Sličnosti između Umljanović i Čačvina (utvrda)
Umljanović i Čačvina (utvrda) imaju 16 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Bosna, Cetina, Hrvatska, Ilirske pokrajine, Kulturno dobro, Livno, Nelipić, Osmansko Carstvo, Salona, 1. stoljeće, 1345., 1435., 1436., 15. stoljeće, 16. stoljeće, 1717..
Bosna
Hercegovine Bosna je povijesna i zemljopisna regija koja čini sjeverni dio države ''Bosna i Hercegovina''.
Bosna i Umljanović · Bosna i Čačvina (utvrda) ·
Cetina
Cetina je rijeka u Hrvatskoj koja pripada Jadranskom slijevu i najdulja je dalmatinska rijeka.
Cetina i Umljanović · Cetina i Čačvina (utvrda) ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Umljanović · Hrvatska i Čačvina (utvrda) ·
Ilirske pokrajine
Ilirske pokrajine (fra. Les Provinces Illyriennes) naziv je za hrvatske i slovenske zemlje pod francuskom vlašću u doba Napoleona, a dobile su ime po starosjediocima Ilirima.
Ilirske pokrajine i Umljanović · Ilirske pokrajine i Čačvina (utvrda) ·
Kulturno dobro
Zaštitni znak kulturnog dobra prema „Haaškoj konvenciji za zaštitu kulturnih dobara u slučaju oružanog sukoba” (potpisana 14. svibnja 1954.) na Federalnom uredu za spomenike (''Bundesdenkmalamt)'' u Salzburgu ima natpis '''kulturno dobro''' na četiri jezika (njemački: ''Kulturdenkmal'', emgleski: ''Cultural property'', francuski: ''Bien culturel'' i ruski: ''Культурное Достояние''). Kulturno dobro svako je dobro od državnog interesa koje uživa državnu zaštitu.
Kulturno dobro i Umljanović · Kulturno dobro i Čačvina (utvrda) ·
Livno
Livno (stariji nazivi: Hlivno,John Van Antwerp Fine, When Ethnicity Did Not Matter in the Balkans, University of Michigan Press, 2006.Marko Vego, Naselja bosanske srednjovjekovne države, Svetlost, 1957.Vjekoslav Klaić, Bribirski knezovi od plemena Šubič do god. 1347, Naklada "Matice hrvatske", 1897. HlijevnoNada Klaić, Ivo Goldstein; Srednjovjekovna Bosna: politički položaj bosanskih vladara do Tvrtkove krunidbe, 1377. g; Grafički zavod Hrvatske, 1989.Zemaljski muzej u Bosni i Hercegovini, Glasnik Zemaljskog muzeja u Bosni i Hercegovini, University of Michigan Press, 2006.) je grad u jugozapadnom dijelu Bosne i Hercegovine.
Livno i Umljanović · Livno i Čačvina (utvrda) ·
Nelipić
Nelipčići (često se koristi i oblik Nelipići), hrvatska velikaška obitelj od roda Snačića (Svačić) koja je držala posjede na teritoriju cetinske županije.
Nelipić i Umljanović · Nelipić i Čačvina (utvrda) ·
Osmansko Carstvo
Osmansko Carstvo (osm. دولتِ عَليه عُثمانيه, Devlet-i Aliye-i Osmaniye – "Osmanska Uzvišena Država"; tur. Osmanlı Devleti – "Osmanska država," ili Osmanlı Imparatorluğu – "Osmansko carstvo", a drugim nazivima i Osmanlijsko Carstvo, Otomansko Carstvo te Tursko Carstvo) bilo je carstvo koje je 1299. godine osnovao Osman I. na Bliskom istoku.
Osmansko Carstvo i Umljanović · Osmansko Carstvo i Čačvina (utvrda) ·
Salona
Predio Starine u Solinu Rimske iskopine u Solinu Salona (grč. Σάλωνα), antička metropola rimske provincije Dalmacije smještena na središnjem dijelu istočnojadranske obale.
Salona i Umljanović · Salona i Čačvina (utvrda) ·
1. stoljeće
Bez opisa.
1. stoljeće i Umljanović · 1. stoljeće i Čačvina (utvrda) ·
1345.
Bez opisa.
1345. i Umljanović · 1345. i Čačvina (utvrda) ·
1435.
Bez opisa.
1435. i Umljanović · 1435. i Čačvina (utvrda) ·
1436.
Bez opisa.
1436. i Umljanović · 1436. i Čačvina (utvrda) ·
15. stoljeće
Bez opisa.
15. stoljeće i Umljanović · 15. stoljeće i Čačvina (utvrda) ·
16. stoljeće
Bez opisa.
16. stoljeće i Umljanović · 16. stoljeće i Čačvina (utvrda) ·
1717.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Umljanović i Čačvina (utvrda) imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Umljanović i Čačvina (utvrda)
Usporedba između Umljanović i Čačvina (utvrda)
Umljanović ima 567 odnose, a Čačvina (utvrda) ima 48. Kao što im je zajedničko 16, Jaccard indeks 2.60% = 16 / (567 + 48).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Umljanović i Čačvina (utvrda). Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite: