Sadržaj
212 odnosi: Aleksandrija, Alfa, Anicet, Anton Bruckner, Arija, Arvo Pärt, Azija, Šarana jaja bojama grada, Škotska, Španjolska, Švedska, Židovi, Žudije, Čista srijeda, Ćiril i Metod, Bazga, Bazilika Svetoga groba, Beatifikacija, Belgija, Biblija, Bijela, Bog, Brazil, Bugarska, Catholic Encyclopedia, Cikla, Claudio Monteverdi, Crna, Crvena, Crveni luk, Cvijet, Cvjetnica, Danska, Djetelina, Dublin, Dubrovnik, Engleski jezik, Euharistija, Evanđelje po Ivanu, Evanđelje po Mateju, Finska, Galileja, Georg Friedrich Händel, Germanski jezici, Giovanni Battista Pergolesi, Glagoli, Golubovi, Grčki alfabet, Grčki jezik, Gustav Mahler, ... Proširite indeks (162 više) »
Aleksandrija
Aleksandrija (grčki: Αλεξάνδρεια, koptski: Ⲣⲁⲕⲟⲧⲉ Rakotə, arapski: الإسكندرية Al-ʼIskandariya, egipatski arapski: Iskindireyya) je najveća egipatska luka i drugi po veličini grad u Egiptu, sa stanovništvom od 3.5 do 5 milijuna.
Pogledaj Uskrs i Aleksandrija
Alfa
Alfa (grčki srednji rod: Άλφα; veliko slovo Α; malo slovo α) prvo je slovo grčkog alfabeta i ima brojčanu vrijednost 1.
Pogledaj Uskrs i Alfa
Anicet
Anicet, jedanaesti papa od 154. do 20. travnja 168.
Pogledaj Uskrs i Anicet
Anton Bruckner
Anton Bruckner (Ansfelden, 4. rujna 1824. – Beč, 11. listopada 1896.), austrijski orguljaš i skladatelj.
Pogledaj Uskrs i Anton Bruckner
Arija
Arija je u glazbi izvorno označavala svaku izražajnu melodiju, koju je u pravilu izvodio pjevač.
Pogledaj Uskrs i Arija
Arvo Pärt
Arvo Pärt (Paide, 11. rujna 1935.), estonski je skladatelj postmodernističke klasične i vjerske glazbe.
Pogledaj Uskrs i Arvo Pärt
Azija
Zemljovid Azije zemljovidu Azija je najveći i najmnogoljudniji kontinent na Zemlji.
Pogledaj Uskrs i Azija
Šarana jaja bojama grada
Šarana jaja bojama grada, manifestacija koju od 2001.
Pogledaj Uskrs i Šarana jaja bojama grada
Škotska
Škotska (škotski gaelski: Alba, engleski: Scotland) je dio Ujedinjenog Kraljevstva. Najsjeverniji je dio otoka Velike Britanije; s otočjem Hebridi, Orkney i Shetland obuhvaća 77.180 km², a s unutarnjim vodama 78.764 km². Škotska je 1980. godine imala 5.153.000 stanovnika.
Pogledaj Uskrs i Škotska
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije.
Pogledaj Uskrs i Španjolska
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom.
Pogledaj Uskrs i Švedska
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Pogledaj Uskrs i Židovi
Žudije
Žudije, čuvari Kristova groba Žudije iz župe Sv. Ilije iz Metkovića, nastarije žudije, osnovane 1857. godine Vidu 2007. godine Žudije župe Sv. Nikole iz Metkovića Žudije, negdje i Žudiji su čuvari Kristova groba u dane Velikog tjedna, u dalmatinskom tradicijskom običaju uprizorenja događaja oko Isusovog uskrsnuća.
Pogledaj Uskrs i Žudije
Čista srijeda
Carl Spitzweg: Pepelnica, kraj karnevala. Pepelnica ili Čista srijeda je kršćanski spomendan kojim započinje korizma.
Pogledaj Uskrs i Čista srijeda
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Pogledaj Uskrs i Ćiril i Metod
Bazga
Bazga (ostali narodni nazivi: zova, baz, baza, bazgovina, zovika, aptovina, bujad, abda, aptika, zovina, ponekad i crna zova/bazga od latinskoga naziva česte vrste; lat. Sambucus) je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća.
Pogledaj Uskrs i Bazga
Bazilika Svetoga groba
Jeruzalemskom starom gradu Bazilika Svetoga groba naziv je za kršćansku crkvu u Jeruzalemu u kojoj se štuje Kalvarija i Isusov grob.
Pogledaj Uskrs i Bazilika Svetoga groba
Beatifikacija
Papa Ivan Pavao II. beatificirao je više pokojnika negoli svi njegovi prethodnici zajedno. I sam je proglašen blaženim 1. svibnja 2011. Beatifikacija (latinski beatus, blagoslovljen, grčki: μακάριος, makarios i latinska riječ facere, učiniti) proglas je Katoličke crkve o mrtvim ljudima koji su po katoličkom vjerovanju dobili pristup Raju i sposobnost posredovanja u Boga u korist pojedinca koji se moli u njegovo ili njezino ime.
Pogledaj Uskrs i Beatifikacija
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika.
Pogledaj Uskrs i Belgija
Biblija
Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.
Pogledaj Uskrs i Biblija
Bijela
Bijela boja Bijela je boja.
Pogledaj Uskrs i Bijela
Bog
ateizmu u svrhu aludiranja na Boga ili ismijavanja njegova postojanja. Bertel Thorvaldsen: Statua Isusa Krista Bog je natprirodno biće koje vjernici smatraju božanskim ili svetim.
Pogledaj Uskrs i Bog
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Pogledaj Uskrs i Brazil
Bugarska
Bugarska (bug. България, latinizirano: Bǎlgarija), službeno Republika Bugarska, država je u Jugoistočnoj Europi.
Pogledaj Uskrs i Bugarska
Catholic Encyclopedia
The Catholic Encyclopedia (Katolička enciklopedija) američka je enciklopedija koja daje pregled učenja, djelovanja i povijesti Katoličke Crkve.
Pogledaj Uskrs i Catholic Encyclopedia
Cikla
Cikla (lat. Beta vulgaris subsp. vulgaris var. conditiva) povrće je zadebljanog korijena crvene boje koje se koristi u kulinarstvu i prehrani.
Pogledaj Uskrs i Cikla
Claudio Monteverdi
Claudio Monteverdi (Cremona, kršten 15. svibnja 1567. – Venecija, 29. studenog 1643.), talijanski skladatelj.
Pogledaj Uskrs i Claudio Monteverdi
Crna
Crna boja Crna boja.
Pogledaj Uskrs i Crna
Crvena
Crvena boja Crvena boja.
Pogledaj Uskrs i Crvena
Crveni luk
Allium cepa Allium cepa Crveni luk Mrtva priroda s lukom, Paul Cézanne, 1896. – 1898. Crveni luk (obični luk, pravi luk, kapula, lat. Allium cepa) biljka je iz porodice Amaryllidaceae, nekada u porodici Alliaceae.
Pogledaj Uskrs i Crveni luk
Cvijet
Cvijet suncokreta oprašuje pčela Cvijet (lat. flos), preobraženi je dio izdanka, koji nosi rasplodne organe biljaka i ima organe za primamljivanje kukaca, radi oprašivanja.
Pogledaj Uskrs i Cvijet
Cvjetnica
Grégoire Huret: Isusov svečani ulazak u Jeruzalem Cvjetnica, Cvjetna nedjelja, Palmenica, Nedjelja od palmi, Palmana nedjelja (oko Dubrovnika), Neđeja od pome (Župa Dubrovačka) glas-koncila.hr.
Pogledaj Uskrs i Cvjetnica
Danska
Danska (dan. Danmark) je zemlja u sjevernoj Europi. Ona je najmnogoljudniji i najpoznatiji dio države po imenu Kraljevina Danska,dan.:Kongeriget Danmark koja još obuhvaća autonomne teritorije Farskih otoka i Grenlanda u sjevernome Atlantskom oceanu.. Society for Threatened Peoples. Archived from on 9 March 2008.
Pogledaj Uskrs i Danska
Djetelina
Djetelina (lat. Trifolium) je rod biljaka s 245 vrste.
Pogledaj Uskrs i Djetelina
Dublin
Dublin (irski: Baile Átha Cliath) je glavni i najveći grad Irske.
Pogledaj Uskrs i Dublin
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Uskrs i Dubrovnik
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Pogledaj Uskrs i Engleski jezik
Euharistija
Isus je ustanovio Euharistiju na Posljednjoj večeri. Euharistija (Fátima, Portugal) Irskoj s temom Euharistije Euharistija, Sveta Pričest, Pričest ili Presveti oltarski sakrament kršćanski je sakrament, izvor, središte i temelj kršćanstva.
Pogledaj Uskrs i Euharistija
Evanđelje po Ivanu
El Greco: Ivan Evanđelist Evanđelje po Ivanu (kratica: Iv) četvrto je evanđelje po redu i u većoj se mjeri razlikuje od prva tri evanđelja, takozvanih Sinoptika (po Mateju, Marku i Luki).
Pogledaj Uskrs i Evanđelje po Ivanu
Evanđelje po Mateju
Evanđelje po Mateju (grč., Kata Matthaion Euangelion ili, To Euangelion kata Matthaion) jedno je od četiriju kanonskih evanđelja Novoga zavjeta.
Pogledaj Uskrs i Evanđelje po Mateju
Finska
Finska (fin. Suomi), službeno Republika Finska (fin. Suomen tasavalta, šve. Republiken Finland) je nordijska država u sjeveroistočnoj Europi, ograničena Baltičkim morem na jugozapadu, Finskim zaljevom na jugoistoku i Botničkim zaljevom na zapadu. Finska ima granice sa Švedskom, Norveškom i Rusijom.
Pogledaj Uskrs i Finska
Galileja
Lokacija Galileje u Izraelu Galilejsko jezero Pogled iz Seforisa prema brdu Karmel, Galileja Galileja (hebrejski הגליל ha-Galil, arapski الجليل al-Jaleel) je geografsko područje koje obuhvaća velik dio sjevernoga Izraela.
Pogledaj Uskrs i Galileja
Georg Friedrich Händel
right Georg Friedrich Händel (Halle na Saali, 23. veljače 1685. – London, 14. travnja 1759.), njemačko-engleski barokni skladatelj najpoznatiji po svojim oratorijima i operama.
Pogledaj Uskrs i Georg Friedrich Händel
Germanski jezici
Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.
Pogledaj Uskrs i Germanski jezici
Giovanni Battista Pergolesi
Giovanni Battista Pergolesi (Jesi, 4. siječnja 1710. – Pazzuoli pokraj Napulja, 17. ožujka 1736.), talijanski skladatelj.
Pogledaj Uskrs i Giovanni Battista Pergolesi
Glagoli
Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.
Pogledaj Uskrs i Glagoli
Golubovi
Golubovi pasmine Međimurska lastavica na jednoj izložbi malih životinja Golubovi (lat. Columbidae) su porodica ptica iz reda golupčarki (Columbiformes).
Pogledaj Uskrs i Golubovi
Grčki alfabet
Grčki alfabet najstarije je pismo koje se danas još upotrebljava.
Pogledaj Uskrs i Grčki alfabet
Grčki jezik
Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.
Pogledaj Uskrs i Grčki jezik
Gustav Mahler
Gustav Mahler (Kaliště, 7. srpnja 1860. – Beč, 18. svibnja 1911.), austrijski skladatelj i dirigent židovskog podrijetla.
Pogledaj Uskrs i Gustav Mahler
Hebrejski jezik
Hebrejski jezik (heb. עברית; ISO 639-3: heb) semitski je jezik afro-azijske skupine jezika koji materinski govori 5 300 000 ljudi, uglavnom u Izraelu, dijelovima palestinskih područja, SAD-u i u židovskim zajednicama širom svijeta.
Pogledaj Uskrs i Hebrejski jezik
Hector Berlioz
Hector Berlioz (La Côte-Saint-André, 11. prosinca 1803. – Pariz, 8. ožujka 1869.), francuski skladatelj.
Pogledaj Uskrs i Hector Berlioz
Hrast
Hrast ili dub je rod drveća iz porodice bukovki (Fagaceae) kojoj pripada preko 600 poznatih vrsta; sinonim su otpornosti i čvrstoće.
Pogledaj Uskrs i Hrast
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Uskrs i Hrvatska
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Pogledaj Uskrs i Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Pogledaj Uskrs i Hrvatski jezik
Hrvatski uskrsni običaji
Trgu sv. Marka u Zagrebu 2009. godine. Hrvatski uskrsni običaji dio su hrvatske tradicije.
Pogledaj Uskrs i Hrvatski uskrsni običaji
Ime
Ime je oznaka (riječ) koja označava, osobu, stvar, mjesto ili proizvod, a koristi se za razlikovanje jednog od drugog.
Pogledaj Uskrs i Ime
Indoeuropski prajezik
Franz Bopp, osnivač moderne indoeuropeistike Indoeuropski prajezik hipotetski je zajednički predak indoeuropskih jezika.
Pogledaj Uskrs i Indoeuropski prajezik
Irci
Irci su narod keltske grane Indoeuropljana nastanjen u Irskoj (oko 4 500 000), te znatno više u prekomorskim državama, poglavito SAD-u.
Pogledaj Uskrs i Irci
Isus
Isus Krist (grč., lat. Iesus Christus, heb. i aram. ישוע, latinično Ješua; Betlehem, oko 4. pr. Kr. − Jeruzalem, 30. ili 33.), također Isus iz Nazareta, Isus Nazarećanin (pridjevak Nazarećanin ili Nazarenac) ili jednostavno Isus ili Krist (grč. khristós: – pomazan, Pomazanik), utemeljitelj kršćanstva i važna ličnost u nekoliko drugih religija.
Pogledaj Uskrs i Isus
Isusov križni put
Simone Martini, ''Isus nosi križ'', 1333., tempera na drvu, 28 x 16 cm, Louvre, Pariz Isusov križni put, također i Isusove muke, Kristova patnja ili pasija (latinski passio od grčkog paschō, što znači „patiti”), je događaj iz Isusova života opisan u Novome zavjetu.
Pogledaj Uskrs i Isusov križni put
Ivan Evanđelist
Sveti Ivan Evanđelist (grč. Εὐαγγελιστής Ἰωάννης, heb. יוחנן Johanan, "Gospodin je milostiv"; Betsaida, oko 15. – Patmos, oko 100.), apostol i evanđelist, svetac, pisac Evanđelja po Ivanu, Prve Ivanove poslanice, Druge Ivanove poslanice, Treće Ivanove poslanice i ''Knjige Otkrivenja''.
Pogledaj Uskrs i Ivan Evanđelist
Jaje
kalcijevog karbonata 2. membrana ispod ljuske 3. membrana bjelanjka 4. helaza, "pupčana vrpca" 5. vanjski tekući bjelanjak 6. gusti (želatinozni) bjelanjak) 7. unutarnji tekući bjelanjak 8. tvorbeni dio žumanjka 9. blastoderm, klicna pjega 10. žuti žumanjak (više masti) 11. bijeli žumanjak (manje masti) 12.
Pogledaj Uskrs i Jaje
Jeremija (knjiga)
Jeremija je jedna od knjiga Biblije i Staroga zavjeta.
Pogledaj Uskrs i Jeremija (knjiga)
Jeruzalem
Jeruzalem (heb. ירושלים jerušalajm; arap. القُدس al-Kuds.
Pogledaj Uskrs i Jeruzalem
Jezik
Jezik je komunikacijski sustav sastavljen od znakova i pravila koji se koristi za međusobnu komunikaciju i razmjenu značenja.
Pogledaj Uskrs i Jezik
Johann Sebastian Bach
Johann Sebastian Bach (Eisenach, 31. ožujka 1685. – Leipzig, 28. srpnja 1750.) bio je njemački skladatelj i orguljaš baroknog razdoblja.
Pogledaj Uskrs i Johann Sebastian Bach
Joseph Haydn
Joseph Haydn (Rohrau, 31. ožujka 1732. – Beč, 31. svibnja 1809.), austrijski skladatelj i dirigent.
Pogledaj Uskrs i Joseph Haydn
Juda Iškariotski
Carla Blocha, kasno 19. stoljeće Juda Iškariotski ili samo Juda (hebrejski: יהודה איש־קריות) bio je, prema Novomu zavjetu, jedan od dvanaestorice apostola, a poznat je po izdaji Isusa Krista.
Pogledaj Uskrs i Juda Iškariotski
Kajkavsko narječje
Kajkavsko narječje (kajkavština, kajkavica) jedno je od triju narječja hrvatskoga jezika uz čakavsko i štokavsko.
Pogledaj Uskrs i Kajkavsko narječje
Karmelićani
Red braće Blažene Djevice Marije od gore Karmela (karmelićani) (lat. Ordo Fratrum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCarm) rimokatolički je crkveni red osnovan u 12. stoljeću. U 15. stoljeću utemeljena je ženska grana, a nakon obnove Terezije Avilske i Ivana od Križa u 16. stoljeću odvojila se grana bosonogih karmelićana i klauzurnih '''bosonogih karmelićanki''' (Ordo Fratrum Carmelitarum Discalceatorum Beatae Mariae Virginis de Monte Carmelo (OCD)).
Pogledaj Uskrs i Karmelićani
Katolička Crkva
Bazilika Svetoga Petra Katolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica), koja se ponekad naziva i Rimokatolička Crkva (lat. Ecclesia Catholica Romana), najveća je kršćanska Crkva i najbrojnija vjerska zajednica, s približno 1,3 milijarde krštenih katolika u svijetu od 2019.
Pogledaj Uskrs i Katolička Crkva
Kopriva
Kopriva (lat. Urtica), rod biljaka iz porodice koprivovki (Urticaceae), red ružolike (Rosales), čije su stabljike i listovi pokriveni dlakama žarnicama koje se pri dodiru lome izlučujući mravlju kiselinu.
Pogledaj Uskrs i Kopriva
Korizma
nedjelju običaj je da se ljubičastim platnom pokrivaju križevi i slike po crkvama. Pepelnice, svećenik posipa kršćane pepelom. Korizma ili četrdesetnica (lat. quadragesima - četrdesetina) dio je liturgijske godine u kojemu se kršćani pokornički pripremaju za blagdan Uskrsa.
Pogledaj Uskrs i Korizma
Kršćanstvo
Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.
Pogledaj Uskrs i Kršćanstvo
Križ
Križ Križ je geometrijski lik koji se sastoji od dvije crte ili pruge koje se sijeku pod kutom od 90°, pri čemu se jedna ili obje crte dijele popola.
Pogledaj Uskrs i Križ
Kruh
Kruh je proizvod koji se dobiva miješanjem brašna s vodom, mlijekom, sirutkom, ili nekom drugom tekućinom uz dodatak kuhinjske soli ili šećera, masnoća, jaja i sredstva za dizanje tijesta.
Pogledaj Uskrs i Kruh
Krvavi Uskrs
Josipu Joviću na Plitvicama. Krvavi Uskrs je naziv za incident 31. ožujka 1991. godine u kojem su pale prve žrtve u Domovinskom ratu.
Pogledaj Uskrs i Krvavi Uskrs
Kvarc
Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.
Pogledaj Uskrs i Kvarc
Laponija
Laponija (Lappland, Lappi, Sápmi, Sameland, i Saamiland), je naziv za kulturnu regiju koju tradicionalno naseljava narod Saami.
Pogledaj Uskrs i Laponija
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Pogledaj Uskrs i Latinski jezik
Leipzig
Leipzig je grad u Njemačkoj.
Pogledaj Uskrs i Leipzig
Ljubica
Ljubica (viola, viojla, lat. Viola) rod je cvjetnica iz porodice Violaceae, s 478 priznatih vrsta raširenih diljem svijeta.
Pogledaj Uskrs i Ljubica
Marija Magdalena
Carlo Crivelli: ''Marija Magdalena'' Marija Magdalena (hebrejski מרים המגדלית; grčki Μαρία ἡ Μαγδαληνή) bila je Židovka koja je živjela u 1. stoljeću, a u Novom zavjetu i apokrifnim pismima opisana je kao učenica Isusa Krista.
Pogledaj Uskrs i Marija Magdalena
Matthias Grünewald
Sveti Ivan Evanđelista (neki smatraju ovaj crtež Grünewaldovim autoportretom) Matthias Grünewald ili Mathis Gothart Nithart (Würzburg, između 1475./1480. – Halle, 31. kolovoza 1528.) bio je njemački slikar.
Pogledaj Uskrs i Matthias Grünewald
Međimurska županija
Zemljovid Međimurske županije Etnografskom muzeju u Zagrebu Međimurska županija, u upravnom, a u zemljopisnom smislu Međimurje, područje je na krajnjem sjeveru Hrvatske omeđeno rijekama Murom i Dravom.
Pogledaj Uskrs i Međimurska županija
Meksiko
Sjedinjene Meksičke Države (španj. Estados Unidos Mexicanos), ili kraće Meksiko, je država u Sjevernoj Americi koja graniči na sjeveru sa Sjedinjenim Američkim Državama, na jugoistoku s Gvatemalom, Belizeom i Karipskim morem, dok na zapadu ima izlaz na Tihi ocean, a na istoku na Meksički zaljev.
Pogledaj Uskrs i Meksiko
Mesija (Händel)
partiture oratorija ''Mesija'' Početni taktovi stavka ''Hallelujah'' Mesija (HWV 56) je oratorij na engleskom jeziku, koji je 1741. sastavio Georg Friedrich Händel s tekstom iz Svetoga Pisma, kojeg je pripremio Charles Jennens iz Biblije kralja Jakova i iz Psalama.
Pogledaj Uskrs i Mesija (Händel)
Mjesečeve mijene
Ilustracija 1: Mjesečeve mjene Ilustracija 2:Položaj Mjeseca prema Zemlji i sunčevim zrakama Mjesečeve su mijene posljedica okretanja Mjeseca oko planeta Zemlje.
Pogledaj Uskrs i Mjesečeve mijene
Murva
Murva (dud, lat. Morus), rod listopadnog drveća ili grmlja srednje veličine, od 6 do 15 metara, rasprostranjen na svim kontinentima osim Australije.
Pogledaj Uskrs i Murva
Nacionalni park Plitvička jezera
Nacionalni park Plitvička jezera osobita je geološka i hidrogeološka krška pojava.
Pogledaj Uskrs i Nacionalni park Plitvička jezera
Nada
Nada je osjećaj očekivanja pozitivnog ishoda neke situacije.
Pogledaj Uskrs i Nada
Nedjelja
Nedjelja je na europskom kontinentu posljednji dan u tjednu, drugi dan vikenda, koji se nalazi između subote i ponedjeljka, a povijesno je prvi dan u tjednu, što se može vidjeti i na svim kalendarima izdanim prije 1962. godine.
Pogledaj Uskrs i Nedjelja
Nikolaj Rimski-Korsakov
Nikolaj Andrejevič Rimski-Korsakov (rus. Николай Андреевич Римский-Корсаков, Tihvin, 18. ožujka 1844. – Ljubensk, 21. lipnja 1908.), ruski skladatelj i dirigent.
Pogledaj Uskrs i Nikolaj Rimski-Korsakov
Nizozemci
Nizozemci (sebe zovu Nederlanders) su zapadnogermanski narod nastanjen u Nizozemskoj, srodan Frizima i Flamancima, s najvećom koncentracijom u području donjeg toka Rajne.
Pogledaj Uskrs i Nizozemci
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje.
Pogledaj Uskrs i Nizozemska
Nizozemski jezik
Nizozemski jezik (ISO 639-3: nld; Nederlandse taal) (izvorno: duits der nederen landen, odnosno de duitse taal der nederen landen/njemački jezik niskih zemalja, također: Nederduits/ donjonjemački jezik), pogrešno zvan i holandski, prema nizozemskoj regiji Holandiji, iz čijih se narječja nizozemski književni jezik (donjonjemački standardni jezik) prvenstveno razvio, ubraja se kao i njemački jezik u germansku granu indoeuropskih jezika.
Pogledaj Uskrs i Nizozemski jezik
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Pogledaj Uskrs i Njemački jezik
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Pogledaj Uskrs i Norveška
Omega
Omega (grčki srednji rod: Ωμέγα; veliko slovo Ω; malo slovo ω) 24.
Pogledaj Uskrs i Omega
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Pogledaj Uskrs i Opera
Orgulje
Orgulje (njemački orgel iz starovisokonjemačkog orgela, organa za latinski organa, množina od organum za izv. grčki organon, ὄργανον, tj. „glazbalo”, Hrvatska enciklopedija HLZMK; Pristupljeno 4. kolovoza 2018.) su jedno od najsloženijih glazbala s tipkama, a svrstavamo ih i u puhačka glazbala.
Pogledaj Uskrs i Orgulje
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Pogledaj Uskrs i Papa
Papir
List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi.
Pogledaj Uskrs i Papir
Pasha
Stol postavljen za židovsku pashalnu večeru (seder) Pasha (grč. pasha, aram. pasha', hebr. pesa'h, hrv. "proći mimo") jedan je od židovskih blagdana.
Pogledaj Uskrs i Pasha
Pasji zub
Pasji zub (košutica, lat. Erythronium), biljni rod iz porodice ljiljanovki.
Pogledaj Uskrs i Pasji zub
Petar Skok
Petar Skok Petar Skok (Jurkovo Selo na Žumberku, 1. ožujka 1881. – Zagreb, 3. veljače 1956.), hrvatski jezikoslovac, jedan od najuglednijih svjetskih stručnjaka za onomastiku.
Pogledaj Uskrs i Petar Skok
Pisanica
Tgu bana Jelačića u Zagrebu 2009. godine. Pisanica je bojom ukrašeno jaje.
Pogledaj Uskrs i Pisanica
Pjevački zbor
Pjevački zbor, skupina je od najmanje šesnaestero ljudi koji zajedno pjevaju, pod vodstvom zborovoditelja, uz pratnju glazbala ili a cappella, i time je veća glazbena skupina od glazbenoga sastava.
Pogledaj Uskrs i Pjevački zbor
Podravina
KoprivnicaPodručje Podravine za razliku od istoimenog geografskog pojma obuhvaća uže područje, tj.
Pogledaj Uskrs i Podravina
Polinezija
Polinezija je prema općoj definiciji sastavljena od otoka koji se nalaze unutar trokuta:1. Havaji2. Novi Zeland3. Uskršnji otok4. Samoa5. Tahiti Polinezija (grč., mnogo;, otok), naziv za otočne skupine u Tihom oceanu istočno od Melanezije i Mikronezije.
Pogledaj Uskrs i Polinezija
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem.
Pogledaj Uskrs i Poljska
Poriluk
Poriluk je biljka je iz porodice Amaryllidaceae, potporodica Allioideae.
Pogledaj Uskrs i Poriluk
Povijest
Povijest ili historija (etim. od grčkog ἱστορία, istoria, istraga ili informacija, spoznaja dobivena istraživanjem, od glagola ἱστορεῖν, istraživati) u hrvatskom jeziku ponekad se razgovorno koriste kao istoznačnice za prošlu zbilju (lat.
Pogledaj Uskrs i Povijest
Proljeće
Proljeće Proljeće ili pramaljeće, jedno je od četiriju godišnjih doba.
Pogledaj Uskrs i Proljeće
Prva poslanica Korinćanima
Prva poslanica Korinćanima knjiga je Novog zavjeta i pripada Pavlovim poslanicama.
Pogledaj Uskrs i Prva poslanica Korinćanima
Prvi nicejski sabor
Prvi nicejski sabor ujedno je i prvi ekumenski crkveni sabor, a održan je u Niceji u Bitiniji (današnja Turska).
Pogledaj Uskrs i Prvi nicejski sabor
Ravnodnevica
Ravnodnevica ili ekvinocij. Sunca za 4 godišnja doba. Nebeski ekvator i ekliptika. Zemlje. Ravnodnevica, ravnodnevnica ili ekvinocij (lat. aequinoctium: jednakonoćje) je u astronomiji trenutak kada Sunce u prividnom godišnjem gibanju nebom stigne na nebeski ekvator, tj.
Pogledaj Uskrs i Ravnodnevica
Riječ
Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.
Pogledaj Uskrs i Riječ
Rim
Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.
Pogledaj Uskrs i Rim
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Pogledaj Uskrs i Rumunjska
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Pogledaj Uskrs i Rusija
Sakrament
Rogier van der Weyden: ''Sedam svetih sakramenata'' Lasinji. Sakrament (lat. sacramentum: zakletva, prisega) je osjetni i djelotvorni znak Božje milosti u kršćanstvu, vidljiv, učinkovit, posvetiteljski i djelatan znak Božje ljubavi i milosti.
Pogledaj Uskrs i Sakrament
Salzburg
Pročelje katedrale Salzburg (bavarski: ili Solnograd, statutarni grad u Austriji i središte istoimene savezne države. Četvrti je po veličini grad u Austriji, a nalazi se na granici s Njemačkom. U starim hrvatskim izvorima naziva ga se Solnograd, a tim ga imenom i danas nazivaju Hrvati iz Gradišća u svojim medijima.
Pogledaj Uskrs i Salzburg
Sasi
Domovina Sasa Sasi (lat. Saxones, njem. Sachsen, od starovisokonjem. sahsonotas: ljudi mača) su germanski plemenski savez čija je prapostojbina bila na području kasnije Danske u području Schleswig-Holstein.
Pogledaj Uskrs i Sasi
Sicilija
Sicilija (talijanski i sicilijanski: Sicilia) je autonomna regija u Italiji i najveći otok u Sredozemnom moru.
Pogledaj Uskrs i Sicilija
Sinegdoha
Sinegdoha (grč. συνεκδοχή, syn-.
Pogledaj Uskrs i Sinegdoha
Sirija
Sirija, službeno Sirijska Arapska Republika je država u jugozapadnoj Aziji na Bliskom Istoku.
Pogledaj Uskrs i Sirija
Sjeverna Amerika
Sjeverna Amerika na karti svijeta Sjeverna Amerika je kontinent koji se u potpunosti nalazi na sjevernoj polutci i gotovo u potpunosti na zapadnoj polutci.
Pogledaj Uskrs i Sjeverna Amerika
Smeđa
Smeđe boje Smeđa boja nastaje miješanjem narančaste, žute, narančaste ili crvene boje s crnom ili sivom.
Pogledaj Uskrs i Smeđa
Snjegović
Snjegović Snjegović, video Snjegović ili snješko je antropomorfna snježna skulptura.
Pogledaj Uskrs i Snjegović
Sokrat Skolastik
Sokrat Skolastik ili Sokrat iz Konstantinopola (grč. Σωϰράτης Σχολαστιϰός, Sōkrátēs Skholastikós; Konstantinopol, oko 370. – ?, oko 440.), bizantski pravnik i crkveni povjesničar.
Pogledaj Uskrs i Sokrat Skolastik
Srednji vijek
rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.
Pogledaj Uskrs i Srednji vijek
Stari zavjet
Stari zavjet - je dio Biblije kojim se podjednako služe Židovi i kršćani.
Pogledaj Uskrs i Stari zavjet
Staroslavenski jezik
Jan Matějko: Sveti Ćiril i Metod Staroslavenski jezik (ISO 639-3: chu; zvan i starocrkvenoslavenski, crkvenoslavenski; česta kratica na engleskom OCS.
Pogledaj Uskrs i Staroslavenski jezik
Sveti Petar
Sveti Petar (aramejski Kefa, grčki Petros, latinski Petrus: stijena),Petar, sv.
Pogledaj Uskrs i Sveti Petar
Svijet
Svijet Svijet je drugi naziv za Zemlju, univerzum, za skup ljudskih bića ili za skup država izvan vlastite.
Pogledaj Uskrs i Svijet
Tomás Luis de Victoria
Tomás Luis de Victoria Tomás Luis de Victoria (Ávila, oko 1548. – Madrid, 1611.), španjolski skladatelj, orguljaš, pjevač i kapelnik.
Pogledaj Uskrs i Tomás Luis de Victoria
Trg svetog Petra
bazilike Trg svetog Petra (tal. Piazza San Pietro), prostor unutar Vatikana, ispred bazilike svetog Petra.
Pogledaj Uskrs i Trg svetog Petra
Uskršnji kaktus
Uskršnji kaktus (lat. Hatiora gaertneri) kaktus iz tribusa Rhipsalideae porijeklom iz tropskog Brazila, gdje kao epifit raste na drugim stablima.
Pogledaj Uskrs i Uskršnji kaktus
Uskršnji otok
Uskršnji otok ili Rapa Nui, lokalnom jeziku poznat kao Te Pito O Te Henua, odnosno Isla de Pascua na Španjolskom, otok je na jugu Tihog oceana (Polinezija) koji upravno pripada Čileu.
Pogledaj Uskrs i Uskršnji otok
Uskrsni ponedjeljak
Uskrsni ponedjeljak kršćanska je svetkovina.
Pogledaj Uskrs i Uskrsni ponedjeljak
Uskrsni proglas
Proglašenje Irske republike na Uskrs 1916. Uskrsni proglas je dokument kojeg su izdali Irsko republikansko bratstvo i Irska građanska armija tijekom Uskrsnog ustanka koji je trajao od 22. travnja do 29. travnja 1916. godine.
Pogledaj Uskrs i Uskrsni proglas
Uskrsni ustanak
Proglašenje Irske republike na Uskrs 1916. Uskrsni ustanak (engleski: Easter Rising, irski: Éirí Amach na Cásca) naziv je za vojno neuspjelu pobunu irskog naroda u Dublinu kojom se htjelo osloboditi britanske vlasti.
Pogledaj Uskrs i Uskrsni ustanak
Uskrsnuće Isusa Krista
Grünewald)'''Uskrsnuće Isusovo'''Piero della Francesca Uskrsnuće Isusa Krista, u kršćanstvu, temeljna je vjerska istina, da je Bog Isusa treći dan uskrisio od mrtvih odnosno da je Isus umro i uskrsnuo (1 Sol 4,14).
Pogledaj Uskrs i Uskrsnuće Isusa Krista
Vatikan
Vatikan ili Vatikanski Grad (lat. Status Civitatis Vaticanae, tal. Stato della Città del Vaticano, službeno: Država Vatikanskoga Grada) najmanja je država svijeta, omeđena zidinama i okružena gradom Rimom u Italiji. Površinom od 0,44 km2 i sa stanovništvom od oko 1000 stanovnika, u obje je kategorije najmanja država svijeta.
Pogledaj Uskrs i Vatikan
Vatra
Vatra Stanovnici Vanuatua pokušavaju zapaliti vatru Vatra Animacija vatre Vatra (iz ilirskog ili iz tračkog, prvotnog značenja „ognjište”, kao ili; oganj), prirodna je pojava koja prati određene kemijske procese, osebujno-burnu oksidaciju organskih tvari, pri kojoj nastaje toplina i svjetlost (izgaranje).
Pogledaj Uskrs i Vatra
Vatromet
Vatromet u Sydneyu Vatromet u Nagaoci Vatromet (vatra+meta) označava prikaz pri kojim se eksplozivne pirotehničke naprave i projektili koordinirano pale radi zabave.
Pogledaj Uskrs i Vatromet
Vazmeno trodnevlje
Ciserijev prikaz kada Poncije Pilat govori "''Ecce Homo!''" (''Evo čovjeka!'') Vazmeno trodnevlje je najznačajnije vrijeme u liturgijskoj godini kada kršćani slave otajstvo muke, smrti i uskrsnuća Isusa Krista.
Pogledaj Uskrs i Vazmeno trodnevlje
Velika subota
grobu Velika subota je kršćanski blagdan.
Pogledaj Uskrs i Velika subota
Velika uskrsna jaja
Trgu bana Jelačića Trgu bana Jelačića Velika uskrsna jaja projekt je Turističke zajednice Koprivničko-križevačke županije.
Pogledaj Uskrs i Velika uskrsna jaja
Veliki četvrtak
Posljednja večera, Leonardo da Vinci. Veliki četvrtak je dan u Velikom tjednu koji slavi spomen na pranje nogu i posljednju večeru Isusa Krista s apostolima, kako je opisano u kanonskim evanđeljima.
Pogledaj Uskrs i Veliki četvrtak
Veliki petak
Procesija na Veliki petak u Stuttgartu Veliki petak dan je u Velikomu tjednu koji slavi spomen Isusove teške i nasilne osude, muke i same smrti kako je opisano u kanonskim evanđeljima.
Pogledaj Uskrs i Veliki petak
Veliki tjedan
palminim granama Veliki tjedan vremensko je razdoblje od Cvjetnice do Uskrsa.
Pogledaj Uskrs i Veliki tjedan
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Pogledaj Uskrs i Vijenac (časopis)
Vikinzi
ferojskim poštanskim markama Riječ Viking danas označava stanovništvo koje je u ranom srednjem vijeku živjelo na prostoru Skandinavije, točnije na prostorima današnje Švedske, Norveške i Danske.
Pogledaj Uskrs i Vikinzi
Vosak
Svijeća od voska Vosak je kemijska tvar koja se određuje po mehaničkim i fizičkim svojstvima.
Pogledaj Uskrs i Vosak
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Pogledaj Uskrs i Wolfgang Amadeus Mozart
Zec
Zec (lat. Lepus), rod manjih sisavaca iz porodice zečeva (Leporidae), dio reda dvojezubaca, sličan, ali različit od kunića; uši i noge su duže nego kod kunića.
Pogledaj Uskrs i Zec
Zelena
Zelena boja Zelena boja u CMY sustavu boja nije primarna boja.
Pogledaj Uskrs i Zelena
1. svibnja
1.
Pogledaj Uskrs i 1. svibnja
1. travnja
1.
Pogledaj Uskrs i 1. travnja
11. travnja
11.
Pogledaj Uskrs i 11. travnja
12. travnja
12.
Pogledaj Uskrs i 12. travnja
15. travnja
15.
Pogledaj Uskrs i 15. travnja
16. travnja
16.
Pogledaj Uskrs i 16. travnja
17. travnja
17.
Pogledaj Uskrs i 17. travnja
19. travnja
19.
Pogledaj Uskrs i 19. travnja
1997.
1997. (rimski MCMXCVII), bila je devedeset i šesta godina 20. stoljeća i devedsto devedeset i šesta godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Uskrs i 1997.
2. svibnja
2.
Pogledaj Uskrs i 2. svibnja
20. travnja
20.
Pogledaj Uskrs i 20. travnja
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Pogledaj Uskrs i 2000.
2001.
2001. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Uskrs i 2001.
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Pogledaj Uskrs i 2002.
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Pogledaj Uskrs i 2003.
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Uskrs i 2004.
2005.
2005. (rimski: MMIV), bila je četvrta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Uskrs i 2005.
2006.
2006. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u nedjelju.
Pogledaj Uskrs i 2006.
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Uskrs i 2007.
2008.
2008. je prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u utorak.
Pogledaj Uskrs i 2008.
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Pogledaj Uskrs i 2009.
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Pogledaj Uskrs i 2010.
2012.
2012. (Rimski: MMXII), jedanaesta godina 21. stoljeća.
Pogledaj Uskrs i 2012.
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Uskrs i 2014.
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Pogledaj Uskrs i 2015.
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Pogledaj Uskrs i 2016.
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Uskrs i 2017.
2018.
Grafički prikaz 2018. s novogodišnjim motivom. 2018. (MMXVIII), osma je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Pogledaj Uskrs i 2018.
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Pogledaj Uskrs i 2019.
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Pogledaj Uskrs i 2020.
2021.
2021. (MMXXI) je druga godina desetljeća 2020-ih i dvadeset prva godina trećega tisućuljeća.
Pogledaj Uskrs i 2021.
2022.
200px 2022. (rimski: MMXXII), dvadeset i prva je godina 21. stoljeća.
Pogledaj Uskrs i 2022.
2023.
200px 2023. (rimski: MMXXIII), dvadeset i druga je godina 21. stoljeća.
Pogledaj Uskrs i 2023.
2029.
2029. će biti godina prema gregorijanskom kalendaru koja ne će biti prijestupna, a započet će u ponedjeljak.
Pogledaj Uskrs i 2029.
21. ožujka
21.
Pogledaj Uskrs i 21. ožujka
21. travnja
21.
Pogledaj Uskrs i 21. travnja
23. ožujka
23.
Pogledaj Uskrs i 23. ožujka
23. travnja
23.
Pogledaj Uskrs i 23. travnja
24. travnja
24.
Pogledaj Uskrs i 24. travnja
25. travnja
25.
Pogledaj Uskrs i 25. travnja
27. ožujka
27.
Pogledaj Uskrs i 27. ožujka
27. travnja
27.
Pogledaj Uskrs i 27. travnja
28. ožujka
28.
Pogledaj Uskrs i 28. ožujka
28. travnja
28.
Pogledaj Uskrs i 28. travnja
30. travnja
30.
Pogledaj Uskrs i 30. travnja
31. ožujka
31.
Pogledaj Uskrs i 31. ožujka
4. travnja
4.
Pogledaj Uskrs i 4. travnja
5. svibnja
5.
Pogledaj Uskrs i 5. svibnja
5. travnja
5.
Pogledaj Uskrs i 5. travnja
8. travnja
8.
Pogledaj Uskrs i 8. travnja
9. travnja
9.
Pogledaj Uskrs i 9. travnja
, Hebrejski jezik, Hector Berlioz, Hrast, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatski jezik, Hrvatski uskrsni običaji, Ime, Indoeuropski prajezik, Irci, Isus, Isusov križni put, Ivan Evanđelist, Jaje, Jeremija (knjiga), Jeruzalem, Jezik, Johann Sebastian Bach, Joseph Haydn, Juda Iškariotski, Kajkavsko narječje, Karmelićani, Katolička Crkva, Kopriva, Korizma, Kršćanstvo, Križ, Kruh, Krvavi Uskrs, Kvarc, Laponija, Latinski jezik, Leipzig, Ljubica, Marija Magdalena, Matthias Grünewald, Međimurska županija, Meksiko, Mesija (Händel), Mjesečeve mijene, Murva, Nacionalni park Plitvička jezera, Nada, Nedjelja, Nikolaj Rimski-Korsakov, Nizozemci, Nizozemska, Nizozemski jezik, Njemački jezik, Norveška, Omega, Opera, Orgulje, Papa, Papir, Pasha, Pasji zub, Petar Skok, Pisanica, Pjevački zbor, Podravina, Polinezija, Poljska, Poriluk, Povijest, Proljeće, Prva poslanica Korinćanima, Prvi nicejski sabor, Ravnodnevica, Riječ, Rim, Rumunjska, Rusija, Sakrament, Salzburg, Sasi, Sicilija, Sinegdoha, Sirija, Sjeverna Amerika, Smeđa, Snjegović, Sokrat Skolastik, Srednji vijek, Stari zavjet, Staroslavenski jezik, Sveti Petar, Svijet, Tomás Luis de Victoria, Trg svetog Petra, Uskršnji kaktus, Uskršnji otok, Uskrsni ponedjeljak, Uskrsni proglas, Uskrsni ustanak, Uskrsnuće Isusa Krista, Vatikan, Vatra, Vatromet, Vazmeno trodnevlje, Velika subota, Velika uskrsna jaja, Veliki četvrtak, Veliki petak, Veliki tjedan, Vijenac (časopis), Vikinzi, Vosak, Wolfgang Amadeus Mozart, Zec, Zelena, 1. svibnja, 1. travnja, 11. travnja, 12. travnja, 15. travnja, 16. travnja, 17. travnja, 19. travnja, 1997., 2. svibnja, 20. travnja, 2000., 2001., 2002., 2003., 2004., 2005., 2006., 2007., 2008., 2009., 2010., 2012., 2014., 2015., 2016., 2017., 2018., 2019., 2020., 2021., 2022., 2023., 2029., 21. ožujka, 21. travnja, 23. ožujka, 23. travnja, 24. travnja, 25. travnja, 27. ožujka, 27. travnja, 28. ožujka, 28. travnja, 30. travnja, 31. ožujka, 4. travnja, 5. svibnja, 5. travnja, 8. travnja, 9. travnja.