Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Umjetni izvori svjetla

Indeks Umjetni izvori svjetla

Sunce je osnovni ili primarni izvor svjetlosti. Zemlje. svijeće. Svjetleće diode. Električna žarulja. Svjetlo je osjećaj koji nastaje podražajem očnog živca u oku.

Sadržaj

  1. 64 odnosi: Baklja, Brom, Camera obscura, Cijev, Djelotvornost, Električna struja, Električni izboj, Električni luk, Električni naboj, Električni signal, Elektromagnetsko zračenje, Elektron, Elektronička komponenta, Energija, Engleski jezik, Fluor, Fosfor, Geometrijska optika, Infracrveno zračenje, Jod, Jouleova toplina, Klor, Kovine, Kripton, Kružni termodinamički proces, Ksenon, Kvarc, Latinski jezik, Luminiscencija, Luminoznost, Mjesec, Natrijska svjetiljka, Oko, Optika, Osjećaji, Plamen, Plemeniti plinovi, Plin, Podražaj, Polarizacija, Poluvodič, Pomrčina Mjeseca, Pomrčina Sunca, Radijacija, Spektar (fizika), Staklo, Stožac, Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti, Sunce, Svijeća, ... Proširite indeks (14 više) »

Baklja

Olimpijska baklja za Zimske olimpijske igre u Torinu 2006. Baklja je zapaljeni drveni štap premazan lako gorivim tvarima (vosak, smola, mast).

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Baklja

Brom

Ime mu dolazi od grčke riječi "bromos" što znači smrad.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Brom

Camera obscura

''Camera obscura'' Camera obscura (lat. tamna soba) je predhodnica fotoaparata.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Camera obscura

Cijev

Čelične cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje nisu izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi. Skica osnovnih dimenzija cijevi koje su izrađene iz čelika: ''DN'' - nazivni promjer cijevi, ''Du'' - unutarnji promjer cijevi, ''Dv'' - vanjski promjer cijevi, ''s'' - debljina stijenke cijevi.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Cijev

Djelotvornost

toplinska energija. Djelotvornost, iskoristivost, učinkovitost ili korisnost (oznaka η) je fizikalna veličina koja opisuje energijsko djelovanje nekog sustava.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Djelotvornost

Električna struja

katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu. membranom. Električna struja je usmjereno gibanje nabijenih čestica.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Električna struja

Električni izboj

Vatra svetog Ilije na jarbolima broda. tračnicama vlaka. elektrolučnog zavarivanja. dozimetru. Geigerov brojač. zračenja se stvara. Geisslerove cijevi. Crookesova cijev (2 pogleda): na svjetlu i u tami. Elektroni putuju ravno s lijeve strane gdje je katoda, na desnu stranu gdje je anoda (žica na dnu cijevi desno).

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Električni izboj

Električni luk

čavla. Električni luk je električni proboj plina, koji rezultira u stvaranju plazme i električnoj provodljivosti plina ili zraka, koji su u normalnim uvjetima izolatori.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Električni luk

Električni naboj

električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. katodu i putuje nadesno gdje je anoda (žica na dnu cijevi). Elektroni bivaju toliko ubrzani da se nastavljaju gibati i nakon anode dok ne udare u fluorescentni zaslon. Kao dokaz struje elektrona postavljen je Malteški križ koji na zaslonu stvara sjenu.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Električni naboj

Električni signal

Električnim signalom možemo smatrati svaki oblik električnog napona ili struje koji sadrži neku informaciju.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Električni signal

Elektromagnetsko zračenje

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Svjetlost je elektromagnetski val. brzini svjetlosti. Rendgenska snimka ruke. Elektromagnetsko zračenje predstavlja elektromagnetske valove svih valnih duljina: infracrveno, ultraljubičasto, rendgensko i gama-zračenje.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Elektromagnetsko zračenje

Elektron

dualizam). električnog polja koje okružuje pozitivni (crveno) i negativni (plavo) električni naboj. elektrostatičke sile odbijaju, a naboji suprotnog predznaka privlače. nm. valne duljine \lambda koji dolazi s lijeve strane, sudara se sa slobodnim elektronom, pa se zatim stvara novi foton valne duljine \lambda' koji se raspršuje pod kutem \theta.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Elektron

Elektronička komponenta

Elektroničke komponente Elektronička komponenta je elektronički element ili skup elektroničkih elemenata koji funkcionalno spojeni skupa tvore elektroničke uređaje.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Elektronička komponenta

Energija

toplinsku energiju. Nacionalnog parka Krka). Energija vjetra: Vjetroelektrana Vrataruša kod Senja, se nalazi na obroncima Velebita i bila je najveća vjetroelektrana u Hrvatskoj, s instaliranom snagom od 42 MW. gibanju. Potencijalna energija je energija koju posjeduje neko tijelo zbog svojega položaja u prostoru.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Energija

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Engleski jezik

Fluor

Fluor je vrlo reaktivan - što je tipično za elemente njegove skupine, ali on je najžešći.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Fluor

Fosfor

Fosfor je pri sobnoj temperaturi kruta tvar.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Fosfor

Geometrijska optika

prirodi. Ravno zrcalo: svjetlost koja pada na ravno zrcalo odbija se tako da je kut upadanja jednak kutu odbijanja. refleksije na dvjema zrcalima čini sa svojim prvobitnim smjerom dvostruki kut od kuta između zrcala. žarištu zove se sferna aberacija. paraboličnim zrcalom. Sabirna leća. sabirne leće.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Geometrijska optika

Infracrveno zračenje

Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Infracrveno zračenje

Jod

Kristali joda Kao plin jod je ljubičaste boje Angiografski snimak Štitna žlijezda Računalna tomografija Jod je kemijski element koji se prvenstveno koristi u prehrani.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Jod

Jouleova toplina

otpora. keramičkom kućištu. Bimetal. Električna žarulja. elektrolučnu peć. električnim otporom. elektrolučnog zavarivanja. Jouleova toplina je toplina koja nastaje pri prolasku električne struje kroz vodič zbog njegova otpora.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Jouleova toplina

Klor

Hrvatski naziv za klor je solik, a skovao ga je Bogoslav Šulek.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Klor

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Kovine

Kripton

Kripton se, kao i ostali plemeniti plinovi (izuzevši radon), može dobiti ukapljivanjem i frakcijskom destilacijom zraka ili selektivnom adsorpcijom na aktivnom ugljenu.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Kripton

Kružni termodinamički proces

Carnotov ciklus kao toplinski stroj, prikazano na dijagramu temperatura – entropija. Ciklus se odvija između ogrjevnog spremnika temperature ''TH'' i rashladnog spremnika temperature ''TC''. Na apscisi je entropija, a na ordinati temperatura. Rankineov ciklus kao primjer kružnog termodinamičkog procesa.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Kružni termodinamički proces

Ksenon

Ksenon su 1898.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Ksenon

Kvarc

Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Kvarc

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Latinski jezik

Luminiscencija

Bioluminiscencija zamjećuje se osobito ljeti, kada u toplim morima prostrane površine rasvijetli bičaš ''Noctiluca miliaris''. lat. ''Lampyris noctiluca''). kemoluminiscencije. fluorescenciju nekih tvari. Fosforescentni pigmenti (lijevo: cinkov sulfid; desno: stroncijev aluminat).

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Luminiscencija

Luminoznost

sunčevoj svjetlosti, koja je predstavljena simbolom ''L⊙''. Zvijezda Sirius ''LS'' 25,4 puta veći od sjaja Sunca. Luminoznost, snaga zračenja ili sjaj (oznaka L), u astronomiji, je energija koju zrači nebesko tijelo (na primjer zvijezda ili galaktika) u jedinici vremena.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Luminoznost

Mjesec

Bliža strana Mjeseca koju stalno vidimo sa Zemlje. libracije. Mjesec (lat. Luna) je Zemljin prirodni satelit i ujedno najbliže nebesko tijelo, udaljeno u prosjeku 384 401 km, tako da svjetlost s Mjeseca na Zemlju stiže za 1,25 sekundi.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Mjesec

Natrijska svjetiljka

Natrijska svjetiljka je žarulja ili cijev s električnim izbojem u natrijevim parama, što je praćeno emisijom svjetlosti.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Natrijska svjetiljka

Oko

Dijagram presjeka ljudskog oka: A - staklasto tijelo, B - leća, C - rožnica, D - zjenica, E - šarenica, F - bjeloočnica, G - očni živac, H - mrežnica Ljudsko oko Oči su organi koji opažaju svjetlost.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Oko

Optika

Dvostruka duga. disperziju svjetlosti. ravninu reflektira se tako da je upadni kut ''α'' jednak kutu refleksije ''β'', a upadna i reflektirana (odbijena) zraka leže u istoj ravnini. Refrakcija ili lom svjetlosti je skretanje svjetlosnih zraka pri prijelazu iz jednoga sredstva u drugo zbog razlike u brzini širenja valova u različitim sredstvima.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Optika

Osjećaji

Osjećaj ili emocija naziv je za čovjekovu reakciju na neki događaj, povezuju ono što nam je važno sa svijetom ljudi, stvari i događaja.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Osjećaji

Plamen

Plamen (od latinskog flamma) je vidljivi (s emisijom svjetla), plinski dio vatre.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Plamen

Plemeniti plinovi

Plemeniti plinovi je naziv za kemijske elemente osamnaeste skupine.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Plemeniti plinovi

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Plin

Podražaj

biljke (br. 2), koja na svjetlosni podražaj (fototaksiju) odgovara fototropijom tj. rastom. Podražaj ili stimulus je fizikalno-kemijski proces koji izaziva reakciju žive tvari.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Podražaj

Polarizacija

Polarizacija (prema srednjovj. lat. polaris: polarni, od lat. polus: pol, stožer) može značiti usmjeravanje u suprotne strane; stjecanje polarnosti.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Polarizacija

Poluvodič

Poluvodič (engl. semiconductor) je materijal koji ima električnu vodljivost u sredini između izolatora i vodiča.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Poluvodič

Pomrčina Mjeseca

Potpuna pomrčina Mjeseca snimljena 9. studenog 2003. Pomrčina Mjeseca nastaje ulaskom Mjeseca u Zemljinu sjenu, vidi se s cijele Zemljine noćne polutke, pritom je Mjesec obasjan zagasitocrvenom svjetlošću koja se raspršila prolazeći kroz Zemljinu atmosferu.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Pomrčina Mjeseca

Pomrčina Sunca

Pomrčina Sunca 11. kolovoza 1999. Pomrčina Sunca nastaje kada se Mjesec ispriječi između Sunca i Zemlje, pa djelomično ili potpuno zakloni Sunce.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Pomrčina Sunca

Radijacija

Međunarodni znak radioaktivnosti.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Radijacija

Spektar (fizika)

elektromagnetskog zračenja. Dvostruka duga. infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). flourescentna svjetiljka (ultraljubičasto zračenje). Rendgenska snimka ruke. Spektar (lat. spectrum: pojava, priviđenje) je raspodjela intenzitetâ mjerene veličine prikazanih ovisno o nekoj fizikalnoj veličini, na primjer energiji, frekvenciji, brzini, masi i drugo.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Spektar (fizika)

Staklo

StakloStaklo je uglavnom amorfni silicijev dioksid.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Staklo

Stožac

stožac Stožac ili konus (lat. conus, od grč. ϰῶνος: češer bora, stožac) tijelo je omeđeno krugom i stožastom plohom.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Stožac

Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti

nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. Svjetlosna učinkovitost ili luminacijska efektnost (oznaka η) je fotometrijska fizikalna veličina kojom se opisuje učinak određenih frekvencija elektromagnetskih valova na ljudski osjet vida; omjer je svjetlosnog toka Фs i toka zračenja Ф, to jest: Najveća je svjetlosna učinkovitost (683 lm/W) žutozelene svjetlosti, valne duljine 555 nm.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Stupanj iskorištenja raznih izvora svjetlosti

Sunce

Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Sunce

Svijeća

Tri svijeće. Šarene svijeće. Svijeća je rasvjetno tijelo valjkasta oblika, načinjeno od loja, voska, stearina ili parafina s fitiljem u središtu.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Svijeća

Svjetlosni tok

Fotometar. nm za dnevnu osjetljivost (crno) i 507 nm za noćnu osjetljivost (zeleno). Njezina je vrijednost za valnu duljinu 600 nm 0,63, a za valne duljine 380 i 780 nm iznosi 0. W i svjetlosne snage 470 lumena. W i svjetlosne snage 325 lumena. Svjetlosni tok, luminacijski fluks ili svjetlosna snaga (oznaka Фs) je fotometrijska fizikalna veličina koja opisuje snagu odaslanoga, prenesenoga ili primljenoga svjetlosnog zračenja; određena je kao umnožak svjetlosne jakosti Is i ugla osvjetljenja ω: Mjerna jedinica svjetlosnoga toka jest lumen (lm).

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Svjetlosni tok

Svjetlost

Spektar elektromagnetskih valova s istaknutim dijelom vidljive svjetlosti. Boje vidljive ljudskom oku Boja raspon valnih duljina frekvencijski raspon crvena ~ 625 – 740 nm ~ 480 – 405 THz narančasta ~ 590 – 625 nm ~ 510 – 480 THz žuta ~ 565 – 590 nm ~ 530 – 510 THz zelena ~ 500 – 565 nm ~ 600 – 530 THz cijan ~ 485 – 500 nm ~ 620 – 600 THz plava ~ 440 – 485 nm ~ 680 – 620 THz ljubičasta ~ 380 – 440 nm ~ 790 – 680 THz Zemlje (udaljenost od 150 milijuna kilometara).

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Svjetlost

Temperatura

kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Temperatura

Tijelo (fizika)

Oprugu smatramo elastičnim tijelom. Kovanjem nastaju plastična tijela. Crno tijelo. Sunce je nebesko tijelo. Tijelo (lat. corpus) ili fizikalno tijelo, u fizici, je skup čestica tvari koje su povezane tako da se zajedno gibaju.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Tijelo (fizika)

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Tlak

Toplina

toplinskim zračenjem (Sunčeva svjetlost). Sunčeva svjetlost svijetli kroz oblake. kinetičke energije molekula. temperaturom. provođenja ili kondukcije topline. toplinskim zrakama. Jouleov uređaj iz 1845. latentnu toplinu. valnim duljinama), koje pada na neku vodoravnu plohu. Prema unutrašnjosti Zemlja je sve toplija, a u dubinama većim od 18 metara ispod površine vanjske toplinske promjene temperature nemaju utjecaja.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Toplina

Toplinsko zračenje

Toplinsko zračenje je elektromagnetsko zračenje svih tijela koja se nalaze na temperaturi iznad termodinamičke temperature (0K), odnosno odzračena energija ovisi samo o temperaturi promatranog tijela i stanju njegove površine.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Toplinsko zračenje

Ultraljubičasto zračenje

energije. flourescentna svjetiljka. Ultraljubičasto zračenje, ultraljubičasta svjetlost ili ultravioletno zračenje (oznaka UV prema eng. ultraviolet) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina od približno 10 do 400 nanometara, to jest između rendgenskoga zračenja i ljubičastoga dijela vidljive svjetlosti, i energiji fotona od 3 eV do 124 eV.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Ultraljubičasto zračenje

Vakuum

U klasičnoj fizici vakuum je prazan prostor bez bilo kakve materije ili fizikalnih polja.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Vakuum

Valencija (kemija)

Kod metana (CH4), vodik je jednovalentan a ugljik četverovalentan. Valencija (kasnolat. valentia – snaga, sposobnost), u kemiji, je svojstvo atoma pojedinog kemijskog elementa da se spaja s određenim brojem atoma nekoga drugog elementa u kemijski spoj ili formulsku jedinku.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Valencija (kemija)

Vidni živac

Vidni živac, optička hijazma i optički tračci Vidni ili optički živac ili očni živac (lat. nervus opticus) je drugi moždani živac, a grade ga aksoni živčanih stanica koje se nalaze u ganglijskom sloju mrežnice oka.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Vidni živac

Volfram

Dobiva se iz rude volframita (volframat željeza i mangana), u obliku sivog praha, koji se grijanjem pod tlakom na temperaturi ispod tališta može pretvoriti u kompaktni rastezljivi metal.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Volfram

Zemlja

Zemlja (astronomski simbol) je planet u sunčevom sustavu.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Zemlja

Zvijezda

svemirskim teleskopom Hubble Zvijezda je nebesko tijelo koji se sastoji od velike količine plina, većinom vodika.

Pogledaj Umjetni izvori svjetla i Zvijezda

Također poznat kao Izvori svjetlosti.

, Svjetlosni tok, Svjetlost, Temperatura, Tijelo (fizika), Tlak, Toplina, Toplinsko zračenje, Ultraljubičasto zračenje, Vakuum, Valencija (kemija), Vidni živac, Volfram, Zemlja, Zvijezda.