Brže od pregledniku!Sličnosti između Hrvatski sabor i Ustav Republike Hrvatske
Hrvatski sabor i Ustav Republike Hrvatske imaju 19 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Biračko pravo, Državni proračun, Hrvatska, Hrvatski sabor, Lijepa naša domovino, Oružane snage Republike Hrvatske, Politička stranka, Predsjednik Republike Hrvatske, Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj, Referendum, Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, Socijalistička Republika Hrvatska, Vlada, Vlada Republike Hrvatske, Vladimir Šeks, Zagreb, Zakon, Zakonodavna vlast, 30. svibnja.
Biračko pravo
Biračko pravo je subjektivno pravo građana (državljana) određene države da na izborima daju glas za određenog kandidata, ujedno i pravo da budu kandidati na izborima.
Biračko pravo i Hrvatski sabor · Biračko pravo i Ustav Republike Hrvatske ·
Državni proračun
Državni proračun je sustavni pregled planiranih prihoda i rashoda neke države u određenom vremenskom razdoblju, formulira ga Vlada, a prihvaća Parlament.
Državni proračun i Hrvatski sabor · Državni proračun i Ustav Republike Hrvatske ·
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Hrvatska i Hrvatski sabor · Hrvatska i Ustav Republike Hrvatske ·
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Hrvatski sabor i Hrvatski sabor · Hrvatski sabor i Ustav Republike Hrvatske ·
Lijepa naša domovino
Natpis na spomeniku himni Lijepa naša domovino (često tek Lijepa naša), himna Republike Hrvatske od 1991. godine.
Hrvatski sabor i Lijepa naša domovino · Lijepa naša domovino i Ustav Republike Hrvatske ·
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Hrvatski sabor i Oružane snage Republike Hrvatske · Oružane snage Republike Hrvatske i Ustav Republike Hrvatske ·
Politička stranka
Politička stranka je skupina ljudi koji se udružuju radi cjelovitog nastupa u društvu.
Hrvatski sabor i Politička stranka · Politička stranka i Ustav Republike Hrvatske ·
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Hrvatski sabor i Predsjednik Republike Hrvatske · Predsjednik Republike Hrvatske i Ustav Republike Hrvatske ·
Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj
Pučki pravobranitelj opunomoćenik je Hrvatskoga sabora koji štiti ustavna i zakonska prava građana u postupku pred državnom upravom i tijelima koja imaju javne ovlasti.
Hrvatski sabor i Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj · Pučki pravobranitelj u Hrvatskoj i Ustav Republike Hrvatske ·
Referendum
Referendum je oblik izravnoga odlučivanja, izjašnjavanja građana o nekim pitanjima od osobite važnosti za užu ili širu zajednicu; podvrgavanje prijedloga novog ustava, ustavnih promjena, nekog zakona ili političke odluke od bitnog značenja (na državnoj, regionalnoj ili lokalnoj razini) glasovanju građana koji odlučuju o tome sa "za" ili "protiv" ili s "da" ili "ne".
Hrvatski sabor i Referendum · Referendum i Ustav Republike Hrvatske ·
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija
Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija, pod kolokvijalnim imenom Druga Jugoslavija ili Titova Jugoslavija, naziv je za bivšu socijalističku državu koja je obuhvaćala današnje države Sloveniju, Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju, Crnu Goru, Kosovo i Sjevernu Makedoniju, a postojala je od 1943. do 1992. godine.
Hrvatski sabor i Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija · Socijalistička Federativna Republika Jugoslavija i Ustav Republike Hrvatske ·
Socijalistička Republika Hrvatska
Socijalistička Republika Hrvatska (SR Hrvatska, SRH) je bila federalna jedinica SFR Jugoslavije.
Hrvatski sabor i Socijalistička Republika Hrvatska · Socijalistička Republika Hrvatska i Ustav Republike Hrvatske ·
Vlada
Vlada je najviše državno izvršno tijelo, koje djeluje za državu i u njezino ime, a koje ima svaka suverena država.
Hrvatski sabor i Vlada · Ustav Republike Hrvatske i Vlada ·
Vlada Republike Hrvatske
Vlada Republike Hrvatske (obično se naziva hrvatska vlada ili samo Vlada) obavlja izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj u skladu s Ustavom i zakonima.
Hrvatski sabor i Vlada Republike Hrvatske · Ustav Republike Hrvatske i Vlada Republike Hrvatske ·
Vladimir Šeks
Vladimir Šeks (Osijek, 1. siječnja 1943.), hrvatski je pravnik i političar, predsjednik 5.
Hrvatski sabor i Vladimir Šeks · Ustav Republike Hrvatske i Vladimir Šeks ·
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Hrvatski sabor i Zagreb · Ustav Republike Hrvatske i Zagreb ·
Zakon
Zakon je normativni akt države koji po točno određenom postupku donosi zakonodavni organ, najčešće skupština (parlament).
Hrvatski sabor i Zakon · Ustav Republike Hrvatske i Zakon ·
Zakonodavna vlast
Zakonodavna vlast ili legislativa je naziv za granu vlasti čija je funkcija donošenje zakona.
Hrvatski sabor i Zakonodavna vlast · Ustav Republike Hrvatske i Zakonodavna vlast ·
30. svibnja
30.
30. svibnja i Hrvatski sabor · 30. svibnja i Ustav Republike Hrvatske ·
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Hrvatski sabor i Ustav Republike Hrvatske imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Hrvatski sabor i Ustav Republike Hrvatske
Usporedba između Hrvatski sabor i Ustav Republike Hrvatske
Hrvatski sabor ima 278 odnose, a Ustav Republike Hrvatske ima 102. Kao što im je zajedničko 19, Jaccard indeks 5.00% = 19 / (278 + 102).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Hrvatski sabor i Ustav Republike Hrvatske. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
