Logo
Unijapedija
Komunikacija
Dostupno na usluzi Google Play
Novi! Preuzimanje Unijapedija na Android ™!
Instaliranje
Brže od pregledniku!
 

Uralsko-altajski jezici

Indeks Uralsko-altajski jezici

Uralsko-altajski jezici jesu velika hipotetska jezična porodica raspršena po velikim područjima Europe i Azije za koju većina lingvista smatra da nije prava genetska porodica, nego su sličnosti njezinih članova rezultat kontakata.

69 odnosi: Afganistan, Ainu (izolirani jezik), Akkalskolaponski jezik, Altajski jezici, Azija, Baškirski jezik, Balkanski gagauski turski (jezik), Baltofinski jezici, Burjatski jezik, Dolganski jezik, Enecki jezik, Estonski jezik, Europa, Finski jezici, Finski jezik, Gagauski jezik, Hakaski jezik, Haladž (turkijski jezik), Horasanski turski, Inarijskolaponski jezik, Ingrijski jezik, Jakutski jezik, Jezične porodice i jezici, Jezikoslovlje, Južnoaltajski jezik, Južnoazerbajdžanski jezik, Južnouzbečki jezik, Kaškajski jezik, Kamasinski jezik, Karačajsko-balkarski jezik, Karagaski jezik, Karaimski jezik, Karakalpački jezik, Karelski jezik, Kazaški jezik, Kemskolaponski jezik, Kildinskolaponski jezik, Kina, Kirgiski jezik, Krimčak, Kumički jezik, Laponski jezici, Mađarski jezik, Mongolija, Mongolski jezici, Mordvinski jezici, Nganasanski jezik, Nogajski jezik, Permjački jezici, Povolškofinski jezici, ..., Salarski jezik, Salchuq (jezik), Samojedski jezici, Sjevernoaltajski jezik, Sjevernoazerbajdžanski jezik, Sjevernouzbečki jezik, Skoltskolaponski jezik, Tatarski jezik, Terskolaponski jezik, Tunguski jezici, Turkijski jezici, Turkmenski jezik, Turski jezik, Tuvanski jezik, Ugarski jezici, Ujgurski jezik, Uralski jezici, Urumski jezik, Vodski jezik. Proširite indeks (19 više) »

Afganistan

Afganistan (paš. افغانستان, Afġānestān) neobalna je višenarodna država u središnjoj i jugozapadnoj Aziji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Afganistan · Vidi više »

Ainu (izolirani jezik)

Ainu jezik (ISO 639-3: iso639-3:ain ain; アイヌ イタㇰ(イタッㇰ) ili ainu itak), jezik istoimenog naroda Ainu koji se govori na Kurilima (Tsishima) i Hokaidu, Japan, a prije i na otoku Sahalinu, Rusija.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Ainu (izolirani jezik) · Vidi više »

Akkalskolaponski jezik

Akalskolaponski jezik ili akkalskolaponski jezik (ahkilski, babino, babinski; ISO 639-3: sia), istočnolaponski jezik koji se do ranih 2000-ih godina govorio na jugozapadu poluotoka Kole u Rusiji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Akkalskolaponski jezik · Vidi više »

Altajski jezici

Altajski jezici hipotetska su porodica jezika koja se ponekad s uralskom porodicom povezuje u širu uralsko-altajsku porodicu.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Altajski jezici · Vidi više »

Azija

Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Azija · Vidi više »

Baškirski jezik

Baškirski jezik (baškortski -; ISO 639-3: bak), zapadnoturkijski jezik kojim se govori između rijeke Volge i planine Ural u Ruskoj Federaciji, Baškortostan.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Baškirski jezik · Vidi više »

Balkanski gagauski turski (jezik)

Balkanski gagauski turski jezik (ISO 639-3: bgx), jezik turskih Juruka kojim govori 327 000 ljudi (Johnstone 1993.) u Turskoj i 4000 u Sjevernoj Makedoniji (područje Kumanova).

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Balkanski gagauski turski (jezik) · Vidi više »

Baltofinski jezici

Baltofinski jezici, jezici Baltičkih Finaca kojima se služi skupina finskih naroda u bližem području Baltičkog mora, poglavito u Finskoj, Estoniji i u Rusiji (Karelija).

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Baltofinski jezici · Vidi više »

Burjatski jezik

Burjatski jezik (ISO 639-3: bua), makrojezik, maleni skup jezika kojima se služe Burjati na području Kine, Rusije i Mongolije.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Burjatski jezik · Vidi više »

Dolganski jezik

Dolganski jezik (ISO 639-3: dlg), jedan od sjevernoturkijskih jezika, altajska porodica, kojim govori 4870 ljudi od 7261 (popis stanovništva Rusije iz 2002.) etničkih Dolgana na području ruske republike Sahe ili Jakutije.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Dolganski jezik · Vidi više »

Enecki jezik

Enecki jezik (tundraški enecki, madu, somatu, jenisejski samojedski; ISO 639: enh), sjeverni samojedski jezik, Uralska porodica, na Tajmirskom Nacionalnom Okrugu Rusiji duž donjeg toka rijeke Jenisej, uzvodno od Dudinke.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Enecki jezik · Vidi više »

Estonski jezik

Estonski jezik (est. eesti keel) službeni je jezik Republike Estonije s oko 1,1 milijun izvornih govornika, uglavnom u toj državi te u susjednoj Finskoj (s oko 6000 govornika prema podacima iz u 1993.). Estonski jezik pripada finskoj grani ugro-finskih jezika.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Estonski jezik · Vidi više »

Europa

Europa je zapadni dio Euroazije i zasebni kontinent.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Europa · Vidi više »

Finski jezici

Finski jezici, skupina ugrofinskih jezika iz sjeverne Europe, u Finskoj, Rusiji, Norveškoj i Švedskoj, nazivana i finopermajčka, po kojoj se grana na finočeremisku i permjačku skupinu.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Finski jezici · Vidi više »

Finski jezik

Finski jezik (fin. suomi ili suomen kieli) uralski je jezik finske skupine kojim govori većina stanovništva Finske te etnički Finci van države.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Finski jezik · Vidi više »

Gagauski jezik

Gagauski jezik (ISO 639-3: gag; Gagauz dili) jezik je južne turkijske grane altajskih jezika kojim govore Gagauzi.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Gagauski jezik · Vidi više »

Hakaski jezik

Hakaski jezik (ISO 639-3: kjh; abakanski tatarski), jedan od sjevernoturkijskih jezika kojim se služe Hakasi ili Abakanski Tatari, narod u Hakasiji, te u Tuvi i susjednoj Kini.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Hakaski jezik · Vidi više »

Haladž (turkijski jezik)

Haladž turkijski jezik (khalaj; ISO 639-3), altajski jezik južnoturkijske skupine koji se govori u Iranu sjeveroistočni od grada Arāk.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Haladž (turkijski jezik) · Vidi više »

Horasanski turski

Horasanski turski jezik (quchani, kučanski; ISO 639-3: kmz), turski jezik južnoturkijske skupine, kojim govori 400 000 ljudi (1977 G. Doerfer) na sjeveru pokrajine Horasan u Iranu, sjeverozapadno od Mašhada.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Horasanski turski · Vidi više »

Inarijskolaponski jezik

Inarijskolaponski jezik (izvorno anarâškielâ, fin. inarinsaame, ISO 639-3: smn), istočnolaponski jezik kojim na području krajnjeg sjevera Finske između jezera Inarija i norveške granice govori 300 ljudi (popis iz 2001.) od 700 etničkih inarijskih Laponaca (M. Krauss, 1995.). Većina govornika živi u području općine Utsjokija.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Inarijskolaponski jezik · Vidi više »

Ingrijski jezik

Ingrijski jezik (ISO 639-3: izh; ižorski; ижорский язык), baltofinski jezik, Uralska porodica, u baltičkom području Rusije, lenjingradska oblast.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Ingrijski jezik · Vidi više »

Jakutski jezik

Jakutski jezik (saha; SO 639-3: sah; ili saha) je jezik kojim govori oko 363 000 (1993 UBS) ljudi u Sibiru, Saha ili Jakutija, Rusija.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Jakutski jezik · Vidi više »

Jezične porodice i jezici

Ovdje je popis jezičnih porodica i jezika u njima.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Jezične porodice i jezici · Vidi više »

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Jezikoslovlje · Vidi više »

Južnoaltajski jezik

Južnoaltajski jezik (altajski, ojrotski; oirot, oyrot; ISO 639-3: alt), sjevernoturkijski jezik, altajska porodica, kojim govori 20 000 ljudi (1993 J. Janhunen) u Gornjoaltajskoj AO blizu granice Mongolije i Kine, Rusija.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Južnoaltajski jezik · Vidi više »

Južnoazerbajdžanski jezik

Južnoazerbajdžanski jezik (ISO 639-3: azb; torki), turkijski jezik kojim danas govori preko 12 milijuna ljudi u Iranu, Iraku, Afganistanu, Turskoj i Siriji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Južnoazerbajdžanski jezik · Vidi više »

Južnouzbečki jezik

Južnouzbečki jezik (ISO 639-3: uzs), jedan od istočnoturkijskih jezika, kojim govori 1 400 000 ljudi Afganistanu (WA 1991), provincija Fariab, te u azijskom dijelu Turske u provincijama Hatay, Gaziantep i Urfa 1 980 (1982), gdje su došli kao izbjegllice iz Afganistana.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Južnouzbečki jezik · Vidi više »

Kaškajski jezik

Kaškajski jezik (kashkay; kashkai, qashqai, qashqa’i, qashqay; ISO 639-3: qxq), altajski jezik južnoturkijske skupine kojim govori 923 000 pripadnika (2014) etničke grupe Kašgajaca na jugozapadu Irana.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Kaškajski jezik · Vidi više »

Kamasinski jezik

Kamasinski jezik (ISO 639-3: xas; kamas, kamasinski), izumrli samojedski jezik, uralska porodica, kojim su na području planina Sajan u južnoj Rusiji govorila plemena Kamasinci (Камасинцы) koji sebe nazivaju Kalmaži (Калмажи), i Kojbali.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Kamasinski jezik · Vidi više »

Karačajsko-balkarski jezik

Karačajsko-balkarski jezik (balkarski, karačajski; karacaylar, karachai, karachaitsy, karachay, karachay-balkar, karachayla; ISO 639-3: krc), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, kojim govori 85 000 Balkaraca (balkarski dijalekt) u Kabardino-Balkariji i 156 000 Karačajevaca u Karačajevo-Čerkeziji, Rusija.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Karačajsko-balkarski jezik · Vidi više »

Karagaski jezik

Karagaski jezik (ISO 639-3: kim; tofalarski jezik), jezik Karagasa ili Tofalara kojm kojim govori još svega 28 ljudi (2001) od 730 etničkih Tofalara (1989 popis) u području Irkutska u Sibiru, Rusija.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Karagaski jezik · Vidi više »

Karaimski jezik

Karaimski jezik (turski karaitski, karaitski; ISO 639-3: kdr), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, kojim govori nešto preko 1 000 ljudi (2006 A. Goraianov) na području poluotoka Krima u Ukrajini.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Karaimski jezik · Vidi više »

Karakalpački jezik

Karakalpački jezik (karaklobuk, klobouki, tchorny; ISO 639-3: kaa), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, koji se govori na području Uzbekistana duž donjeg toka rijeke Amu-Darje i južno od Aralskog jezera (407 000; 1993. UBS), i u Afganistanu (2000), sjeverno od Džalalabada i južno od Mazar-e Šarifa.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Karakalpački jezik · Vidi više »

Karelski jezik

Karelski jezik (ISO 639-3: krl), jezik Karelijaca, finska skupina jezika, kojim govori 35 000 ljudi (1993 Salminen) na području ruske Karelije, i 10 000 u Finskoj (1994), u provinciji Oulu.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Karelski jezik · Vidi više »

Kazaški jezik

Kazaški jezik ili kazahski jezik (kazakh, kaisak, kazak, kosach, qazaq; ISO 639-3: kaz), altajski jezik zapadne skupine turkijskih jezika, kojim govori preko osam milijuna ljudi u nekoliko azijskih zemalja, poglavito u Kazahstanu (5 290 000; popis 1979.), a ostali u Kini (1 250 000; popis 2000.), Uzbekistanu (808 000), Mongoliji (182 000; Johnstone and Mandryk 2001), Iranu (3 000; 1982), Afganistanu (2 000; 2000), 600 u Turskoj, u provincijama Kayseri, Manisa (grad Salihli) i gradu Istanbulu.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Kazaški jezik · Vidi više »

Kemskolaponski jezik

Kemskolaponski jezik (fin. keminsaame, ISO 639-3: sjk), jedini izumrli laponski jezik koji se negdje do 1800.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Kemskolaponski jezik · Vidi više »

Kildinskolaponski jezik

Kildinskolaponski jezik (ISO 639-3: sjd; kildinskosaamski, lapski, saamski), istočnolaponski jezik, uralska porodica, kojim govori oko 500 Laponaca (2007.) od ukupno 1 000 etničkih (M. Krauss, 1995.). Populacija svih Saama u Rusiji iznosi 1 900 (M. Krauss, 1995.). Pripadnici ove skupine Laponava svoj jezik nazivaju gjelddasámegiella.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Kildinskolaponski jezik · Vidi više »

Kina

Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Kina · Vidi više »

Kirgiski jezik

Kirgiski jezik (ISO 639-3: kir), altajski jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori preko 2 800 000 ljudi, većina u Kirgistanu (2 450 000; 1993 UBS); 160 000 u Kini (2000 popis) u Xinjiangu; 1 140 u Turskoj (1982) u provincijama Van i Kars; svega 750 u Afganistanu (2000).

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Kirgiski jezik · Vidi više »

Krimčak

Krimčak (judeokrimski tatarski, krimčački; ISO 639-3: jct), jezik judaističkih karaita kojim govori nepoznat broj osoba na ukrajinskom poluotoku Krimu.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Krimčak · Vidi više »

Kumički jezik

Kumički jezik (kumuk, kumuklar, kumyki; ISO 639-3: kum), altajski jezik zapadnoturkijske skupine, kojim govori 422 000 ljudi u Rusiji (2002 popis) i nekoliko sela na azijskom dijelu Turske.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Kumički jezik · Vidi više »

Laponski jezici

Laponski jezici (saamski, samski jezici), naziv za nekadašnju jezičnu skupinu finsko-laponskih jezika kojima govore Laponci ili Saami (Sami) na sjeveru Skandinavije u Norveškoj, Švedskoj i Finskoj te na poluotoku Koli u Rusiji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Laponski jezici · Vidi više »

Mađarski jezik

mađarski dijalekti Mađarski jezik odnosno madžarski jezik (ISO 639-3: hun), kojim govore Mađari, narod u Srednjoj Europi, je jezik koji pripada ugro-finskoj jezičnoj skupini, uralskoj porodici.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Mađarski jezik · Vidi više »

Mongolija

Mongolija je rijetko naseljena kontinenska država u Aziji, između Srednje i Istočne Azije, koja na sjeveru graniči s Rusijom, a na jugu s Kinom.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Mongolija · Vidi više »

Mongolski jezici

Mongolski jezici, skupina od (14 jezika) jezika kojima govore Mongoli i njima srodni narodi na područjima Mongolije, Kine i Rusije.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Mongolski jezici · Vidi više »

Mordvinski jezici

Mordvinski ili Mordovski jezici (ruski: мордовские языки) podskupina je uralskih jezika koji sadrži uskopovezani erzjanski (erzjamordvinski) i mokšanski (mokša, mokšamordvinski).

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Mordvinski jezici · Vidi više »

Nganasanski jezik

Nganasanski jezik (ISO 639-3: nio; tavgijski), jedan od sjevernih samojedskih jezika, Uralska porodica, kojim govore Avam i Vadejev Samojedi na poluotoku Tajmir u Rusiji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Nganasanski jezik · Vidi više »

Nogajski jezik

Nogajski jezik (ISO 639-3: nog), jezik malenog turskog naroda Nogajaca, koji žive u europskom dijelu Rusije na sjeveru Kavkaza.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Nogajski jezik · Vidi više »

Permjački jezici

Permjački jezici, ima kojim se označava skupina finskih jezika na europskom području Rusije, osobito u Komi-Permjačkom nacionalnom okrugu, republici Komi i Udmurtiji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Permjački jezici · Vidi više »

Povolškofinski jezici

Povolškofinski jezici (Finsko-povolški jezici), skupina finskih jezika kojim se služe Povolški Finci u području rijeke Volge u Rusiji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Povolškofinski jezici · Vidi više »

Salarski jezik

Salarski jezik (sala; ISO 639-3: slr), altajski jezik južnoturkijske skupine.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Salarski jezik · Vidi više »

Salchuq (jezik)

Salchuq jezik (ISO 639-3: slq), jedan od pet azerbajdžanskih jezika, južnoturkijska skupina, kojim govori nepoznat broj osoba u Iranu.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Salchuq (jezik) · Vidi više »

Samojedski jezici

Samojedski jezici, jedna od dviju skupina uralskih jezika lojima se služe nekolicina samojedskih plemena iz zapadnog Sibira.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Samojedski jezici · Vidi više »

Sjevernoaltajski jezik

Sjevernoaltajski jezik (ISO 639-3: atv), jezik sjevernoturkijske skupine, altajske porodice jezika, kojim govori preko 1 500 ljudi iz plemena Tubalari, Čelkani i Kumandinci.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Sjevernoaltajski jezik · Vidi više »

Sjevernoazerbajdžanski jezik

Sjevernoazerbajdžanski jezik (ISO 639-3: azj), jedan od pet jezika azerbajdžanske poskupine južnoturkijskih jezika kojim govori 7 473 000 ljudi.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Sjevernoazerbajdžanski jezik · Vidi više »

Sjevernouzbečki jezik

Sjevernouzbečki jezik (ISO 639-3: uzn; özbek), altajski jezik istočnoturkijske skupine kojim govori 18 817 600.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Sjevernouzbečki jezik · Vidi više »

Skoltskolaponski jezik

Skoltskolaponski jezik (koltasaamski, koltski, loparski, koltskolapski; ISO 639-3: sms) jedan od 11 laponskih jezika kojim govore skoltski Laponci na istoku Laponije, istočno od jezera Inarija u Finskoj i Rusiji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Skoltskolaponski jezik · Vidi više »

Tatarski jezik

Tatarski jezik (ISO 639-3: tat), jezik zapadnoturkijske skupine kojim govori 6 496 600 ljudi na području Rusije (5 350 000; 2002.), Kine (800; 1999.) i Istanbula u Turskoj.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Tatarski jezik · Vidi više »

Terskolaponski jezik

Terskolaponski jezik (izvorno saa´mekiill, fin. turjansaame, ISO 639-3: sjt), gotovo izumrli laponski jezik kojim još govori 10 (2004.) od 100 etničkih terskih Laponaca na poluotoku Koli u Rusiji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Terskolaponski jezik · Vidi više »

Tunguski jezici

Tunguski jezici, skupina danas nepriznatih altajskih jezika kojima se služe tunguska plemena s istoka Rusije i sjeveroistočne Kine.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Tunguski jezici · Vidi više »

Turkijski jezici

Turkijski jezici Turkijski jezici su skupina od 40 srodnih jezika altajske porodice kojima govore brojni narodi rasprostranjeni na širokom području od istočne Europe do Sibira i zapadne Kine.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Turkijski jezici · Vidi više »

Turkmenski jezik

Turkmenski jezik (turkmen, trukhmen, trukhmeny, turkmani, turkmanian, turkmenler, turkomans; түркмен; ISO 639-3: tuk), turkijski jezik uže južnoturkijske skupine unutar koje čini posebnu turkemnsku podskupinu.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Turkmenski jezik · Vidi više »

Turski jezik

Turski (ISO 639-3: tur; na turskom türkçe) pripada jezičnoj skupini turskih jezika kojim govori 50 750 120 ljudi, od čega 46 300 000 u Turskoj (1987.), 747 000 u Bugarskoj (popis 2001.), 177 000 na Cipru (1995.), 128 000 u Grčkoj (1976 WA), 200 000 u Makedoniji (1982.), 28 700 u Rumunjskoj (popis 2002.) i 197 000 in Uzbekistanu, Tadžikistanu, Kazahstanu i Kirgiziji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Turski jezik · Vidi više »

Tuvanski jezik

Tuvinski jezik (tuvanski; ISO 639-3: tyv; na tuvanskom: тыва дыл (tyva dyl)), također poznat i kao tuvinski jezik, je jedan od turkijskih jezika.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Tuvanski jezik · Vidi više »

Ugarski jezici

Ugarski jezici, grana ugro-finskih jezika kojima govori današnji Mađari u Mađarskoj i susjednim zemljama i Opski Ugri na području Rusije.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Ugarski jezici · Vidi više »

Ujgurski jezik

Ujgurski jezik (ISO 639-3: uig; uighuir, uighur, uiguir, uigur, uygur, weiwuer, wiga), jezik istočnoturkijske skupine altajskih jezika, kojim govori oko 8 788 690 ljudi u Kini, Kazahstanu, Afganistanu (3 000), Mongoliji 1 000 (1982).

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Ujgurski jezik · Vidi više »

Uralski jezici

Uralski jezici Zemljopisna rasprostranjenost uralskih jezika Uralski jezici su jezična porodica u sjevernoj Euraziji s 38 jezika kojima govori oko 20 milijuna ljudi.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Uralski jezici · Vidi više »

Urumski jezik

Urumski jezik (ISO 639-3: uum), jezik posebne istoimene turkijske skupine kojim govore Urumi ili Grko-Tatari, narod mogućeg tatarskog porijekla koji su s Krima preseljeni u Ukrajinu, i jezik im je srodan krimskom tatarskom.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Urumski jezik · Vidi više »

Vodski jezik

Vodski jezik (ISO 639-3: vot), gotovo nestali jezik kojim se služilo 15 osoba (1997; 25, 1979, Valt) od ukupno 73 pripadnika etničke grupe Voda (200, 1990. po A. E. Kibriku), malenog naroda naseljenog u području Kingiseppa kod Sankt Peterburga u zapadnoj Rusiji.

Novi!!: Uralsko-altajski jezici i Vodski jezik · Vidi više »

OdlazniDolazni
Hej! Mi smo na Facebooku sada! »