Brže od pregledniku!
190 odnosi: Astana, Atletika, Austrija, Autobus, Île-de-France, Łódź, Španjolska, Švedska, Četvorni kilometar, Baltičko more, Bangkok, Barok, Beč, Bečki kongres, Benoît Mandelbrot, Berlin, Białystok, Boks, Bratislava, Brazil, Bruto domaći proizvod, Budimpešta, Chicago, Coventry, Düsseldorf, Demokracija, Drugi svjetski rat, Euro, Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012., Feniks, Francuska, Frédéric Chopin, Gdanjsk, Geto, Glavni grad, Hag, Hanoi, Harbin, Hipodrom, Istanbul, Ivan Pavao II., Izrael, Jan III. Sobjeski, Janusz Korczak, Japan, Južna Koreja, Kanada, Karpati, Kazahstan, Kazimierz Kuratowski, ..., Kijev, Kina, Košarka, Komunizam, Kontinentska klima, Krakov, Krzysztof Kieślowski, Latvija, Lavov, Lech Kaczyński, Legia Varšava, Litva, Lublin, Mačevanje, Mađarska, Madrid, Maria Skłodowska-Curie, Mazovjecko vojvodstvo, Metar, Milano, Minsk, Moskva, Muzej, Neoklasicizam, Nijemci, Nizozemska, Njemačka, Nobelova nagrada, Nogomet, Norveška, Odbojka, Olga Tokarczuk, Oslo, Papa, Pariz, Park, Plivanje, Podzemna željeznica, Poljska, Poljska vojvodstva, Poljski zlot, Polonia Varšava, Popis mjesta svjetske baštine u Europi, Prag, Pruska, Prvi svjetski rat, Republika Kina, Riga, Rio de Janeiro, Rukomet, Rusi, Ryszard Kapuściński, Saint-Étienne, San Diego, Kalifornija, Sankt-Peterburg, Seul, Sjedinjene Američke Države, Solidarnost, Sovjetski Savez, Szczecin, Taipei, Tajland, Tamara de Lempicka, Tel Aviv, Tenis, Toronto, Tramvaj, Turska, Ujedinjeno Kraljevstvo, Ukrajina, UNESCO, Ustanak u varšavskom getu, Varšavski metro, Varšavski podnevnik, Varšavski ugovor, Varšavski ustanak, Vijetnam, Vilnius, Visla, Vlak, Władysław Reymont, Władysław Szpilman, Witold Gombrowicz, Wrocław, Zbigniew Brzezinski, Zračna luka, 13. stoljeće, 1596., 1755., 1765., 1778., 1810., 1826., 1849., 1851., 1866., 1867., 1878., 1879., 1882., 1893., 1896., 1898., 1899., 1904., 1907., 1908., 1911., 1913., 1915., 1924., 1925., 1928., 1932., 1934., 1938., 1939., 1940., 1941., 1942., 1943., 1948., 1957., 1962., 1969., 1972., 1980., 1990., 1994., 1995., 1996., 2000., 2002., 2003., 2004., 2007., 2010., 2014., 2017., 27. siječnja. Proširite indeks (140 više) »
Astana
Astana (prije Nur-Sultan, Akmola, Akmolinsk, Celinograd i Akvmola) od 1997. godine glavni je grad Kazahstana.
Novi!!: Varšava i Astana · Vidi više »
Atletika
Atletika Atletika je jedna od temeljnih i najraširenijih sportskih grana koja obuhvaća trkačke, bacačke i skakačke discipline.
Novi!!: Varšava i Atletika · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Varšava i Austrija · Vidi više »
Autobus
MAN u vlasništvu ZET-a Varšavi, Poljska Autobus je motorno putničko vozilo koje služi za javni prijevoz većeg broja putnika u cestovnom prometu (obično automobilom nazivamo vozilo koje prevozi do 8 putnika, a od 9 naviše takvo vozilo zovemo autobus).
Novi!!: Varšava i Autobus · Vidi više »
Île-de-France
Île-de-France je pokrajina Francuske u kojoj se nalazi 8 departmana, uključujući glavni grad Pariz.
Novi!!: Varšava i Île-de-France · Vidi više »
Łódź
Łódź (jidiš: לאדזש, Lodzh) je grad u središnjoj Poljskoj.
Novi!!: Varšava i Łódź · Vidi više »
Španjolska
Španjolska (špa. España), službeno Kraljevina Španjolska (špa. Reino de España, kat. Regne d'Espanya, bas. Espainiako Erresuma, okc. Reialme d'Espanha), suverena je europska država, po ustavnom uređenju parlamentarna monarhija. Od 1986. godine članica je Europske unije. Smještena na jugozapadu Europe, Španjolska zauzima veći dio Pirenejskog poluotoka. Dio su njenog teritorija i dva arhipelaga, smještena u Sredozemnom moru (Balearski otoci) i Atlantskom oceanu (Kanarski otoci), sjevernoafrički primorski gradovi Ceuta i Melilla, koji su pod španjolskom upravom te enklava Llívia u francuskim Pirenejima. Španjolska na sjeveru graniči s Francuskom i Andorom, na zapadu s Portugalom te s britanskim posjedom Gibraltarom na jugu. Sjevernoafrički teritoriji pod španjolskom upravom graniče s Marokom. Ukupna dužina španjolske kopnene granice je 1918 km. Glavni grad Kraljevine Španjolske je Madrid. Grad s 3.155.359 stanovnika (Zajednica Madrida 5.964.143) smješten je u središtu Pirenejskog poluotoka. Drugi veći gradovi su Barcelona, Valencia, Sevilla, Zaragoza i Málaga. Članica je Ujedinjenih naroda, Europske unije, OECD-a i NATO-saveza.
Novi!!: Varšava i Španjolska · Vidi više »
Švedska
Švedska (šved.), službeno Kraljevina Švedska (šved.), država je na sjeveru Europe, na obali Baltičkog mora. Na kopnu graniči s Norveškom na zapadu te s Finskom na sjeveroistoku, dok je s Danskom na jugozapadu spojena Oresundskim mostom. Švedska ima i isključivo morsku granicu s Estonijom, Latvijom, Litvom, Poljskom, Njemačkom i Rusijom. Četvrta je zemlja po veličini u Europi i zauzima jugoistočni dio Skandinavskoga poluotoka. Glavni grad je Stockholm. Članica je Europske unije od 1. siječnja 1995.
Novi!!: Varšava i Švedska · Vidi više »
Četvorni kilometar
Ilustracija jednog četvornog kilometara Četvorni kilometar ili kilometar kvadratni je mjerna jedinica za površinu.
Novi!!: Varšava i Četvorni kilometar · Vidi više »
Baltičko more
Baltičko more nalazi se na sjeveru Europe i sa Sjevernim morem povezano je tjesnacima Sunda, Veliki Belt, Mali Belt, Skagerrak, Kattegat i Kielskim kanalom. Baltičko more jest rubno more Atlantskoga oceana koje zatvaraju Danska, Estonija, Finska, Njemačka, Latvija, Litva, Poljska, Rusija, Švedska te sjeverna i srednjoeuropska nizina. Proteže se od 53°N do 66°N geografske širine i od 10°E do 30°E geografske dužine. Izmjena vode između Baltičkoga mora i Atlantskog oceana ograničena je i odvija se kroz danske tjesnace u Kattegat kroz Øresund te Veliki i Mali Belt. Najznačajniji zaljevi Baltičkoga mora jesu Botnički zaljev, Finski zaljev, Riški zaljev i Gdanjski zaljev. Administrativnu granicu Baltika na njezinu sjevernom rubu, na geografskoj širini 60°N, čine Ålandski i Botnički zaljevi, a na sjeveroistočnom rubu Finski zaljev, na istočnome Riški zaljev, a na zapadu švedski dio južnoga Skandinavskog poluotoka. Baltičko more povezano je umjetnim vodenim putovima s Bijelim morem preko Bijelomorsko-baltičkoga kanala i s Njemačkim zaljevom Sjevernoga mora Kielskim kanalom.
Novi!!: Varšava i Baltičko more · Vidi više »
Bangkok
Bangkok (sijamski Krung Thep) glavni je grad i najvažnija luka Tajlanda, 30 km udaljen od Sijamskog zaljeva Južnokineskog mora.
Novi!!: Varšava i Bangkok · Vidi više »
Barok
Podizanje križa'', 1611., ulje na platnu, 462 × 341 cm, crkva Onze Lieve Vrouwe, Antwerpen. Barok (tal. barocco, španj. i port. barroco/berrucco, engl., franc. baroque, njem. Barock) razdoblje je u glazbi, književnosti i likovnoj umjetnosti koje se nastavlja na renesansu, razvija u rokoko i traje do pojave klasicizma u drugoj polovici 18. stoljeća.
Novi!!: Varšava i Barok · Vidi više »
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Novi!!: Varšava i Beč · Vidi više »
Bečki kongres
„Bečki kongres“. Slikar je vjerojatno Jean-Baptiste Isabey (1819). Bečki kongres bio je skup predstavnika glavnih europskih političkih sila, koji se održao u Beču od 1. rujna 1814. do 9. lipnja 1815., pod predsjedanjem austrijskog državnika Klemensa Wenzela von Metternicha.
Novi!!: Varšava i Bečki kongres · Vidi više »
Benoît Mandelbrot
Benoît Mandelbrot Benoit B. Mandelbrot (Varšava, 20. studenog 1924. -, 14. listopada 2010.), bio je francuski matematičar poljskog podrjetla.
Novi!!: Varšava i Benoît Mandelbrot · Vidi više »
Berlin
Berlin je s više od 3,6 milijuna stanovnika najveći i glavni grad Njemačke i najveći grad Europske unije.
Novi!!: Varšava i Berlin · Vidi više »
Białystok
Białystok je grad u Poljskoj.
Novi!!: Varšava i Białystok · Vidi više »
Boks
Boksači u akciji (amaterski boks) Boks (šakanje) je borilački sport u kojem se protivnici slične tjelesne težine udaraju šakama na kojima su podstavljene rukavice.
Novi!!: Varšava i Boks · Vidi više »
Bratislava
Bratislava je glavni i, s otprilike 460.000 stanovnika, najveći grad Slovačke te sjedište Bratislavske pokrajine.
Novi!!: Varšava i Bratislava · Vidi više »
Brazil
Brazil (port. Brasil IPA bɾaˈziw), službeno Savezna Republika Brazil (port.
Novi!!: Varšava i Brazil · Vidi više »
Bruto domaći proizvod
BDP po paritetu kupovne moći. MMF-u. Bruto domaći proizvod (BDP, engleski gross domestic product, GDP) je makroekonomski indikator koji pokazuje vrijednost finalnih dobara i usluga proizvedenih u zemlji tijekom dane godine, izraženo u novčanim jedinicama.
Novi!!: Varšava i Bruto domaći proizvod · Vidi više »
Budimpešta
Budimpešta, glavni grad Mađarske i glavni političko, industrijsko, trgovačko i prometno središte zemlje.
Novi!!: Varšava i Budimpešta · Vidi više »
Chicago
Chicago je nakon New Yorka i Los Angelesa treći grad po veličini u Sjedinjenim Američkim Državama.
Novi!!: Varšava i Chicago · Vidi više »
Coventry
Coventry je grad i distrikt u regiji Zapadni Midland (jednoj od devet engleskih regija).
Novi!!: Varšava i Coventry · Vidi više »
Düsseldorf
Düsseldorf (donjonjemački: Düsseldörp) je grad u Njemačkoj i glavni grad gusto naseljene njemačke pokrajine Sjeverna Rajna-Vestfalija.
Novi!!: Varšava i Düsseldorf · Vidi više »
Demokracija
Glasovanje u Francuskoj 2007. Izravna demokracija u Švicarskoj Pojam demokracija označava pluralistički oblik vlasti u kojem sve odluke neke države donosi izravno ili neizravno većina njezinih građana kroz izbore.
Novi!!: Varšava i Demokracija · Vidi više »
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Novi!!: Varšava i Drugi svjetski rat · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Varšava i Euro · Vidi više »
Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012.
Europsko prvenstvo u nogometu 2012. (popularno kao UEFA Euro 2012) natjecanje je koje se održavalo u Poljskoj i Ukrajini.
Novi!!: Varšava i Europsko prvenstvo u nogometu – Poljska i Ukrajina 2012. · Vidi više »
Feniks
Konstansa I. (337. – 350.) Rinasce piu gloriosa ("On nastane nov u većem sjaju")Feniks je po egipatskoj mitologiji sveto mitološko biće koje je u obliku vatrene ptice.
Novi!!: Varšava i Feniks · Vidi više »
Francuska
Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom. Prekomorski posjedi uključuju Francusku Gvajanu u Južnoj Americi, te otoke poput Martinika, Réuniona i Nove Kaledonije u Atlantskom, Indijskom i Tihom oceanu. Francuska je jedna od zemalja osnivačica Europske unije, i njena teritorijem najveća članica. Također je zemlja osnivačica Ujedinjenih naroda, i jedna od pet stalnih članica Vijeća sigurnosti; pored toga je i članica grupa G7 i G-20, NATO-a, OECD-a, Frankofonije i niza drugih međunarodnih organizacija. Glavni ideali Francuske izraženi su u Deklaraciji o pravima čovjeka i građanina. Ustavom je definirana kao nedjeljiva, sekularna, demokratska i socijalna država. Jedna je od najrazvijenijih, najbogatijih i najprepoznatljivijih država svijeta, a s 82 milijuna turista godišnje i najposjećenija.
Novi!!: Varšava i Francuska · Vidi više »
Frédéric Chopin
Frédéric François Chopin, polj.
Novi!!: Varšava i Frédéric Chopin · Vidi više »
Gdanjsk
Gdanjsk (kašupski: Gduńsk, poljski: Gdańsk, njemački: Danzig) je mjesto u sjevernoj Poljskoj, nalazi se na Baltičkom moru.
Novi!!: Varšava i Gdanjsk · Vidi više »
Geto
Vencijanski geto danas Geto je prostor ili dio grada na kojem žive osobe na osnovi određene rasne ili etničke pripadnosti.
Novi!!: Varšava i Geto · Vidi više »
Glavni grad
Glavni grad (koji se ponekad naziva i prijestolnica ili metropola) određuje se na sljedeće načine.
Novi!!: Varšava i Glavni grad · Vidi više »
Hag
Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Varšava i Hag · Vidi više »
Hanoi
Hanoi (Hà Nội) je glavni grad države Vijetnam.
Novi!!: Varšava i Hanoi · Vidi više »
Harbin
Harbin (mandžurijski: ᡥᠠᠯᠪᡳᠨ; kineski: 哈尔滨, pinyin: Hārbīn) je glavni i najveći grad kineske pokrajine Heilongjiang, na sjeveroistoku Kine.
Novi!!: Varšava i Harbin · Vidi više »
Hipodrom
Hipodrom Fuchu u Tokiju, Japan Hipodrom (starogrčki: ἱππόδρομος, hippodromos „trkalište za konje“) je grčki športski objekt za konjske i utrke zaprega.
Novi!!: Varšava i Hipodrom · Vidi više »
Istanbul
Istanbul (turski: İstanbul), na hrvatskom se još naziva ili nazivao Carigrad, Stambol ili Stambul, grad smješten na Bosporskom tjesnacu, nekadašnja je prijestolnica triju velikih carstava – rimskog (330. – 395.), bizantskog (395. – 1453.) i osmanskog (1453. – 1923.). Nakon osnivanja moderne Republike Turske, Ankara je proglašena njezinim glavnim gradom.
Novi!!: Varšava i Istanbul · Vidi više »
Ivan Pavao II.
Sveti Ivan Pavao II. (lat. Sanctus Ioannes Paulus PP. II.), također zvan Ivan Pavao Veliki (Wadowice, 18. svibnja 1920. – Vatikan, 2. travnja 2005.), rođen kao Karol Józef Wojtyła, 264.
Novi!!: Varšava i Ivan Pavao II. · Vidi više »
Izrael
Izrael (heb. יִשְׂרָאֵל, Medinat Jisra'el; arap. إسرائيل, Dawlât Isrā'īl), službeno Država Izrael, bliskoistočna je država smještena na jugoistočnoj obali Sredozemnog mora i sjevernoj obali Crvenog mora.
Novi!!: Varšava i Izrael · Vidi više »
Jan III. Sobjeski
Jan III.
Novi!!: Varšava i Jan III. Sobjeski · Vidi više »
Janusz Korczak
Janusz Korczak, pravim imenom Henryk Goldszmit, poznat još i kao Stari Doktor ili Gospon Doktor (Stary Doktor, Pan Doktor), (Varšava, 22. srpnja 1878. ili 1879. – Sabirni logor Treblinka, 5. ili 6. kolovoza 1942.) – poljski liječnik židovskog porijekla, pedagog, pisac, publicist, društveni djelatnik, časnik poljske vojske.
Novi!!: Varšava i Janusz Korczak · Vidi više »
Japan
Japan (日本, Nippon ili Nihon, službeno, 日本国 Nippon-koku ili Nihon-koku) je otočna država u istočnoj Aziji smještena na lancu otoka istočno od Azijskog kontinenta, na zapadnom rubu Pacifičkog oceana sjeverno od Istočnokineskog mora.
Novi!!: Varšava i Japan · Vidi više »
Južna Koreja
Južna Koreja (službeno Republika Koreja,; Daehan Minguk) je država u Istočnoj Aziji.
Novi!!: Varšava i Južna Koreja · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Varšava i Kanada · Vidi više »
Karpati
Karpati su planinski lanac u srednjoj Europi.
Novi!!: Varšava i Karpati · Vidi više »
Kazahstan
Kazahstan ili Kazakstan (kazaški: Қазақстан, latinično Qazaqstan; ruski: Казахста́н), službeno Republika Kazahstan, država u središnjoj Aziji.
Novi!!: Varšava i Kazahstan · Vidi više »
Kazimierz Kuratowski
Kazimierz Kuratowski (kaˈʑimjɛʂ kuɾaˈtɔfskʲi; Varšava, Nadvislinski kraj, Poljska, 2. veljače 1896. - Varšava, 18. lipnja 1980.), poljski matematičar i logičar.
Novi!!: Varšava i Kazimierz Kuratowski · Vidi više »
Kijev
Kijev, rjeđe Kijiv (ukrajinski: Ки́їв (Kyïv, čitaj: Kijiv)), glavni je i najveći grad Ukrajine, smješten u sjevernom središnjem dijelu zemlje.
Novi!!: Varšava i Kijev · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Varšava i Kina · Vidi više »
Košarka
tricu tijekom Europskog košarkaškog prvenstva za žene 2005. Košarka je sport u kojem dva tima sastavljena od pet igrača koji pokušavaju ostvariti što više poena (bodova) ubacivanjem lopte kroz obruč koša pod organiziranim pravilima.
Novi!!: Varšava i Košarka · Vidi više »
Komunizam
Komunizam (iz franc. communisme, od lat. communis, zajednički, univerzalanBall, Terence i Richard Dagger. 2019. "" (revised ed.). Encyclopædia Britannica. Pristupljeno 10. lipnja 2020.), političko-filozofska, društveno-filozofska, politička i ekonomska ideologija i politički pokret čiji je krajnji cilj uspostava komunističkog društva - socioekonomskog poretka strukturiranog prema ideji društvenog vlasništva proizvodnih sredstava i nestanka društvenih slojeva, novca i države.
Novi!!: Varšava i Komunizam · Vidi više »
Kontinentska klima
južnoj polutci. Kontinentska klima je vrsta klime koja se javlja na kontinentskom području središnjega dijela sjeverne polutke.
Novi!!: Varšava i Kontinentska klima · Vidi više »
Krakov
Krakov (polj.: Kraków, češki: Krakov, franc.: Cracovie, njem.: Krakau, lat.: Cracovia, litvanski: Krokuva, ukr.: Краків, jidiš: Kroke) je grad u južnoj Poljskoj.
Novi!!: Varšava i Krakov · Vidi više »
Krzysztof Kieślowski
Krzysztof Kieślowski (Varšava, 27. lipnja 1941. – Varšava, 13. ožujka 1996.) - bio je jedan od najutjecajnih suvremenih poljskih filmskih redatelja i scenarista, poznat po ciklusu kratkih televizijskih filmova Dekalog i filmskoj trilogiji Tri boje, dobitnik brojnih nagrada na filmskim festivalima, te jednom nominacijom za Oskara za najbolju režiju 1995. godine.
Novi!!: Varšava i Krzysztof Kieślowski · Vidi više »
Latvija
Latvija (službeno Republika Latvija, let.: Latvijas Republika), često zvana i Letonija, država je u baltičkom dijelu Sjeverne Europe i jedna je od triju pribaltičkih država. Graniči s Estonijom na sjeveru, Litvom na jugu, Rusijom na istoku, Bjelorusijom na jugoistoku, a na zapadu dijeli pomorsku granicu sa Švedskom. Latvija zauzima površinu od 64 589 km² na kojoj živi 1,9 milijuna stanovnika. Nalazi se u podneblju umjerene klime. Glavni i najveći grad u državi je Riga. Latvijci pripadaju etničkoj i jezičnoj skupini Balta i govore letonskim jezikom, jednim od dva preživjela baltička jezika. Rusi su najbrojnija i najistaknutija manjina u državi s gotovo četvrtinom stanovništva. Nakon stoljeća njemačke, švedske, poljsko-litavske i ruske vladavine, koju je uglavnom provodila baltička njemačka aristokracija, Republika Latvija uspostavljena je 18. studenoga 1918. kada se odvojila od Njemačkoga Carstva i proglasila neovisnost nakon Prvoga svjetskoga rata. Međutim, u tridesetim godina dvadesetoga stoljeća, zemlja je postajala sve više autokratska. Vrhunac autokratske vladavine uspostavljen je nakon državnoga udara 1934. kojime na vlast dolazi Kārlis Ulmanis. Latvija je izgubila neovisnost početkom Drugoga svjetskoga rata, najprije njezinom aneksijom u Sovjetski Savez, nakon čega je uslijedila invazija i okupacija Trećega Reicha 1941., te ponovna sovjetska okupacija 1944. Latvija tada postaje jedna od republika Sovjetskoga Saveza i mijenja naziv u Latvijska Sovjetska Socijalistička Republika i tako nastavlja postojati sljedećih 45 godina. Kao posljedica opsežna priljeva doseljenika tijekom sovjetske okupacije, etnički Rusi postali su najistaknutija manjina u državi, te dan danas čine gotovo četvrtinu stanovništva. Godine 1987. započinje nenasilna „raspjevana revolucija”, koja završava obnovom neovisnosti 21. kolovoza 1991. Od tada je Latvija unitarna demokratska parlamentarna republika. Latvija je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim bruto domaćim proizvodom, a nalazi se i vrlo visoko u Indeksu ljudskoga razvoja. Latvija je članica Europske unije, eurozone, NATO-a, Vijeća Europe, Ujedinjenih naroda, Vijeća država Baltičkoga mora, Međunarodnoga monetarnoga fonda, Nordijsko-baltičke osmorice, Nordijske investicijske banke, Organizacije za ekonomiju suradnju i razvoj, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju i Svjetske trgovinske organizacije.
Novi!!: Varšava i Latvija · Vidi više »
Lavov
LavovŠkolski atlas, Alpha, Zagreb, 2007.,, str.
Novi!!: Varšava i Lavov · Vidi više »
Lech Kaczyński
Lech Aleksander Kaczyński (Varšava, 18. lipnja 1949. – 10. travnja 2010.), poljski političar i predsjednik Poljske od 2005. godine do smrti.
Novi!!: Varšava i Lech Kaczyński · Vidi više »
Legia Varšava
KP Legia Warszawa SSA je poljski nogometni klub iz Varšave.
Novi!!: Varšava i Legia Varšava · Vidi više »
Litva
Litva (lit. Lietuva) je država na sjeveroistoku Europe, na obali Baltičkog mora. Graniči na sjeveru s Latvijom, na jugoistoku s Bjelorusijom, na jugu s Poljskom te na jugozapadu s Rusijom (tj. ruskim teritorijem (eksklavom) Kalinjingradska oblast). Litva je najveća baltička država. U srednjem vijeku bila je jedna od najmoćnijih država istočne Europe. Tijekom 15. stoljeća bila je u savezu s Poljskom što se danas vidi po vjerskom sastavu – Litva je jedina baltička država u kojoj su stanovnici najvećim dijelom rimokatolici. Za razliku od ostalih baltičkih država bila je usmjerena prema svojoj unutrašnjosti, a ne prema obali. Kako je imala dosta poljoprivrednoga tla Litavci su se najviše bavili poljoprivredom. Preko litavskoga teritorija vodi i kopneni put iz Rusije u eksklavu Kalinjingrad što Litvi daje geoprometnu važnost. Od 1. svibnja 2004. Litva je članica Europske unije. Osim toga, članica je Europskog vijeća, NATO-a i Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Varšava i Litva · Vidi više »
Lublin
Lublin (ukrajinski: Люблін, Liublin, jidiš: לובלין Lublin) je grad i središte Lublinskog vojvodstva u Poljskoj.
Novi!!: Varšava i Lublin · Vidi više »
Mačevanje
Mačevanje Mačevanje u širem smislu označava borilačku vještinu u kojom se dva protivnika bore hladnim oružjem (mačem, sabljom, nožem) koje drže u ruci te njime pokušavaju ubosti ili sasjeći protivnika.
Novi!!: Varšava i Mačevanje · Vidi više »
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Novi!!: Varšava i Mađarska · Vidi više »
Madrid
Gradski simbol:El oso y el madroño (hrv. - medvjed i planika) Madrid je glavni grad Španjolske od 1561. Grad Madrid ima 3.228.359 stanovnika po popisu stanovništva iz 2005.
Novi!!: Varšava i Madrid · Vidi više »
Maria Skłodowska-Curie
Marie Curie (Maria Salomea Skłodowska-Curie, Varšava, 7. studenoga 1867. – Passy, 4. srpnja 1934.), francuska kemičarka i fizičarka poljskog podrijetla.
Novi!!: Varšava i Maria Skłodowska-Curie · Vidi više »
Mazovjecko vojvodstvo
Mazovjecko vojvodstvo (poljski: województwo mazowieckie) je najveće od 16 poljskih vojvodstava.
Novi!!: Varšava i Mazovjecko vojvodstvo · Vidi više »
Metar
platine. Međunarodnog ureda za mjere i utege u Sèvresu kraj Pariza. Izrada međunarodnog prametra 1874. Metar (prema grč. μέτρον: mjera; oznaka: m) mjerna je jedinica za duljinu i jedna je od osnovnih jedinica u Međunarodnom sustavu.
Novi!!: Varšava i Metar · Vidi više »
Milano
Milano (talijanski izgovor: miˈla(ː)no, zapadno lombardijski: Milan, engleski Milan, njemački Mailand) je grad u Italiji, glavni grad regije Lombardije i milanske Provincije.
Novi!!: Varšava i Milano · Vidi više »
Minsk
Minsk (bjeloruski: Minsk/Мінск, bjeloruski-taraškevica: Менск, ruski: Minsk/Минск) je glavni i najveći grad Bjelorusije (2 milijuna stanovnika).
Novi!!: Varšava i Minsk · Vidi više »
Moskva
Moskva (rus. Москва, la. Moskva, IPA) glavni i najmnogoljudniji je grad, odnosno federalni subjekt Rusije.
Novi!!: Varšava i Moskva · Vidi više »
Muzej
Muzej Louvre u Parizu je jedan od najvećih na svijetu i sigurno jedan od najpoznatijih muzeja. Muzej (od starogrčkog. μουσείο, musío - sjedište Muza) je naziv za ustanovu i zgradu, u kojoj se čuvaju, proučavaju i izlažu - kronološki ili tematski - zbirke starina i umjetnina, te prirodoslovnih, tehničkih i sl.
Novi!!: Varšava i Muzej · Vidi više »
Neoklasicizam
Neoklasicizam (o grčkog: νέος nèos-"novi" i κλασσικός klassikòs-"klasičan") je naziv za pokret u likovnoj umjetnosti, književnosti, kazalištu, glazbi i arhitekturi u Zapadnom svijetu, koji je crpio inspiraciju iz "klasične" umjetnosti Antičke Grčke i Starog Rima.
Novi!!: Varšava i Neoklasicizam · Vidi više »
Nijemci
Nijemci su narod germanske grane indoeuropske porodice naroda nastanjen u današnjoj Njemačkoj, ali također i širom svijeta, najviše ih ima iseljenih u Sjedinjenim Državama, Kanadi, Rusiji (Povolški Nijemci) i Poljskoj.
Novi!!: Varšava i Nijemci · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Varšava i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Varšava i Njemačka · Vidi više »
Nobelova nagrada
Simbol Nobelove nagrade Nobelove nagrade (šve. Nobelpriset) dodjeljuju se svake godine pojedincima ili skupinama čiji su uspjesi iznimni.
Novi!!: Varšava i Nobelova nagrada · Vidi više »
Nogomet
Igrač u crvenom dresu sprema se uputiti loptu prema protivničkim vratima dok ga u tome naumu sprečavaju dvojica obrambenih igrača i vratar. Nogomet je sport u kojemu se dvije momčadi od 11 igrača nadmeću na pravokutnom igralištu travnate površine.
Novi!!: Varšava i Nogomet · Vidi više »
Norveška
Norveška (službeni naziv: Kraljevina Norveška) država je Nordijske regije Sjeverne Europe koja obuhvaća zapadni dio Skandinavskog poluotoka, kao i otok Jan Mayen te arktičko otočje Svalbard.
Novi!!: Varšava i Norveška · Vidi više »
Odbojka
Utakmica odbojke za žene Odbojka je sport s loptom u kojem se dvije suparničke momčadi natječu na terenu s razapetom mrežom na sredini.
Novi!!: Varšava i Odbojka · Vidi više »
Olga Tokarczuk
Olga Tokarczuk (2018. godine) Olga Nawoja Tokarczuk (rođena 29. siječnja 1962.) poljska je književnica, aktivistica Nobelove ceny za literatúru sú známe: Laureátom za rok 2018 je Olga Tokarczuková, za rok 2019 Peter Handke (slovački jezik), pristupljeno 9.
Novi!!: Varšava i Olga Tokarczuk · Vidi više »
Oslo
Oslo je glavni grad Norveške, ima 1 019 513 stanovnika (2020.) i prostire se na površini od 426 km².
Novi!!: Varšava i Oslo · Vidi više »
Papa
Papa Franjo Papa (lat. otac, tata) naziv je za poglavara Katoličke Crkve (također: Sveti Otac), kao i službeni naziv oba aleksadrijska patrijarha (poglavara Koptske Crkve i Koptske katoličke Crkve).
Novi!!: Varšava i Papa · Vidi više »
Pariz
Pariz (fra. Paris paʁi) je glavni i najveći grad Francuske.
Novi!!: Varšava i Pariz · Vidi više »
Park
Park Champ de Mars u Parizu Kraljevski park u Sydneyu Park kraljice Elizabete u Vancouveru Čakovcu Park je dio grada ili naselja u kojem se nalazi održavano zelenilo.
Novi!!: Varšava i Park · Vidi više »
Plivanje
Plivanje Plivanje pod vodom. Plivanje je aktivnost kretanja živih bića kroz vodu koja uključuje održavanje na površini vode i kretanje u željenom smjeru.
Novi!!: Varšava i Plivanje · Vidi više »
Podzemna željeznica
Podzemna željeznica '''New York subway''' Podzemna željeznica, poznata u svijetu i kao U-Bahn (Untergrundbahn) njem., metro franc., ili subway eng. je željeznički sustav zatvorenog tipa koji služi za masovi prijevoz ljudi u urbanim područjima velikih gradova odnosno u njihovoj regiji, a koja može obuhvaćati i manja mjesta i gradove u njihovoj okolici.
Novi!!: Varšava i Podzemna željeznica · Vidi više »
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Novi!!: Varšava i Poljska · Vidi više »
Poljska vojvodstva
Karta Poljske s vojvodstvima Vojvodstvo (županija, poljski: województwo) je najviša razina administrativnog ustroja Poljske od 14.
Novi!!: Varšava i Poljska vojvodstva · Vidi više »
Poljski zlot
Zlot (polj. Złoty; ISO 4217: PLN) je službeno sredstvo plaćanja u Poljskoj.
Novi!!: Varšava i Poljski zlot · Vidi više »
Polonia Varšava
KSP Polonia Varšava je poljski nogometni klub iz Varšave.
Novi!!: Varšava i Polonia Varšava · Vidi više »
Popis mjesta svjetske baštine u Europi
popis svjetskog kulturnog nasljeđa Ovo je UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Europi.
Novi!!: Varšava i Popis mjesta svjetske baštine u Europi · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Varšava i Prag · Vidi više »
Pruska
Pruska ili Prusija (njem. Preußen, lat. Borussia) je prvobitno bilo područje naseljeno od baltičkog plemena Prusa, kasnije zemlja Njemačkog viteškog reda, a od 16.
Novi!!: Varšava i Pruska · Vidi više »
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Novi!!: Varšava i Prvi svjetski rat · Vidi više »
Republika Kina
Republika Kina, poznata i kao Tajvan je djelomično priznata de facto država, koja se nalazi većim dijelom na otoku Tajvan u istočnoj Aziji.
Novi!!: Varšava i Republika Kina · Vidi više »
Riga
Riga (lav. Rīga) je glavni grad Latvije.
Novi!!: Varšava i Riga · Vidi više »
Rio de Janeiro
Rio de Janeiro (Siječanjska rijeka na portugalskom) je ime grada u državi Rio de Janeiro u jugoistočnom Brazilu.
Novi!!: Varšava i Rio de Janeiro · Vidi više »
Rukomet
Rukomet je ekipni sport s loptom, u kojem se natječu dvije momčadi sa 7 igrača na svakoj strani.
Novi!!: Varšava i Rukomet · Vidi više »
Rusi
Rusi su narod koji pripada istočnoslavenskoj jezičnoj grupi s oko 134 milijuna pripadnika nastanjenih širom svijeta.
Novi!!: Varšava i Rusi · Vidi više »
Ryszard Kapuściński
Ryszard Kapuściński Ryszard Kapuśćiński (Pinsk, Bjelorusija, ondašnja Poljska, 4. ožujka 1932. – Varšava, Poljska, 23. siječnja 2007.) je poljski najznačajniji putopisac.
Novi!!: Varšava i Ryszard Kapuściński · Vidi više »
Saint-Étienne
Saint-Étienne (frankoprovansalski: Sant-Etiève, oksitanski: San Tchève) je grad u Francuskoj u regiji Rhône-Alpes.
Novi!!: Varšava i Saint-Étienne · Vidi više »
San Diego, Kalifornija
San Diego je grad u južnoj Kaliforniji (SAD), neposredno uz meksičku granicu.
Novi!!: Varšava i San Diego, Kalifornija · Vidi više »
Sankt-Peterburg
Sankt-Peterburg (rus, Санкт-Петербу́рг, MFA, od 1914. do 1924. Petrograd, rus. Петроград, MFA, od 1924. do 1991. Lenjingrad, rus Ленинград, MFA) je grad i federalni subjekt (savezni grad) u Rusiji, smješten na rijeci Nevi na vrhu Finskog zaljeva na Baltičkom moru.
Novi!!: Varšava i Sankt-Peterburg · Vidi više »
Seul
Seul (hangul: 서울) je glavni i najveći grad Republike Koreje, kulturni, trgovački i prometni centar s lukom na rijeci Han.
Novi!!: Varšava i Seul · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Varšava i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Solidarnost
Solidarnost je dobrovoljna socijalna kohezija, spremnost da se pomogne i dodijeli međusobna podrška unutar grupe.
Novi!!: Varšava i Solidarnost · Vidi više »
Sovjetski Savez
Sovjetski Savez (rus. Сове́тский Сою́з), službeno Savez Sovjetskih Socijalističkih Republika (pokrata: SSSR; rus. Сою́з Сове́тскихСоциалисти́ческихРеспу́блик), naziv je za bivšu socijalističku državu u istočnoj Europi, srednjoj, sjevernoj i istočnoj Aziji.
Novi!!: Varšava i Sovjetski Savez · Vidi više »
Szczecin
Szczecin (njemački Stettin, kašupski Sztetëno, latinski Stetinum, izgovor Ščećin) je poljski grad na obali Baltičkog mora i glavni grad Zapadnopomeranskog vojvodstva.
Novi!!: Varšava i Szczecin · Vidi više »
Taipei
Taipei je glavni grad Tajvana.
Novi!!: Varšava i Taipei · Vidi više »
Tajland
Tajland ili Taj, rjeđe Tajska, službeno Kraljevina Tajland (staro ime ove države je bilo Sijam) je država u jugoistočnoj Aziji.
Novi!!: Varšava i Tajland · Vidi više »
Tamara de Lempicka
Tamara de Lempicka (Łempicka) (Varšava, 16. svibnja 1898. – Cuernavaca, Meksiko, 18. ožujka 1980.), bila je poljska slikarica koja je pripadala pokretu Art Deco, poznata i kao jedna od prvih likovnih umjetnica koja je, njegujući glamurozni imidž, postala svjetska zvijezda.
Novi!!: Varšava i Tamara de Lempicka · Vidi više »
Tel Aviv
Tel Aviv-Yafo (hebrejski: תֶּל אָבִיב-יָפוֹ, arapski: تَلْ اَبِيبْ-يَافَا Tal Abīb-Yāfā), prema nekim izvorima Tel Aviv-Jaffa, ili skraćeno Tel Aviv, izraelski grad na obali Sredozemnog mora.
Novi!!: Varšava i Tel Aviv · Vidi više »
Tenis
Tenisač kod servisa Tenis je sportska igra u kojoj se pomoću reketa i loptice dva ili četiri igrača nadmeću na označenom terenu.
Novi!!: Varšava i Tenis · Vidi više »
Toronto
Toronto je najveći grad u Kanadi te glavni grad provincije Ontario.
Novi!!: Varšava i Toronto · Vidi više »
Tramvaj
Tramvaj Konstal 105N2k/2000, Szczecin, Poljska Njemačkoj Britanski tramvaj na kat Tramvaj (eng. tramway) je električno vozilo za gradski prijevoz putnika koje se kreće po tračnicama.
Novi!!: Varšava i Tramvaj · Vidi više »
Turska
Turska, službeno Republika Turska (tur. Türkiye Cumhuriyeti), euroazijska je država smještena u jugoistočnoj Europi (Istočna Tracija) i jugozapadnom dijelu Azije (Mala Azija).
Novi!!: Varšava i Turska · Vidi više »
Ujedinjeno Kraljevstvo
Ujedinjeno Kraljevstvo Velike Britanije i Sjeverne Irske (eng. United Kingdom of Great Britain and Northern Ireland) država je u zapadnoj Europi, obično poznata kao Ujedinjeno Kraljevstvo (Kraljevina) (eng. United Kingdom), neslužbeno kao Velika Britanija (eng. Great Britain) ili samo kao Britanija (eng. Britain). Ujedinjeno je Kraljevstvo nastalo nizom Zakona o uniji (Act of Union), koji su ujedinili Englesku, Škotsku i Wales sa Sjevernom Irskom, pokrajinom na otoku Irskoj (Ostali su se dijelovi Irske odvojili od UK 1922.). Ujedinjeno Kraljevstvo smješteno je na sjeverozapadnoj obali kontinentalne Europe, okruženo Sjevernim morem, Engleskim kanalom i Atlantskim oceanom. Pod suverenitetom Ujedinjenog Kraljevstva, iako nisu njegov dio, su ovisni teritoriji - Kanalski otoci, otok Man te niz prekomorskih teritorija. Velika Britanija, ili kako se ponekad naziva Britanija, je zemljopisni naziv za područje koje obuhvaća Englesku, Wales i Škotsku. Britansko otočje je zemljopisni naziv skupine otoka, kojem pripadaju Velika Britanija, Irska, otoci Man, Wight i Orkney, Hebridi, otočje Shetland, Kanalski otoci i drugi.
Novi!!: Varšava i Ujedinjeno Kraljevstvo · Vidi više »
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Novi!!: Varšava i Ukrajina · Vidi više »
UNESCO
UNESCO (eng.: United Nations Educational, Scientific and Cultural Organization; hrv.: Organizacija Ujedinjenih naroda za obrazovanje, znanost i kulturu) specijalizirana je organizacija u sustavu Ujedinjenih naroda, utemeljena 1945. godine.
Novi!!: Varšava i UNESCO · Vidi više »
Ustanak u varšavskom getu
Zarobljeni Židovi u varšavskom getu. Ustanak u varšavskom getu bio je oružani otpor Židova protiv nacista.
Novi!!: Varšava i Ustanak u varšavskom getu · Vidi više »
Varšavski metro
Varšavski metro je jedan od najnovije nastalih sustava podzemnih željeznica na svijetu, iako je prva odluka o njegovoj izgradnji donesena od gradskih vlasti već 1925. godine.
Novi!!: Varšava i Varšavski metro · Vidi više »
Varšavski podnevnik
Varšavski podnevnik Slika označnog stupa izbliže Varšavski podnevnik (polj.: południk warszawski) je podnevnik koji ide kroz Varšavu, išao je na 21°00'32".
Novi!!: Varšava i Varšavski podnevnik · Vidi više »
Varšavski ugovor
Logo Varšavskog pakta Članice Varšavskog pakta. Varšavski pakt (ponekad nazivan i Varšavski ugovor; službeni naziv je bio Sporazum o prijateljstvu, suradnji i međusobnoj pomoći) bio je vojni savez država istočnog bloka koje su ga organizirale kao odgovor na stvaranje Sjevernoatlantskog pakta na Zapadu godine 1949. Kao izgovor za stvaranje Varšavskog pakta poslužilo je ponovno naoružavanje Zapadne Njemačke i njeno primanje u NATO preko ratifikacije pariških sporazuma.
Novi!!: Varšava i Varšavski ugovor · Vidi više »
Varšavski ustanak
Varšavski ustanak (poljski: powstanie warszawskie; njemački: Warschauer Aufstand) bio je oružani ustanak protiv njemačkih okupacijskih vlasti kojeg je pokrenula poljska Domovinska vojska (na poljskom: Armia Krajowa) u kasno ljeto 1944.
Novi!!: Varšava i Varšavski ustanak · Vidi više »
Vijetnam
Vijetnam, službeno Socijalistička Republika Vijetnam je država u jugoistočnoj Aziji na obali Južnog kineskog mora i Tajlandskog zaljeva.
Novi!!: Varšava i Vijetnam · Vidi više »
Vilnius
Vilnius (polj. Wilno, fin. Vilna, rus. Вильнюс; stariji hrvatski naziv je Vilna) glavni je i najveći grad Litve.
Novi!!: Varšava i Vilnius · Vidi više »
Visla
Visla (polj. Wisła, njem. Weichsel, lat. Vistula) najduža je rijeka u Poljskoj i 9.
Novi!!: Varšava i Visla · Vidi više »
Vlak
Vlak Vlak je naziv za skup željezničkih vozila, koji se kreću po tračnicama.
Novi!!: Varšava i Vlak · Vidi više »
Władysław Reymont
Władysław Stanisław Reymont (Kobiele Wielkie kraj Radomskog, 7. svibnja 1867. – Varšava, 5. prosinca 1925.), poljski književnik.
Novi!!: Varšava i Władysław Reymont · Vidi više »
Władysław Szpilman
Władysław “Władek” Szpilman (Sosnowiec, 5. prosinca 1911. – Varšava, 6. srpnja 2000.), je bio poljski pijanist, skladatelj i pisac.
Novi!!: Varšava i Władysław Szpilman · Vidi više »
Witold Gombrowicz
Witold Gombrowicz Witold Gombrowicz (Małoszyce, 4. kolovoza 1904. – Vence, 25. srpnja 1969.), poljski književnik.
Novi!!: Varšava i Witold Gombrowicz · Vidi više »
Wrocław
Wrocław (latinski Vratislavia, njemački, donjošleski Brassel, češki Vratislav, mađarski Boroszló) jest grad u jugozapadnoj Poljskoj s više od 630.000 stanovnika, što ga čini četvrtim najvećim gradom u toj zemlji.
Novi!!: Varšava i Wrocław · Vidi više »
Zbigniew Brzezinski
Zbigniew Brzezinski 1977. godine. Zbigniew Kazimierz Brzezinski (Varšava, 28. ožujka 1928. — Falls Church, Virginia, 26. svibnja 2017.) bio je poljsko - američki političar, diplomat i geostrateg, koji je služio kao savjetnik za nacionalnu sigurnost Sjedinjenih Američkih Država od 1977. do 1981. godine u vladi američkog predsjednika Jimmyja Cartera.
Novi!!: Varšava i Zbigniew Brzezinski · Vidi više »
Zračna luka
Zračna luka Split Zračna luka je prostor otvoren za javni zračni promet, a čine ju određena područja s operativnim površinama, objektima, uređajima, postrojenjima, instalacijama i opremom, namijenjenima za kretanje, uzlijetanje, slijetanje i boravak zrakoplova, te prihvat i otpremu zrakoplova, putnika, prtljage, robe, stvari i pošte.
Novi!!: Varšava i Zračna luka · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 13. stoljeće · Vidi više »
1596.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1596. · Vidi više »
1755.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1755. · Vidi više »
1765.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1765. · Vidi više »
1778.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1778. · Vidi više »
1810.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1810. · Vidi više »
1826.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1826. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1849. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1851. · Vidi više »
1866.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1866. · Vidi više »
1867.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1867. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1878. · Vidi više »
1879.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1879. · Vidi više »
1882.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1882. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1893. · Vidi više »
1896.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1896. · Vidi više »
1898.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1898. · Vidi više »
1899.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1899. · Vidi više »
1904.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1904. · Vidi više »
1907.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1907. · Vidi više »
1908.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1908. · Vidi više »
1911.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1911. · Vidi više »
1913.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1913. · Vidi više »
1915.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1915. · Vidi više »
1924.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1924. · Vidi više »
1925.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1925. · Vidi više »
1928.
1928. (Rimski: MCMXXVIII), bila je dvadeset i sedma godina 20. stoljeća.
Novi!!: Varšava i 1928. · Vidi više »
1932.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1932. · Vidi više »
1934.
1934. (Rimski: MCMXXXIV), bila je trideset i treća godina 20.
Novi!!: Varšava i 1934. · Vidi više »
1938.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1938. · Vidi više »
1939.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1939. · Vidi više »
1940.
1940. (rimski MCMXL), bila je prijestupna, 39.
Novi!!: Varšava i 1940. · Vidi više »
1941.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1941. · Vidi više »
1942.
Važni događaji neodređenog datuma.
Novi!!: Varšava i 1942. · Vidi više »
1943.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1943. · Vidi više »
1948.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1948. · Vidi više »
1957.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1957. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Varšava i 1962. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1969. · Vidi više »
1972.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1972. · Vidi više »
1980.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1980. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1990. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1994. · Vidi više »
1995.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1995. · Vidi više »
1996.
Bez opisa.
Novi!!: Varšava i 1996. · Vidi više »
2000.
2000. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u subotu.
Novi!!: Varšava i 2000. · Vidi više »
2002.
2002. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u utorak.
Novi!!: Varšava i 2002. · Vidi više »
2003.
2003. je bila godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije bila prijestupna, a započela je u srijedu.
Novi!!: Varšava i 2003. · Vidi više »
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Varšava i 2004. · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Varšava i 2007. · Vidi više »
2010.
2010. godina po gregorijanskom kalendaru započela je u petak; nije prijestupna; 10.
Novi!!: Varšava i 2010. · Vidi više »
2014.
2014. (Rimski: MMXIV), trinaesta je godina 21. stoljeća i trećeg tisućljeća poslije Krista te prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Varšava i 2014. · Vidi više »
2017.
Ukrašena brojčana oznaka 2017. godine. Godina 2017. ('''MMXVII''') započela je u nedjelju 1. siječnja prema Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Varšava i 2017. · Vidi više »
27. siječnja
27.
Novi!!: Varšava i 27. siječnja · Vidi više »
