Brže od pregledniku!
89 odnosi: Alexander Pope, Amonijak, Antika, Ariel (mjesec), Astronomska jedinica, Atmosfera, Četvorni kilometar, Bar (jedinica), Belinda, Bjanka, Caliban, Centaur (zviježđe), Dan, Deuterij, Dezdemona, Ekliptika, Ekvator, Ferdinand (mjesec), Francisco (mjesec), Gerard Kuiper, Godišnja doba, Godina, Gravitacijska konstanta, Grčka mitologija, Helij, Infracrveno zračenje, John Flamsteed, Jovijanski planeti, Julija (mjesec), Kelvin, Kilogram, Kilogram po metru kubnom, Kilometar na sat, Komet, Kordelija, Kresida, Kubični metar, Kupid (mjesec), Ledeni div, Mab (mjesec), Magnetsko polje, Margaret (mjesec), Metan, Metar, Metar u sekundi, Metar u sekundi na kvadrat, Minuta, Miranda (mjesec), Oberon (mjesec), Obzor, ..., Ofelija, Okultacija, Opozicija (astronomija), Perdita (mjesec), Planet, Porcija, Prirodni satelit, Prividna magnituda, Prospero, Puck (mjesec), Rayleighovo raspršenje, Retrogradno gibanje, Rozalinda, Sat, Setebos, Stephano, Stupanj (kut), Sunce, Svemirski teleskop Hubble, Sycorax, Teleskop, Temperatura, Titani, Titanija (mjesec), Tlak, Trinculo, Tropopauza, Umbriel (mjesec), Uran (mitologija), Uran (razdvojba), Voda, Vodik, Voyager 2, William Herschel, William Shakespeare, Zemljopisna širina, 1977., 1985., 1986.. Proširite indeks (39 više) »
Alexander Pope
'''Alexander Pope''' Alexander Pope (London, 21. svibnja 1688. – Twickenham, (danas London), 30. svibnja 1744.), engleski književnik.
Novi!!: Uran i Alexander Pope · Vidi više »
Amonijak
Amonijak je spoj dušika i vodika formule NH3.
Novi!!: Uran i Amonijak · Vidi više »
Antika
84-376-0194-0). Slično tomu došlo je do mistifikacije antičke arhitekture (Vitruvije) (Víctor Manuel Nieto Alcaide, Alfredo José Morales i Fernando Checa Cremades, ''El mito de lo antiguo y el valor de lo presente'', iz ''Arquitectura del Renacimiento en España, 1488-1599.'', str. 14.). Pojam Antika dolazi od latinskog antiquus: star, starinski, drevan.
Novi!!: Uran i Antika · Vidi više »
Ariel (mjesec)
Ariel (također Uran I) je prirodni satelit Urana.
Novi!!: Uran i Ariel (mjesec) · Vidi više »
Astronomska jedinica
Astronomska jedinica (hrvatska kratica AJ ili aj, međunarodna kratica od eng. AU, skraćeno od Astronomical Unit) jest mjerna jedinica za duljinu.
Novi!!: Uran i Astronomska jedinica · Vidi više »
Atmosfera
Zemljine atmosfere. stakleničkih plinova i odbija (reflektira) natrag prema Zemlji, naziva se staklenički učinak ili efekt staklenika. vjetrova na Zemlji. Polarni stratosferski oblaci. visinom. magnetosfere. Sunčev vjetar teče od lijeva na desno. Slika najveće ozonske rupe nad Antarktikom ikad snimljena (rujan 2006.) Novom Meksiku Atmosfera (grč. ἀτμός: dah, para + sfera) je plinoviti omotač oko Zemlje ili nekog drugog nebeskog tijela.
Novi!!: Uran i Atmosfera · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Uran i Četvorni kilometar · Vidi više »
Bar (jedinica)
Bar je mjerna jedinica za tlak izvan Međunarodnog sustava jedinica (SI) kojoj je upotreba zakonom iznimno dopuštena bez ograničenja.
Novi!!: Uran i Bar (jedinica) · Vidi više »
Belinda
Belinda (također Uran XIV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih satelita, s oko 81 kilometar u promjeru i orbitalnim periodom od 14 sati i 58,6 minuta.
Novi!!: Uran i Belinda · Vidi više »
Bjanka
Bjanka (također Uran VIII), Uranov prirodni satelit iz grupe manjih unutarnjih pravilnih satelita.
Novi!!: Uran i Bjanka · Vidi više »
Caliban
Caliban (također Uran XVI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 72 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 579,73 dana. Trinculo.
Novi!!: Uran i Caliban · Vidi više »
Centaur (zviježđe)
Centaur ili Kentaur (lat. Centaurus, oznaka: Cen) je veliko zviježđe južnoga neba koje se nalazi između zviježđa Jedro, Kobilice, Križa, Muhe, Sisaljke, Šestara, Vodene zmije (ženske) i Vuka.
Novi!!: Uran i Centaur (zviježđe) · Vidi više »
Dan
sideričkog (zvijezdanog) dana koji traje 23 sata 56 minuta i 4 sekunde. jednadžbom vremena. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Uran i Dan · Vidi više »
Deuterij
Deuterij (od grč. deúteros, drugi; kemijski simbol D ili 2H), poznat i kao teški vodik, je stabilni izotop vodika s masenim brojem 2 i s relativnom atomskom masom 2,014.
Novi!!: Uran i Deuterij · Vidi više »
Dezdemona
Desdemona (također Uran X) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 64 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.473649597 ± 0.000000014 dana.
Novi!!: Uran i Dezdemona · Vidi više »
Ekliptika
Nebeski ekvator i ekliptika. nebeskog tijela. Ekliptika (grč. ἐϰλεıπτıϰός: koji pripada pomrčini Sunca ili Mjeseca) je velika kružnica na nebeskoj sferi kojom putuje Sunce tijekom godine.
Novi!!: Uran i Ekliptika · Vidi više »
Ekvator
Karta svijeta s označenim ekvatorom U zemljopisu, ekvator je zamišljena crta gdje se sijeku površina nebeskog tijela (npr. Zemlje) i ravnina okomita na os rotacije tog tijela i na kojoj se nalazi težište tog tijela.
Novi!!: Uran i Ekvator · Vidi više »
Ferdinand (mjesec)
Ferdinand (također Uran XXIV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 20 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 2887.21 dana.
Novi!!: Uran i Ferdinand (mjesec) · Vidi više »
Francisco (mjesec)
Francisco (također Uran XXII) je prirodni satelit planeta Urana iz grupe vanjskih nepravilnih satelita s oko 22 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 266,56 dana.
Novi!!: Uran i Francisco (mjesec) · Vidi više »
Gerard Kuiper
'''Gerard Kuiper''', oko 1963. Kuiperov pojas. Stratosferska zvjezdarnica za infracrvenu Astronomiju (SOFIA) predstavlja Boeing 747 - zvjezdarnicu Gerard Peter Kuiper, rođen kao Gerrit Pieter Kuiper (Harenkarspel, Nizozemska, 7. prosinca 1905. - Ciudad de México, 23. prosinca 1973.) nizozemsko-američki astronom.
Novi!!: Uran i Gerard Kuiper · Vidi više »
Godišnja doba
Sunca za 4 godišnja doba Godišnja doba su razdoblja u kojima vlada različita klima.
Novi!!: Uran i Godišnja doba · Vidi više »
Godina
Sunca za 4 godišnja doba. kulminaciju (podne) u odnosu na Sunce (1→3.
Novi!!: Uran i Godina · Vidi više »
Gravitacijska konstanta
Newtonovom zakonu univerzalne gravitacije. Gravitacijska konstanta (oznaka G) je prirodna konstanta koja se pojavljuje u općem ili Newtonovom zakonu gravitacije kao čimbenik razmjernosti privlačne sile između dvaju tijela na određenoj udaljenosti i njihovih masa.
Novi!!: Uran i Gravitacijska konstanta · Vidi više »
Grčka mitologija
Grčko trojstvo i rasprostranjenost tri kraljevstva Zemlje: Zeusa Boga (Nebo), Posejdona (mora i oceana) i Hada (podzemlje). Theos (manji bogovi) su djeca ovog trojstva. Monsiau: Olimpski bogovi Grčka mitologija sastoji se od mitova o bogovima i herojima, a korijen joj je u vjerovanju starih Grka.
Novi!!: Uran i Grčka mitologija · Vidi više »
Helij
Sunce), otkrio je Pierre Janssen 1868. godine, kada je tijekom potpune pomrčine Sunca spektografskim isptivanjem kromosfere, gdje ga ima u velikim količinama, otkrio posebnu emisijsku liniju.
Novi!!: Uran i Helij · Vidi više »
Infracrveno zračenje
Sunčevog zračenja emitira se u infracrvenom području. Slika psa u srednjem ("termalnom") infracrvenom području (temperatura je prikazana bojom). Slikarski stalak viđena u infracrvenom spektru. Infracrveno zračenje (lat. infra: ispod; kratica IR od eng. infrared) je elektromagnetsko zračenje valnih duljina približno između 0,8 μm i nekoliko stotina mikrometara.
Novi!!: Uran i Infracrveno zračenje · Vidi više »
John Flamsteed
John Flamsteed Sir John Flamsteed FRS (Denby, Derbyshire, 19. kolovoza (1646.- Burstow, Surrey, 31. kolovoza 1719.), bio je engleski astronom i prvi nositelj naslova kraljevskog astronoma.
Novi!!: Uran i John Flamsteed · Vidi više »
Jovijanski planeti
Jovijanski planeti u istom mjerilu. U Sunčevom sustavu nalaze se 4 divovska planeta koji se zajednički nazivaju jovijanskim planetima.
Novi!!: Uran i Jovijanski planeti · Vidi više »
Julija (mjesec)
Julija (također Uran XI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 94 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.493065490 ± 0.000000012 dana.
Novi!!: Uran i Julija (mjesec) · Vidi više »
Kelvin
Kelvin (simbol K) je SI jedinica za temperaturu, a definira se kao 1/273,16 dio termodinamičke temperature trojne točke vode.
Novi!!: Uran i Kelvin · Vidi više »
Kilogram
pramjere (etalona) u odnosu na koji je određen kilogram. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Kilogram (oznaka: kg) je mjerna jedinica za masu te jedna od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Uran i Kilogram · Vidi više »
Kilogram po metru kubnom
Kilogram po metru kubnom (simbol: kg/m3, ili kg m-3) je SI jedinica za gustoću.
Novi!!: Uran i Kilogram po metru kubnom · Vidi više »
Kilometar na sat
Kilometar na sat (oznaka km/h, km h-1) je mjerna jedinica za brzinu.
Novi!!: Uran i Kilometar na sat · Vidi više »
Komet
Komet Hale-Bopp snimljen 29. ožujka 1997. u Pazinu. Mlazovi plina i leda izbijaju iz kometa Hartley 2. Halleyjev komet snimljen 8. ožujka 1986. Komet C/2011 W3 (Lovejoy) se približava Suncu krajem 2011. Australije 2007. Sunca. Sunca. Građa kometa. Dijelovi repa kometa. Neki kometi kao komet Lovejoy (oznake C/2011 W3) imaju vrlo dugačak rep. Usporedba jezgri kometa Tempel 1 i Hartley 2. Jezgra kometa Wild 2. Komet Borrelly (oznake 19P/Borrelly) ima mlazeve plina, iako nema površinskog leda. Komet Holmes (oznake 17P/Holmes) iz 2007., pokazuje svojstveni plavi ionski plinski rep s desne strane. Halleyjeva kometa u plavoj boji, s obzirom na putanje Jupitera, Saturna, Urana i Neptuna, koje su u crvenoj boji. infracrvenom svjetlu. Komet (prema grč. ϰομήτης: dugokos; zvijezda repatica) je nestalno nebesko tijelo u Sunčevu sustavu kojima su staze vrlo izdužene, a ravninu ekliptike mogu presijecati pod bilo kojim kutom.
Novi!!: Uran i Komet · Vidi više »
Kordelija
Kordelija (također Uran VI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s dimenzijama 50×36 kilometara i orbitalnim periodom od 0.33503384 ± 0.00000058 dana.
Novi!!: Uran i Kordelija · Vidi više »
Kresida
Kresida (također Uran IX) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 79,6 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.463569601 ± 0.000000013 dana.
Novi!!: Uran i Kresida · Vidi više »
Kubični metar
Kubični metar ili kubni metar (znak: m3) mjerna je jedinica za obujam (volumen) u međunarodnom sustavu jedinica (SI).
Novi!!: Uran i Kubični metar · Vidi više »
Kupid (mjesec)
Kupid (također Uran XXVII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 18 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.618 dana.
Novi!!: Uran i Kupid (mjesec) · Vidi više »
Ledeni div
Ledeni divovi su podvrsta divovskih (jovijanskih) planeta kojima, u odnosu na plinovite divove, relativno velik dio ukupne mase otpada na tvari koje planetologija zove volatilima (ledovima).
Novi!!: Uran i Ledeni div · Vidi više »
Mab (mjesec)
Mab (također Uran XXVI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 24.8 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.923 dana.
Novi!!: Uran i Mab (mjesec) · Vidi više »
Magnetsko polje
silnica magnetskog polja. sile. dijamagnetika (μd). Magnet u magnetskom polju. Magnetsko polje prstenastog magneta. Magnetsko polje je prostor oko prirodnih i umjetnih magneta i unutar njih u kojem djeluju magnetske sile.
Novi!!: Uran i Magnetsko polje · Vidi više »
Margaret (mjesec)
Margaret (također Uran XXIII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 20 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 1687.01 d dana.
Novi!!: Uran i Margaret (mjesec) · Vidi više »
Metan
Metanski klatrat ili “led koji gori” Metan je bezbojni plin, spoj ugljika i vodika s kemijskom formulom CH4.
Novi!!: Uran i Metan · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Uran i Metar · Vidi više »
Metar u sekundi
Metar u sekundi (oznaka m/s, m s-1) je SI izvedena jedinica za brzinu.
Novi!!: Uran i Metar u sekundi · Vidi više »
Metar u sekundi na kvadrat
Metar u sekundi na kvadrat (oznaka: m/s2, m·s-2 ili m s-2) je izvedena SI jedinica za ubrzanje (akceleraciju), definirana kao ubrzanje pri kojem se brzina objekta u 1 sekundi poveća za 1 m/s, zbog čega se ponekad koristi i izraz metar u sekundi u (po) sekundi.
Novi!!: Uran i Metar u sekundi na kvadrat · Vidi više »
Minuta
Minuta je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Uran i Minuta · Vidi više »
Miranda (mjesec)
Miranda (također Uran V) je prirodni satelit Urana.
Novi!!: Uran i Miranda (mjesec) · Vidi više »
Oberon (mjesec)
Oberon (također Uran IV) je prirodni satelit Urana.
Novi!!: Uran i Oberon (mjesec) · Vidi više »
Obzor
Razlika između pravog (astronomskog), prividnog (vidljivog) i prirodnog obzora. Slika prikazuje vezu između zenita i nadira te različite vrste obzora. nebeske sfere i izmjene dana i noći. Obzor, vidik ili horizont (grč. ὁρίζων: koji dijeli, ograničuje) je linija koja dijeli Zemlju od neba.
Novi!!: Uran i Obzor · Vidi više »
Ofelija
Ofelija (također Uran VII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s dimenzijama 54×38×38 kilometara i orbitalnim periodom od 0.37640039 ± 0.00000357 dana.
Novi!!: Uran i Ofelija · Vidi više »
Okultacija
Jupiter (svijetla točka desno), prije nego što će ga zakloniti Mjesec (2005.) Ioa. Okultacija (lat. occultatio: sakrivanje, prikrivanje, tajenje) je astronomska pojava na nebu pri kojoj je jedno nebesko tijelo zakriveno drugim, na primjer zvijezde Mjesecom ili prirodni sateliti matičnim planetom.
Novi!!: Uran i Okultacija · Vidi više »
Opozicija (astronomija)
kvadraturu. Mjesec je u opoziciji za uštapa ili ''punog Mjeseca''. nebeskoj sferi (desno): Mars je u opoziciji u položaju 3. Opozicija (lat. oppositio: suprotstavljenost), u astronomiji, je položaj nebeskog tijela u Sunčevu sustavu, kada se ono, promatrano sa Zemlje, na nebeskoj sferi nalazi na strani suprotnoj od Sunca.
Novi!!: Uran i Opozicija (astronomija) · Vidi više »
Perdita (mjesec)
Perdita (također Uran XXV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 26 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.618 dana.
Novi!!: Uran i Perdita (mjesec) · Vidi više »
Planet
Planeti Sunčevog sustava: 1. Merkur, 2. Venera, Zemlja, 4. Mars, 5. Jupiter, 6. Saturn, 7. Uran i 8. Neptun. Jupiter. Terestrički planeti: Merkur, Venera, Zemlja i Mars u stvarnim bojama i mjerilu. Planet (lat. planetae, prema grč. πλανήτης: koji luta) je nebesko tijelo koje obilazi oko zvijezde (u našem Sunčevom sustavu to je Sunce) i koje se kreće eliptičnom putanjom oko zvijezde, dovoljno veliko da ga oblikuje vlastita gravitacija, svijetli odraženom Sunčevom svjetlošću i može imati vlastite prirodne satelite.
Novi!!: Uran i Planet · Vidi više »
Porcija
Porcija (također Uran XII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 135 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.5131959201 ± 0.0000000093 dana.
Novi!!: Uran i Porcija · Vidi više »
Prirodni satelit
Mjeseci Sunčevog sustava u usporedbi s našim planetom, Zemljom Prirodni satelit je nebesko tijelo koje kruži oko većeg nebeskog tijela, obično planeta.
Novi!!: Uran i Prirodni satelit · Vidi više »
Prividna magnituda
Prividna magnituda (m) zvijezde, planeta ili drugog nebeskog tijela je mjera njegova prividna sjaja, tj.
Novi!!: Uran i Prividna magnituda · Vidi više »
Prospero
Prospero (također Uran XVIII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 50 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 1978.29 dana.
Novi!!: Uran i Prospero · Vidi više »
Puck (mjesec)
Puck (također Uran XV) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih satelita, s oko 162 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 0.76183287 ± 0.000000014 dana.
Novi!!: Uran i Puck (mjesec) · Vidi više »
Rayleighovo raspršenje
Rayleighovo raspršenje uzrokuje plavu nijansu neba u toku dana, i crvenu boju Sunca kod zalaska Rayleighovo raspršenje je jače nakon zalaska Sunca Slika prikazuje veći udio raspršene plave svjetlosti u odnosu na crvenu svjetlost mW, je vidljiva po noći zbog Rayleighovog raspršenja i prašine u zraku. Rayleighovo raspršenje u staklu: sa strane vidimo plavu boju, ali svjetlost koja prolazi kroz staklo je narančaste boje. http://www.webexhibits.org/causesofcolor/14B.html webexhibits.org Raspršenje nastaje kad se elektromagnetski val sudari s česticama u atmosferi.
Novi!!: Uran i Rayleighovo raspršenje · Vidi više »
Retrogradno gibanje
Retrogradno gibanje (lat. retro - unatrag, gradus - korak) je gibanje tijela u smjeru suprotnom od gibanja matičnog tijela oko kojeg promatrano tijelo orbitira.
Novi!!: Uran i Retrogradno gibanje · Vidi više »
Rozalinda
Rozalinda (također Uran XIII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe manjih unutarnjih pravilnih, s oko 72 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 0.558459529 ± 0.000000019 dana.
Novi!!: Uran i Rozalinda · Vidi više »
Sat
200x200px Sat (simbol: h) je mjerna jedinica za vrijeme.
Novi!!: Uran i Sat · Vidi više »
Setebos
Setebos (također Uran XIX) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 48 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 2225.21 dana.
Novi!!: Uran i Setebos · Vidi više »
Stephano
Stephano (također Uran XX) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 32 kilometra u promjeru i orbitalnim periodom od 677,37 dana.
Novi!!: Uran i Stephano · Vidi više »
Stupanj (kut)
Stupanj (znak: °) je mjerna jedinica za mjernu veličinu ravninskog kuta i jednak je vrijednosti 1/360 punog kuta.
Novi!!: Uran i Stupanj (kut) · Vidi više »
Sunce
Sunce u prirodnoj boji, sjaja smanjenog jakim neutralnim filterom. nuklearnom fuzijom, pretvarajući vodik u helij. Niz proton-proton dominira u zvijezdama veličine Sunca ili manjim. Sunce (astronomski simbol) je zvijezda u centru našeg Sunčevog sustava.
Novi!!: Uran i Sunce · Vidi više »
Svemirski teleskop Hubble
Svemirski teleskop Hubble slikan iz raketoplana Discovery tijekom njegove druge misije (STS-82) Slika WFPC2 snimljena Hubble teleskopom (maglica Tarantula u Velikom Magellanovom oblaku Svemirski teleskop Hubble (HST) projekt je nastao suradnjom NASA-e i Europske svemirske agencije.
Novi!!: Uran i Svemirski teleskop Hubble · Vidi više »
Sycorax
Sycorax (također Uran XVII) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 150 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 1978.29 dana. Trinculo.
Novi!!: Uran i Sycorax · Vidi više »
Teleskop
Refraktorski teleskop opservatorija u Harvardu. Fotometar. Newtonovog reflektora iz 1672. Sveučilišta u Beču. Messierovu maratonu Višnjan-Rušnjak 2006. Green Bank radio teleskop. astročestične fizike. rendgenskih zraka. Amaterski Schmidt-Cassegrain teleskop na ekvatorijalnoj montaži. http://commons.wikimedia.org/wiki/File:Goto-teleskop.jpg Shuttle (izvor: NASA). Teleskop (grč. tele: daleko, skopein: gledati) je mjerni instrument za astronomsko promatranje i proučavanje elektromagnetskoga zračenja dalekih nebeskih tijela, često opremljen dodatnim instrumentima kao što su fotometar, interferometar i spektroskop.
Novi!!: Uran i Teleskop · Vidi više »
Temperatura
kinetičke energije molekula. Toplinske vibracije dijelova bjelančevine: amplituda vibracija raste s temperaturom. Zemlji. °C). °C). Galilejev termometar. Temperatura (lat.: zagrijanost, toplina; oznaka t, T, τ ili θ) je jedna od osnovnih fizikalnih veličina u Međunarodnom sustavu jedinica, koja opisuje toplinsko stanje i sposobnost tijela ili tvari da izmjenjuju toplinu s okolinom.
Novi!!: Uran i Temperatura · Vidi više »
Titani
Cornelis van Haarlem: Pad Titana, 1588. Titani (grč., mn.) u grčkoj mitologiji mitološka su bića koja su vladala tijekom legendarnog zlatnog doba, prema Heziodu; Uranovi i Gejini sinovi.
Novi!!: Uran i Titani · Vidi više »
Titanija (mjesec)
Titanija (također Uran III) je Uranov najveći prirodni satelit.
Novi!!: Uran i Titanija (mjesec) · Vidi više »
Tlak
ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).
Novi!!: Uran i Tlak · Vidi više »
Trinculo
Trinculo (također Uran XXI) je prirodni satelit planeta Uran, iz grupe vanjskih nepravilnih satelita, s oko 18 kilometara u promjeru i orbitalnim periodom od 749.24 dana.
Novi!!: Uran i Trinculo · Vidi više »
Tropopauza
Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere Tropopauza je granični sloj između troposfere i stratosfere.
Novi!!: Uran i Tropopauza · Vidi više »
Umbriel (mjesec)
Umbriel (također Uran II) je prirodni satelit Urana.
Novi!!: Uran i Umbriel (mjesec) · Vidi više »
Uran (mitologija)
Giorgio Vasari: Kastriranje Urana, palača Vecchio, freska, 1560. Uran (grč., Ouranós) u grčkoj mitologiji primordijalni je bog neba, Gejin muž i sin.
Novi!!: Uran i Uran (mitologija) · Vidi više »
Uran (razdvojba)
Uran može značiti.
Novi!!: Uran i Uran (razdvojba) · Vidi više »
Voda
'''Voda''' Voda na staklu Voda je kemijski spoj dva atoma vodika i jednoga atoma kisika i jedan od osnovnih uvjeta života.
Novi!!: Uran i Voda · Vidi više »
Vodik
Vodik nema određen položaj u periodnom sustavu.
Novi!!: Uran i Vodik · Vidi više »
Voyager 2
Voyager 2 svemirska sonda je lansirana 1977.
Novi!!: Uran i Voyager 2 · Vidi više »
William Herschel
Sir Wilhelm Friedrich Herschel, FRS (Hannover, 15. studenog 1738. – Slough, 25. kolovoza 1822.), njemačko-britanski skladatelj i astronom poznat po otkriću Urana i četiri njegova satelita.
Novi!!: Uran i William Herschel · Vidi više »
William Shakespeare
William Shakespeare (Stratford na Avonu, Engleska, 26. travnja 1564. (kršten) – Stratford na Avonu, 23. travnja[jul.] / 3. svibnja[greg.] 1616.), engleski književnik, kazališni glumac i redatelj, općenito smatran za najvećeg pisca engleskog jezika i najslavnijeg i najizvođenijeg svjetskog dramatičara.
Novi!!: Uran i William Shakespeare · Vidi više »
Zemljopisna širina
Važnije zemljopisne širine imaju svoje nazive Geografska ili zemljopisna širina je udaljenost neke točke na Zemlji prema sjeveru ili jugu od ekvatora (polutnika).
Novi!!: Uran i Zemljopisna širina · Vidi više »
1977.
Bez opisa.
Novi!!: Uran i 1977. · Vidi više »
1985.
Bez opisa.
Novi!!: Uran i 1985. · Vidi više »
1986.
Bez opisa.
Novi!!: Uran i 1986. · Vidi više »
