Brže od pregledniku!Sličnosti između U ime obitelji i Ustav Republike Hrvatske
U ime obitelji i Ustav Republike Hrvatske imaju 12 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Brak, Hrvatska, Hrvatski sabor, Ljudska prava, Muškarac, Politička stranka, Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj, Referendum, Referendum o hrvatskoj samostalnosti, Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj, Ustavni sud Republike Hrvatske, Zagreb.
Brak
vjenčanju potpisuju dokument o stupanju u brak Brak je zakonski i društveno uređena zajednica, najčešće jednog muškarca i jedne žene, koja je regulirana zakonima, pravilima, običajima, vjerovanjima i stavovima koji propisuju prava i obaveze partnera i njihov zajednički status prema djeci (ako ih bračni partneri imaju).
Brak i U ime obitelji · Brak i Ustav Republike Hrvatske ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i U ime obitelji · Hrvatska i Ustav Republike Hrvatske ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i U ime obitelji · Hrvatski sabor i Ustav Republike Hrvatske ·
Ljudska prava
Deklaracija o pravima čovjeka i građanina Ljudska prava se odnose na pravnu, filozofsku i političku ideju prema kojoj svako ljudsko biće samim činom rođenja, bez obzira na svoj spol, porijeklo ili državljanstvo, stiče određena neotuđiva prava.
Ljudska prava i U ime obitelji · Ljudska prava i Ustav Republike Hrvatske ·
Muškarac
Muškarac Muškarac je odraslo ljudsko biće muškoga spola.
Muškarac i U ime obitelji · Muškarac i Ustav Republike Hrvatske ·
Politička stranka
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Politička stranka i U ime obitelji · Politička stranka i Ustav Republike Hrvatske ·
Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj
Pučki pravobranitelj opunomoćenik je Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.
Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj i U ime obitelji · Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj i Ustav Republike Hrvatske ·
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Referendum i U ime obitelji · Referendum i Ustav Republike Hrvatske ·
Referendum o hrvatskoj samostalnosti
Plakat s natpisom »Referendum za Hrvatsku 19. svibnja 1991.« Pravokutnik u sredini s natpisom »ZA« simbolizira plavi birački listić na kojem se nalazilo referendumsko pitanje o neovisnosti Hrvatske. Referendum o samostalnosti Hrvatske održan je 19. svibnja 1991., a na njemu su birači glasovali o neovisnosti Hrvatske od Jugoslavije.
Referendum o hrvatskoj samostalnosti i U ime obitelji · Referendum o hrvatskoj samostalnosti i Ustav Republike Hrvatske ·
Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj
Rezultati referenduma po županijama Rezultati referenduma po općinama Rezultati referenduma u Zagrebu po glasačkim mjestima Promidžbeni plakat opcije "za" Promidžbeni plakat opcije "protiv" Referendum o ustavnoj definiciji braka (kolokvijalno i Referendum o braku) održan je u Hrvatskoj 1. prosinca 2013., a na njemu su se državljani RH izjasnili žele li da se u Ustav Republike Hrvatske prenese definicija iz postojećeg Obiteljskog zakona, kako je brak zajednica žene i muškarca.
Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj i U ime obitelji · Referendum o ustavnoj definiciji braka u Hrvatskoj i Ustav Republike Hrvatske ·
Ustavni sud Republike Hrvatske
Ustavni sud Republike Hrvatske je institucija koja je ustanovljena Ustavom Republike Hrvatske, a koja jamči njegovo poštovanje i primjenu.
U ime obitelji i Ustavni sud Republike Hrvatske · Ustav Republike Hrvatske i Ustavni sud Republike Hrvatske ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
U ime obitelji i Zagreb · Ustav Republike Hrvatske i Zagreb ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što U ime obitelji i Ustav Republike Hrvatske imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između U ime obitelji i Ustav Republike Hrvatske
Usporedba između U ime obitelji i Ustav Republike Hrvatske
U ime obitelji ima 87 odnose, a Ustav Republike Hrvatske ima 102. Kao što im je zajedničko 12, Jaccard indeks 6.35% = 12 / (87 + 102).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između U ime obitelji i Ustav Republike Hrvatske. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
