326.), osmanski emir i sultan (1281. — 1326.), osnivač osmanske dinastije i prvi sultan Osmanskog Carstva.
Novi!!: Turkijski narodi i Osman I. · Vidi više »
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Novi!!: Turkijski narodi i Osmansko Carstvo · Vidi više »
Perzijski zaljev
Perzijski zaljev ili Arapski zaljev (perz. خلیج فارس; Halīdž-e Fārs) morska je površina u Jugozapadnoj Aziji smještena između Iranske visoravni, Mezopotamije i Arapskog poluotoka.
Novi!!: Turkijski narodi i Perzijski zaljev · Vidi više »
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Novi!!: Turkijski narodi i Rusija · Vidi više »
Sahalin
Položaj Sahalina u Rusiji Sahalin je izduženi otok na Ruskom dalekom istoku u sjevernom Pacifiku.
Novi!!: Turkijski narodi i Sahalin · Vidi više »
Samojedi
Samojedsko područje u Rusiji Nenci u šatoru Samojedi je skupno ime za niz manjih plemena nastanjenih u sibirskom području istočno i sjeveroistočno od Urala, napose u bazenima Oba i Jeniseja i poluotoku Tajmir.
Novi!!: Turkijski narodi i Samojedi · Vidi više »
Seldžuci
Seldžučki sultanat na svom vrhuncu, 1092 Turci Seldžuci (na turskom, Selçuklu, mn. Selçuklular; na arapskom Saljūq, ili al-Salājiqa; perz., Saljūqiyān) bili su glavni ogranak Oguza i loza koja je vladala dijelovima Srednje Azije i Bliskog Istoka od 11. do 14. stoljeća, kao moćni Seldžučki sultanat.
Novi!!: Turkijski narodi i Seldžuci · Vidi više »
Selenga
Selenga je najveća rijeka u Mongoliji i glavni izvor vode za sjevernu Mongoliju.
Novi!!: Turkijski narodi i Selenga · Vidi više »
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Novi!!: Turkijski narodi i Sirija · Vidi više »
Sjeverna Afrika
geografski, uključujući gore Sjeverna Afrika je najsjevernija regija afričkog kontinenta.
Novi!!: Turkijski narodi i Sjeverna Afrika · Vidi više »
Sjeverna Makedonija
Sjeverna Makedonija (mak. Северна Македонија, alb. Maqedonia e Veriut), službeno Republika Sjeverna Makedonija (mak. Република Северна Македонија, alb. Republika e Maqedonisë së Veriut), država je u jugoistočnoj Europi s glavnim gradom Skopljem.
Novi!!: Turkijski narodi i Sjeverna Makedonija · Vidi više »
Srednja Azija
Zemljovid '''Srednje Azije''' koja prikazuje tri skupa mogućih granica za regiju '''Srednja Azija''' u odnosu s ostatkom svijeta Srednja Azija (također i Središnja ili Centralna Azija; rus. Средняя Азия ili Центральная Азия, perz. آسياى مرکزی, mand. kin. 中亚/, pinyin: Zhōngyà, tur. Orta Asya, arap. الوسطى Asya al Wusta), prostrana regija Azije koja nema izlaz na more.
Novi!!: Turkijski narodi i Srednja Azija · Vidi više »
Srednja Europa
Pregled europskih regija po kriterijima kulturne sličnosti i po državnim granicama Srednja Europa Narodi srednje Europe Srednja Europa je europska regija slabo definiranih granica, između Zapadne, Istočne i Južne Europe.
Novi!!: Turkijski narodi i Srednja Europa · Vidi više »
Sredozemlje
Satelitska slika Sredozemlje ili latinizam Mediteran (lat. in medio terrae; medius.
Novi!!: Turkijski narodi i Sredozemlje · Vidi više »
T'ang
Dinastija T'ang ili Dinastija Tan (kineski: 唐朝, pinyin: Táng Cháo) bila je kineska carska dinastija koja je nasljedila dinastiju Sui i vladala od 18. lipnja 618. do 4. lipnja 907. Dinastija je djelomično prekinuta za vrijeme Druge Chou dinastije (16. rujna, 690. – 3. ožujka, 705.), kada je carica Wu Zetian zauzela prijestolje, postavši tako jedina kineska carica koja je samostalno vladala.
Novi!!: Turkijski narodi i T'ang · Vidi više »
Taranči
Kuldji, današnji Yinning. Taranči (Taranchi, Taranchy), ime za jednu skupinu Ujgura porijeklom iz istočnog Turkestana (Kina), koji na područje regije Ili u Kazahstan migriraju u 18.
Novi!!: Turkijski narodi i Taranči · Vidi više »
Tatari
Tatari su narod danas pretežno nastanjen u Tatarstanu (oko 2 milijuna) i drugdje u Ruskoj Federaciji (ukupno oko 5,6 milijuna), s manjim odvjetcima i u drugim državama (Bugarska, Rumunjska; stara naselja u Poljskoj, oko 3000) te na širem području od Krima, preko Kavkaza i Sibira, do Kine (gdje su poznata nacionalna manjina).
Novi!!: Turkijski narodi i Tatari · Vidi više »
Timur
Timur Lenk Timur ili Timur Lenk, u zapadnoj literaturi poznatiji kao Tamerlan (1336. – 1405.) je mongolski vladar poznat kao osnivač Timuridskog Carstva.
Novi!!: Turkijski narodi i Timur · Vidi više »
Tunguski jezici
Tunguski jezici, skupina danas nepriznatih altajskih jezika kojima se služe tunguska plemena s istoka Rusije i sjeveroistočne Kine.
Novi!!: Turkijski narodi i Tunguski jezici · Vidi više »
Turci
Turci su brojan narod kojeg čini oko 80 milijuna pripadnika.
Novi!!: Turkijski narodi i Turci · Vidi više »
Turkmeni
Turkmeni su turkijski narod, koji pretežno živi u Turkmenistanu, gdje čini oko 77% stanovništva.
Novi!!: Turkijski narodi i Turkmeni · Vidi više »
Turkmenistan
Turkmenistan ili Turkmenija je država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Turkijski narodi i Turkmenistan · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Turkijski narodi i Turska · Vidi više »
Tuva
Krajolik u Tuvi. Republika Tuva (ruski: Респу́блика Тыва́, tuvanski: Тыва Республика) je republika u Ruskoj Federaciji.
Novi!!: Turkijski narodi i Tuva · Vidi više »
Tuvanci
Tuva (Tuva, Tuvanci, Tuvinci, Urjanhajci; tuvanski Тывалар (Tyvalar); Mongolski naziv im je Urjanhajci).
Novi!!: Turkijski narodi i Tuvanci · Vidi više »
Ujguri
Ujguri (ujgurski: ئۇيغۇر, Uyghur tradicionalni kineski: 維吾爾, pinyin: Wéiwú'ěr) su turkijska etnička skupina koja živi u istočnoj i srednjoj Aziji.
Novi!!: Turkijski narodi i Ujguri · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Turkijski narodi i Ukrajina · Vidi više »
Urmija (jezero)
Urmija (perz. دریاچه ارومیه: Daryâcheh-ye Orumiyeh; kurd. زه ریاچه ی ورمێ; azer. ارومیه گولی ili ارومیه گولو; arm. Ուրմիա լիճ, antički Matiene) je slano jezero koje se nalazi u Iranu, između iranskih pokrajina Istočnog i Zapadnog Azerbejdžana i zapadno od južnog dijela Kaspijskog jezera.
Novi!!: Turkijski narodi i Urmija (jezero) · Vidi više »
Urumi
Urumi (grč. Ουρούμ Urúm, tur. Greko-Tatarlar, Urumlar), naziv za etničku zajednicu turkijske skupine naroda nastanjenih u Ukrajini na obalama Azovskog mora.
Novi!!: Turkijski narodi i Urumi · Vidi više »
Uzbeci
Uzbeci (uzbečki:O‘zbek, turski:Özbekler) su Turkijski narod koji većinom živi u središnjoj Aziji, u svojoj matičnoj državi Uzbekistanu i ostalim državama Središnje Azije.
Novi!!: Turkijski narodi i Uzbeci · Vidi više »
Uzbekistan
Uzbekistan, službeno Republika Uzbekistan je država u središnjoj Aziji, bez izlaza na more.
Novi!!: Turkijski narodi i Uzbekistan · Vidi više »
Volga
Volga (ruski: Во́лга) je sa svojih 3534 km najduža rijeka u Europi.
Novi!!: Turkijski narodi i Volga · Vidi više »
Xinjiang
Xinjiang (ujgurski: شىنجاڭ, kineski: 新疆; pinyin: Xīnjiāng; transliteracija: Sinkjang) je zapadna pokrajina Kine, u regiji Vanjska Kina, smještena sjeverno od Tibeta, a obuhvaća Džungariju i Tarimsku zavalu.
Novi!!: Turkijski narodi i Xinjiang · Vidi više »
Zemljopis Irana
Zemljopis Irana u orografskom smislu karakteriziraju visoki planinski lanci koji zauzimaju zapad i sjever zemlje, prostrana unutrašnja visoravan, te relativno uska ravničarska područja uz obale.
Novi!!: Turkijski narodi i Zemljopis Irana · Vidi više »
Zlatna Horda
Zlatna Horda, 1389. Zlatna Horda (Ulus džudži) je srednjovjekovna mongolska država osnovana na širem području središnje Azije i istočne Europe, na sjeverozapadnim teritorijima carstva Džingis-kana († 1227.). Postojala je od 13. do 15. stoljeća.
Novi!!: Turkijski narodi i Zlatna Horda · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Turkijski narodi i 1924. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Turkijski narodi i 1944. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Turkijski narodi i 1957. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Turkijski narodi i 1986. · Vidi više »
Preusmjerava ovdje:
Turkijski narod, Turski narodi.
