Sadržaj
69 odnosi: Afganistan, Ainu (izolirani jezik), Akkalskolaponski jezik, Altajski jezici, Azija, Baškirski jezik, Balkanski gagauski turski (jezik), Baltofinski jezici, Burjatski jezik, Dolganski jezik, Enecki jezik, Estonski jezik, Europa, Finski jezici, Finski jezik, Gagauski jezik, Hakaski jezik, Haladž (turkijski jezik), Horasanski turski, Inarijskolaponski jezik, Ingrijski jezik, Jakutski jezik, Jezične porodice i jezici, Jezikoslovlje, Južnoaltajski jezik, Južnoazerbajdžanski jezik, Južnouzbečki jezik, Kaškajski jezik, Kamasinski jezik, Karačajsko-balkarski jezik, Karagaski jezik, Karaimski jezik, Karakalpački jezik, Karelski jezik, Kazaški jezik, Kemskolaponski jezik, Kildinskolaponski jezik, Kina, Kirgiski jezik, Krimčak, Kumički jezik, Laponski jezici, Mađarski jezik, Mongolija, Mongolski jezici, Mordvinski jezici, Nganasanski jezik, Nogajski jezik, Permjački jezici, Povolškofinski jezici, ... Proširite indeks (19 više) »
Afganistan
Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Afganistan
Ainu (izolirani jezik)
Ainu jezik (ISO 639-3: iso639-3:ain ain; アイヌ イタㇰ(イタッㇰ) ili ainu itak), jezik istoimenog naroda Ainu koji se govori na Kurilima (Tsishima) i Hokaidu, Japan, a prije i na otoku Sahalinu, Rusija.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Ainu (izolirani jezik)
Akkalskolaponski jezik
Akalskolaponski jezik ili akkalskolaponski jezik (ahkilski, babino, babinski; ISO 639-3: sia), istočnolaponski jezik koji se do ranih 2000-ih godina govorio na jugozapadu poluotoka Kole u Rusiji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Akkalskolaponski jezik
Altajski jezici
Altajski jezici hipotetska su porodica jezika koja se ponekad s uralskom porodicom povezuje u širu uralsko-altajsku porodicu.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Altajski jezici
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Azija
Baškirski jezik
Baškirski jezik (baškortski -; ISO 639-3: bak), zapadnoturkijski jezik kojim se govori između rijeke Volge i planine Ural u Ruskoj Federaciji, Baškortostan.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Baškirski jezik
Balkanski gagauski turski (jezik)
Balkanski gagauski turski jezik (ISO 639-3: bgx), jezik turskih Juruka kojim govori 327 000 ljudi (Johnstone 1993.) u Turskoj i 4000 u Sjevernoj Makedoniji (područje Kumanova).
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Balkanski gagauski turski (jezik)
Baltofinski jezici
Baltofinski jezici, jezici Baltičkih Finaca kojima se služi skupina finskih naroda u bližem području Baltičkog mora, poglavito u Finskoj, Estoniji i u Rusiji (Karelija).
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Baltofinski jezici
Burjatski jezik
Burjatski jezik (ISO 639-3: bua), makrojezik, maleni skup jezika kojima se služe Burjati na području Kine, Rusije i Mongolije.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Burjatski jezik
Dolganski jezik
Dolganski jezik (ISO 639-3: dlg), jedan od sjevernoturkijskih jezika, altajska porodica, kojim govori 4870 ljudi od 7261 (popis stanovništva Rusije iz 2002.) etničkih Dolgana na području ruske republike Sahe ili Jakutije.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Dolganski jezik
Enecki jezik
Enecki jezik (tundraški enecki, madu, somatu, jenisejski samojedski; ISO 639: enh), sjeverni samojedski jezik, Uralska porodica, na Tajmirskom Nacionalnom Okrugu Rusiji duž donjeg toka rijeke Jenisej, uzvodno od Dudinke.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Enecki jezik
Estonski jezik
Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Estonski jezik
Europa
Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Europa
Finski jezici
Finski jezici, skupina ugrofinskih jezika iz sjeverne Europe, u Finskoj, Rusiji, Norveškoj i Švedskoj, nazivana i finopermajčka, po kojoj se grana na finočeremisku i permjačku skupinu.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Finski jezici
Finski jezik
Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Finski jezik
Gagauski jezik
Gagauski jezik (ISO 639-3: gag; Gagauz dili) jezik je južne turkijske grane altajskih jezika kojim govore Gagauzi.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Gagauski jezik
Hakaski jezik
Hakaski jezik (ISO 639-3: kjh; abakanski tatarski), jedan od sjevernoturkijskih jezika kojim se služe Hakasi ili Abakanski Tatari, narod u Hakasiji, te u Tuvi i susjednoj Kini.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Hakaski jezik
Haladž (turkijski jezik)
Haladž turkijski jezik (khalaj; ISO 639-3), altajski jezik južnoturkijske skupine koji se govori u Iranu sjeveroistočni od grada Arāk.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Haladž (turkijski jezik)
Horasanski turski
Horasanski turski jezik (quchani, kučanski; ISO 639-3: kmz), turski jezik južnoturkijske skupine, kojim govori 400 000 ljudi (1977 G. Doerfer) na sjeveru pokrajine Horasan u Iranu, sjeverozapadno od Mašhada.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Horasanski turski
Inarijskolaponski jezik
Inarijskolaponski jezik (izvorno anarâškielâ, fin. inarinsaame, ISO 639-3: smn), istočnolaponski jezik kojim na području krajnjeg sjevera Finske između jezera Inarija i norveške granice govori 300 ljudi (popis iz 2001.) od 700 etničkih inarijskih Laponaca (M. Krauss, 1995.).
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Inarijskolaponski jezik
Ingrijski jezik
Ingrijski jezik (ISO 639-3: izh; ižorski; ижорский язык), baltofinski jezik, Uralska porodica, u baltičkom području Rusije, lenjingradska oblast.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Ingrijski jezik
Jakutski jezik
Jakutski jezik (saha; SO 639-3: sah; ili saha) je jezik kojim govori oko 363 000 (1993 UBS) ljudi u Sibiru, Saha ili Jakutija, Rusija.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Jakutski jezik
Jezične porodice i jezici
Ovdje je popis jezičnih porodica i jezika u njima.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Jezične porodice i jezici
Jezikoslovlje
Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Jezikoslovlje
Južnoaltajski jezik
Južnoaltajski jezik (altajski, ojrotski; oirot, oyrot; ISO 639-3: alt), sjevernoturkijski jezik, altajska porodica, kojim govori 20 000 ljudi (1993 J. Janhunen) u Gornjoaltajskoj AO blizu granice Mongolije i Kine, Rusija.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Južnoaltajski jezik
Južnoazerbajdžanski jezik
Južnoazerbajdžanski jezik (ISO 639-3: azb; torki), turkijski jezik kojim danas govori preko 12 milijuna ljudi u Iranu, Iraku, Afganistanu, Turskoj i Siriji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Južnoazerbajdžanski jezik
Južnouzbečki jezik
Južnouzbečki jezik (ISO 639-3: uzs), jedan od istočnoturkijskih jezika, kojim govori 1 400 000 ljudi Afganistanu (WA 1991), provincija Fariab, te u azijskom dijelu Turske u provincijama Hatay, Gaziantep i Urfa 1 980 (1982), gdje su došli kao izbjegllice iz Afganistana.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Južnouzbečki jezik
Kaškajski jezik
Kaškajski jezik (kashkay; kashkai, qashqai, qashqa’i, qashqay; ISO 639-3: qxq), altajski jezik južnoturkijske skupine kojim govori 923 000 pripadnika (2014) etničke grupe Kašgajaca na jugozapadu Irana.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Kaškajski jezik
Kamasinski jezik
Kamasinski jezik (ISO 639-3: xas; kamas, kamasinski), izumrli samojedski jezik, uralska porodica, kojim su na području planina Sajan u južnoj Rusiji govorila plemena Kamasinci (Камасинцы) koji sebe nazivaju Kalmaži (Калмажи), i Kojbali.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Kamasinski jezik
Karačajsko-balkarski jezik
Karačajsko-balkarski jezik (balkarski, karačajski; karacaylar, karachai, karachaitsy, karachay, karachay-balkar, karachayla; ISO 639-3: krc), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, kojim govori 85 000 Balkaraca (balkarski dijalekt) u Kabardino-Balkariji i 156 000 Karačajevaca u Karačajevo-Čerkeziji, Rusija.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Karačajsko-balkarski jezik
Karagaski jezik
Karagaski jezik (ISO 639-3: kim; tofalarski jezik), jezik Karagasa ili Tofalara kojm kojim govori još svega 28 ljudi (2001) od 730 etničkih Tofalara (1989 popis) u području Irkutska u Sibiru, Rusija.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Karagaski jezik
Karaimski jezik
Karaimski jezik (turski karaitski, karaitski; ISO 639-3: kdr), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, kojim govori nešto preko 1 000 ljudi (2006 A. Goraianov) na području poluotoka Krima u Ukrajini.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Karaimski jezik
Karakalpački jezik
Karakalpački jezik (karaklobuk, klobouki, tchorny; ISO 639-3: kaa), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, koji se govori na području Uzbekistana duž donjeg toka rijeke Amu-Darje i južno od Aralskog jezera (407 000; 1993. UBS), i u Afganistanu (2000), sjeverno od Džalalabada i južno od Mazar-e Šarifa.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Karakalpački jezik
Karelski jezik
Karelski jezik (ISO 639-3: krl), jezik Karelijaca, finska skupina jezika, kojim govori 35 000 ljudi (1993 Salminen) na području ruske Karelije, i 10 000 u Finskoj (1994), u provinciji Oulu.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Karelski jezik
Kazaški jezik
Kazaški jezik ili kazahski jezik (kazakh, kaisak, kazak, kosach, qazaq; ISO 639-3: kaz), altajski jezik zapadne skupine turkijskih jezika, kojim govori preko osam milijuna ljudi u nekoliko azijskih zemalja, poglavito u Kazahstanu (5 290 000; popis 1979.), a ostali u Kini (1 250 000; popis 2000.), Uzbekistanu (808 000), Mongoliji (182 000; Johnstone and Mandryk 2001), Iranu (3 000; 1982), Afganistanu (2 000; 2000), 600 u Turskoj, u provincijama Kayseri, Manisa (grad Salihli) i gradu Istanbulu.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Kazaški jezik
Kemskolaponski jezik
Kemskolaponski jezik (fin. keminsaame, ISO 639-3: sjk), jedini izumrli laponski jezik koji se negdje do 1800.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Kemskolaponski jezik
Kildinskolaponski jezik
Kildinskolaponski jezik (ISO 639-3: sjd; kildinskosaamski, lapski, saamski), istočnolaponski jezik, uralska porodica, kojim govori oko 500 Laponaca (2007.) od ukupno 1 000 etničkih (M. Krauss, 1995.). Populacija svih Saama u Rusiji iznosi 1 900 (M. Krauss, 1995.). Pripadnici ove skupine Laponava svoj jezik nazivaju gjelddasámegiella.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Kildinskolaponski jezik
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Kina
Kirgiski jezik
Kirgiski jezik (ISO 639-3: kir), altajski jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori preko 2 800 000 ljudi, većina u Kirgistanu (2 450 000; 1993 UBS); 160 000 u Kini (2000 popis) u Xinjiangu; 1 140 u Turskoj (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u Afganistanu (2000).
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Kirgiski jezik
Krimčak
Krimčak (judeokrimski tatarski, krimčački; ISO 639-3: jct), jezik judaističkih karaita kojim govori nepoznat broj osoba na ukrajinskom poluotoku Krimu.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Krimčak
Kumički jezik
Kumički jezik (kumuk, kumuklar, kumyki; ISO 639-3: kum), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, kojim govori 422 000 ljudi u Rusiji (2002 popis) i nekoliko sela na azijskom dijelu Turske.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Kumički jezik
Laponski jezici
Laponski jezici (saamski, samski jezici), naziv za nekadašnju jezičnu skupinu finsko-laponskih jezika kojima govore Laponci ili Saami (Sami) na sjeveru Skandinavije u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj te na poluotoku Koli u Rusiji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Laponski jezici
Mađarski jezik
mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Mađarski jezik
Mongolija
Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Mongolija
Mongolski jezici
Mongolski jezici, skupina od (14 jezika) jezika kojima govore Mongoli i njima srodni narodi na područjima Mongolije, Kine i Rusije.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Mongolski jezici
Mordvinski jezici
Mordvinski ili Mordovski jezici (ruski: мордовские языки) podskupina je uralskih jezika koji sadrži uskopovezani erzjanski (erzjamordvinski) i mokšanski (mokša, mokšamordvinski).
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Mordvinski jezici
Nganasanski jezik
Nganasanski jezik (ISO 639-3: nio; tavgijski), jedan od sjevernih samojedskih jezika, Uralska porodica, kojim govore Avam i Vadejev Samojedi na poluotoku Tajmir u Rusiji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Nganasanski jezik
Nogajski jezik
Nogajski jezik (ISO 639-3: nog), jezik malenog turskog naroda Nogajaca, koji žive u europskom dijelu Rusije na sjeveru Kavkaza.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Nogajski jezik
Permjački jezici
Permjački jezici, ima kojim se označava skupina finskih jezika na europskom području Rusije, osobito u Komi-Permjačkom nacionalnom okrugu, republici Komi i Udmurtiji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Permjački jezici
Povolškofinski jezici
Povolškofinski jezici (Finsko-povolški jezici), skupina finskih jezika kojim se služe Povolški Finci u području rijeke Volge u Rusiji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Povolškofinski jezici
Salarski jezik
Salarski jezik (sala; ISO 639-3: slr), altajski jezik južnoturkijske skupine.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Salarski jezik
Salchuq (jezik)
Salchuq jezik (ISO 639-3: slq), jedan od pet azerbajdžanskih jezika, južnoturkijska skupina, kojim govori nepoznat broj osoba u Iranu.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Salchuq (jezik)
Samojedski jezici
Samojedski jezici, jedna od dviju skupina uralskih jezika lojima se služe nekolicina samojedskih plemena iz zapadnog Sibira.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Samojedski jezici
Sjevernoaltajski jezik
Sjevernoaltajski jezik (ISO 639-3: atv), jezik sjevernoturkijske skupine, altajske porodice jezika, kojim govori preko 1 500 ljudi iz plemena Tubalari, Čelkani i Kumandinci.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Sjevernoaltajski jezik
Sjevernoazerbajdžanski jezik
Sjevernoazerbajdžanski jezik (ISO 639-3: azj), jedan od pet jezika azerbajdžanske poskupine južnoturkijskih jezika kojim govori 7 473 000 ljudi.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Sjevernoazerbajdžanski jezik
Sjevernouzbečki jezik
Sjevernouzbečki jezik (ISO 639-3: uzn; özbek), altajski jezik istočnoturkijske skupine kojim govori 18 817 600.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Sjevernouzbečki jezik
Skoltskolaponski jezik
Skoltskolaponski jezik (koltasaamski, koltski, loparski, koltskolapski; ISO 639-3: sms) jedan od 11 laponskih jezika kojim govore skoltski Laponci na istoku Laponije, istočno od jezera Inarija u Finskoj i Rusiji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Skoltskolaponski jezik
Tatarski jezik
Tatarski jezik (ISO 639-3: tat), jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori 6 496 600 ljudi na području Rusije (5 350 000; 2002.), Kine (800; 1999.) i Istanbula u Turskoj.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Tatarski jezik
Terskolaponski jezik
Terskolaponski jezik (izvorno saa´mekiill, fin. turjansaame, ISO 639-3: sjt), gotovo izumrli laponski jezik kojim još govori 10 (2004.) od 100 etničkih terskih Laponaca na poluotoku Koli u Rusiji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Terskolaponski jezik
Tunguski jezici
Tunguski jezici, skupina danas nepriznatih altajskih jezika kojima se služe tunguska plemena s istoka Rusije i sjeveroistočne Kine.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Tunguski jezici
Turkijski jezici
Turkijski jezici Turkijski jezici su skupina od 40 srodnih jezika altajske porodice kojima govore brojni narodi rasprostranjeni na širokom području od istočne Europe do Sibira i zapadne Kine.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Turkijski jezici
Turkmenski jezik
Turkmenski jezik (turkmen, trukhmen, trukhmeny, turkmani, turkmanian, turkmenler, turkomans; түркмен; ISO 639-3: tuk), turkijski jezik uže južnoturkijske skupine unutar koje čini posebnu turkemnsku podskupinu.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Turkmenski jezik
Turski jezik
Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Turski jezik
Tuvanski jezik
Tuvinski jezik (tuvanski; ISO 639-3: tyv; na tuvanskom: тыва дыл (tyva dyl)), također poznat i kao tuvinski jezik, je jedan od turkijskih jezika.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Tuvanski jezik
Ugarski jezici
Ugarski jezici, grana ugro-finskih jezika kojima govori današnji Mađari u Mađarskoj i susjednim zemljama i Opski Ugri na području Rusije.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Ugarski jezici
Ujgurski jezik
Ujgurski jezik (ISO 639-3: uig; uighuir, uighur, uiguir, uigur, uygur, weiwuer, wiga), jezik istočnoturkijske skupine altajskih jezika, kojim govori oko 8 788 690 ljudi u Kini, Kazahstanu, Afganistanu (3 000), Mongoliji 1 000 (1982).
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Ujgurski jezik
Uralski jezici
Uralski jezici Zemljopisna rasprostranjenost uralskih jezika Uralski jezici su jezična porodica u sjevernoj Euraziji s 38 jezika kojima govori oko 20 milijuna ljudi.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Uralski jezici
Urumski jezik
Urumski jezik (ISO 639-3: uum), jezik posebne istoimene turkijske skupine kojim govore Urumi ili Grko-Tatari, narod mogućeg tatarskog porijekla koji su s Krima preseljeni u Ukrajinu, i jezik im je srodan krimskom tatarskom.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Urumski jezik
Vodski jezik
Vodski jezik (ISO 639-3: vot), gotovo nestali jezik kojim se služilo 15 osoba (1997; 25, 1979, Valt) od ukupno 73 pripadnika etničke grupe Voda (200, 1990. po A. E. Kibriku), malenog naroda naseljenog u području Kingiseppa kod Sankt Peterburga u zapadnoj Rusiji.
Pogledaj Uralsko-altajski jezici i Vodski jezik