Brže od pregledniku!
107 odnosi: Alberto Ognjan Štriga, Židovi u Hrvatskoj, Češki jezik, Bachov apsolutizam, Beograd, Božić, Dimitrija Demeter, Dirigiranje, Dragutin Rakovec, Ferdo Livadić, Francuski jezik, Franjo Šram, Franjo Kuhač, Glasovir, Graz, Hrvatska, Hrvatska pošta, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatski glazbeni zavod, Hrvatski jezik, Hrvatski narodni preporod, Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu, Hrvatsko zagorje, Ilirski pokret, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Trnski, Ivan Zajc, Juraj Karlo Wisner-Morgenstern, Jutarnji list, Klasična gimnazija u Zagrebu, Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog, Kranjska, Krštenje, Latinski jezik, Lisinski (1944.), Ljubav i zloba, Marija Bistrica, Matica hrvatska, Milan Grlović, Mirogoj, Našice, Nikola Faller, Njemački jezik, Novi Sad, Novo Mesto, Oktavijan Miletić, Opera, Pančevo, Pavao Štoos, Petar Preradović, ..., Poema, Porin (opera), Prag, Praizvedba, Revolucija 1848. – 1849., Robert Frangeš Mihanović, Romantizam, Ruski jezik, Skladatelj, Srbija, Srijemska Mitrovica, Stanko Vraz, Uvertira, Vanja Radauš, Varaždin, Zagreb, 1. lipnja, 10. studenoga, 15. listopada, 1819., 1831., 1837., 1840., 1841., 1842., 1846., 1847., 1848., 1849., 1850., 1851., 1853., 1854., 1878., 1885., 1889., 1895., 1897., 19. stoljeće, 1910., 1944., 1952., 1953., 1959., 1962., 1966., 1969., 1970., 1973., 1994., 2. listopada, 2019., 28. listopada, 28. ožujka, 31. svibnja, 7. siječnja, 8. srpnja. Proširite indeks (57 više) »
Alberto Ognjan Štriga
Alberto Ognjan pl.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Alberto Ognjan Štriga · Vidi više »
Židovi u Hrvatskoj
Židovi u Hrvatskoj predstavljaju zasebnu nacionalnu i vjersku skupinu kojoj su u Republici Hrvatskoj zajamčena sva vjerska i nacionalna prava.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Židovi u Hrvatskoj · Vidi više »
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Češki jezik · Vidi više »
Bachov apsolutizam
Bachov apsolutizam - razdoblje između 1852. i 1859. godine nazvano po imenu austrijskog ministra unutarnjih poslova Alexandera Bacha za režim u tadašnjem Austrijskom Carstvu poznat po centralizaciji i germanizaciji (u Hrvatskoj je ukinut Sabor, samouprava županija, a uveden je njemački kao službeni jezik).
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Bachov apsolutizam · Vidi više »
Beograd
Beograd (sr. ćir. Београд; 44.83° sjeverno, 20.50° istočno) je glavni i najveći grad Republike Srbije te njeno političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Beograd · Vidi više »
Božić
Božić, liturgijski Rođenje Gospodinovo (lat. Natalis Domini, Dies Natalis Christi - Dan Rođenja Kristova) tj.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Božić · Vidi više »
Dimitrija Demeter
Dimitrija Demeter (Zagreb, 21. srpnja 1811. – Zagreb, 24. lipnja 1872.), bio je hrvatski pjesnik, dramatičar, prevoditelj, publicist, kazališni kritičar, književni i kazališni djelatnik.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Dimitrija Demeter · Vidi više »
Dirigiranje
Dirigent Lorin Maazel Dirigiranje je čin vođenja glazbenog izvođenja vidljivim gestama.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Dirigiranje · Vidi više »
Dragutin Rakovec
Dragutin Rakovec (Rakovac) (Vugrovec, 1. studenog 1813. – Zagreb, 22. studenog 1854.) bio je hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i javni djelatnik.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Dragutin Rakovec · Vidi više »
Ferdo Livadić
Ferdo Wiesner Livadić (Celje, 30. svibnja 1799. – Samobor, 8. siječnja 1879.) bio je prvi moderni hrvatski skladatelj, začetnik narodnog stila u hrvatskoj glazbi, te jedan od vođa ilirskoga pokreta, odnosno hrvatskog narodnog preporoda.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Ferdo Livadić · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Francuski jezik · Vidi više »
Franjo Šram
Franjo Šram (Zemun, 4. listopada 1904. – 1947.), hrvatski skladatelj, orguljaš, zborovođa, dirigent i srednjoškolski profesor, plodan znanstveni i prosvjetni djelatnik Franjo Šram (1904.-1947.), piše Zlatko Šram, Arhiva, br.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Franjo Šram · Vidi više »
Franjo Kuhač
Franjo Kuhač (1874.) Franjo Ksaver Kuhač (Osijek, 20. studenoga 1834. – Zagreb, 18. lipnja 1911.), bio je hrvatski etnomuzikolog i povjesničar glazbe.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Franjo Kuhač · Vidi više »
Glasovir
Glasovir Frédérica Chopina Frédérica Chopina na suvremenom klaviru, glasna i bogata tonom. Primjer drugačije dinamičke razine klavira. Claude Debussy: ''Suite bergamasque, Clair de lune'' Glasovir ili klavir glazbeni je instrument s tipkama koji zvuk proizvodi udarom batića povezanog s tipkom u žicu ugođenu na odgovarajući ton.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Glasovir · Vidi više »
Graz
Graz (hrvatski: Gradac, Štajerski Gradac,Joško Kovačić:, Prilozi povijesti otoka Hvara, Vol.XII br.1. studenoga 2014.., str. 238. slovenski: Gradec), statutarni i drugi grad po stanovništvu i veličini u Austriji.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Graz · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska pošta
HP-Hrvatska pošta d.d., osnovana 1999. godine, je dioničko društvo u vlasništvu Republike Hrvatske koje obavlja poštanski i platni promet.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Hrvatska pošta · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatski glazbeni zavod
Zgrada Hrvatskog glazbenog zavoda u Zagrebu Hrvatski glazbeni zavod (eng. Croatian Music Institute) najstarija je glazbena ustanova u Hrvatskoj.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Hrvatski glazbeni zavod · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Hrvatski narodni preporod · Vidi više »
Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu
Izgradnja Hrvatskog narodnog kazališta 1894. godine Fellner i Helmer Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu (nekada: Narodno zemaljsko kazalište u Zagrebu) Dana 14. listopada 1895. u Zagrebu svečano je otvorena kazališna zgrada za oko 750 gledatelja u kojoj danas djeluje Hrvatsko narodno kazalište.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu · Vidi više »
Hrvatsko zagorje
Tipičan krajolik Hrvatskog zagorja tamnozelenom bojom je označeno Zagorje Hrvatsko zagorje je kulturno-povijesna hrvatska regija i zasebna prirodno-zemljopisna cjelina u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Hrvatsko zagorje · Vidi više »
Ilirski pokret
Danica Ilirska Ilirski pokret naziv je za politički pokret koji su, u ozračju hrvatskog narodnog preporoda razvio najprije u Hrvatskoj, a kao svoj cilj imao je kulturno i političko jedinstvo svih „Ilira“, to jest južnih Slavena.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Ilirski pokret · Vidi više »
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Ivan Kukuljević Sakcinski · Vidi više »
Ivan Trnski
Ivan Trnski (Nova Rača kod Bjelovara, 1. svibnja 1819. – Zagreb, 30. lipnja 1910.), hrvatski književnik, prevoditelj i zagonetač.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Ivan Trnski · Vidi više »
Ivan Zajc
Ivan Dragutin Stjepan Zajc, znan kao Ivan pl. Zajc (Rijeka, 3. kolovoza 1832. – Zagreb, 16. prosinca 1914.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent i pedagog.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Ivan Zajc · Vidi više »
Juraj Karlo Wisner-Morgenstern
Juraj Karlo Wisner-Morgenstern ili Juraj Karlo Wisner von Morgenstern Krajcar, Dražen: povijest.hr (njem. Georg Karl Wisner von Morgenstern; Arad, 1783. – Zagreb, 14. svibnja 1855.), bio je hrvatski skladatelj, dirigent, glazbeni pedagog, zborovođa i violinist njemačko enciklopedija.hr.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Juraj Karlo Wisner-Morgenstern · Vidi više »
Jutarnji list
Jutarnji list je hrvatski dnevnik, treći je dnevni list po nakladi (podaci AZTN-a) u Hrvatskoj (nakon 24sata i Večernjeg lista) s nakladom od oko 25.000 primjeraka.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Jutarnji list · Vidi više »
Klasična gimnazija u Zagrebu
Klasična gimnazija – Collegium Zagrabiense, najstarija je srednja škola u Republici Hrvatskoj koja kontinuirano djeluje od svoga osnutka.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Klasična gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog
KD Vatroslava Lisinskog. Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog – poznata i kao Koncertna dvorana „Vatroslav Lisinski”, neslužbeno samo Lisinski – kulturna je institucija smještena u Zagrebu između željezničkoga kolodvora i Ulice grada Vukovara, a nasuprot Palači pravde u četvrti Trnje.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Koncertna dvorana Vatroslava Lisinskog · Vidi više »
Kranjska
Grb Kranjskoga vojvodstva Sveučilišta u Ljubljani Slovenske povijesne zemlje: Kranjska s Gorenjskom (2a), Notranjskom (2b) i Dolenjskom (2c) Kranjska (lat. Carniola; njem. Krain) povijesna je slovenska pokrajina koja se prostirala od Karavanki na sjeveru do Kupe na jugu.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Kranjska · Vidi više »
Krštenje
Krštenje Krštenje je sakrament kojim se postaje član zajednice vjernika kod kršćana: katolika, pravoslavaca i protestanata, i ponekih nekršćanskih zajednica poput Sikha.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Krštenje · Vidi više »
Latinski jezik
Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Latinski jezik · Vidi više »
Lisinski (1944.)
Lisinski je prvi hrvatski dugometražni igrani film, snimljen 1944. godine.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Lisinski (1944.) · Vidi više »
Ljubav i zloba
Vatroslav Lisinski Ljubav i zloba je opera hrvatskog skladatelja Vatroslava Lisinskog.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Ljubav i zloba · Vidi više »
Marija Bistrica
Pogled na Svetište Majke Božje Bistričke i crkvu na otvorenom Kip Majke Božje Bistričke Marija Bistrica je općina u Hrvatskom zagorju, u Krapinsko-zagorskoj županiji.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Marija Bistrica · Vidi više »
Matica hrvatska
Zgrada u Zagrebu, sjedište Matice hrvatske Matica hrvatska jedna je od najstarijih hrvatskih kulturnih ustanova.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Matica hrvatska · Vidi više »
Milan Grlović
Milan Grlović, (Križevci, 10. listopada 1852. – Zagreb, 9. lipnja 1915.), bio je hrvatski novinar, publicist, prevoditelj, kritičar i književnik.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Milan Grlović · Vidi više »
Mirogoj
Arkade Gaj urni – Krematorij na Mirogoju Joze Kljakovića u arkadama Mrtvačnica na Mirogoju Mirogoj je prepoznato kao važno europsko groblje od strane Udruženja znamenitih groblja Europe. Spomenik srpanjskim žrtvama. Antuna Augustinčića na grobu obitelji Vajda na Mirogoju. Mirka Račkog na grobu obitelji Tarnik. Mirogoj je središnje zagrebačko groblje smješteno na obroncima Medvednice.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Mirogoj · Vidi više »
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Našice · Vidi više »
Nikola Faller
Nikola Faller (Ivanec kod Varaždina, 22. travnja 1862. – Zagreb, 28. veljače 1938.), hrvatski dirigent, skladatelj i zagonetač.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Nikola Faller · Vidi više »
Njemački jezik
Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Njemački jezik · Vidi više »
Novi Sad
Novi Sad (sr. Нови Сад/Novi Sad, mađ. Újvidék, sl. Nový Sad, rum. Novi Sad, rusn. Нови Сад, njem. Neusatz (an der Donau), lat. Neoplanta, grč. Neofite), grad na lijevoj obali Dunava u Srbiji, upravno sjedište Autonomne pokrajine Vojvodine.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Novi Sad · Vidi više »
Novo Mesto
Novo Mesto (slovenski Novo mesto) je grad i središte istoimene gradske općine na jugoistoku Slovenije.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Novo Mesto · Vidi više »
Oktavijan Miletić
Oktavijan Miletić (Zagreb, 1. listopada 1902. – Zagreb, 17. kolovoza 1987.), hrvatski redatelj, snimatelj, scenarist i glumac.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Oktavijan Miletić · Vidi više »
Opera
Sydneyska opera. Opera se može definirati kao scenska drama u kojoj glavni glumci pjevaju većinu svoje uloge.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Opera · Vidi više »
Pančevo
Pančevo (srp. ćir. Панчево, mađ. Pancsova, njem. Banstadt i Pantschowa, tur. Pançova, rum. Panciova, slovač. Pánčevo, rusin. Панчево) je grad u Banatu (Vojvodina, Republika Srbija), na rijeci Tamišu.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Pančevo · Vidi više »
Pavao Štoos
Pavao Štoos (Dubravica, 10. prosinca 1806. – Pokupsko, 30. ožujka 1862.), bio je hrvatski pjesnik, svećenik i narodni preporoditelj.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Pavao Štoos · Vidi više »
Petar Preradović
Petar Preradović (Grabrovnica kraj Pitomače, 19. ožujka 1818. – Fahrafeld kraj Beča, 18. kolovoza 1872.), bio je general,Đuro Šurmin,, Tisak i naklada knjižare L. Hartmana, Kugli i Deutsch, 1898., Google Knjige, str.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Petar Preradović · Vidi više »
Poema
Poema (grč. "poíema.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Poema · Vidi više »
Porin (opera)
Porin je druga hrvatska opera, koju je napisao Vatroslav Lisinski, a praizvedena je u Zagrebu 2. listopada 1897. godine.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Porin (opera) · Vidi više »
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Prag · Vidi više »
Praizvedba
Praizvedba je čin kada se djelo prvi put predstavlja javnosti.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Praizvedba · Vidi više »
Revolucija 1848. – 1849.
Revolucija 1848.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Revolucija 1848. – 1849. · Vidi više »
Robert Frangeš Mihanović
Robert Frangeš-Mihanović, '''Kralj Tomislav''', 1928. – 1938., bronca, Trg kralja Tomislava, Zagreb. Robert Frangeš Mihanović (Srijemska Mitrovica, 2. listopada 1872. - Zagreb, 12. siječnja 1940.), hrvatski kipar.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Robert Frangeš Mihanović · Vidi više »
Romantizam
Romantizam je umjetnički, književni i intelektualni pokret nastao u Europi krajem 18. stoljeća.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Romantizam · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Ruski jezik · Vidi više »
Skladatelj
Skladatelj ili kompozitor, odnosno skladateljica ili kompozitorica (lat. compositor.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Skladatelj · Vidi više »
Srbija
Srbija (srp. Србија), službeni naziv: Republika Srbija (srp. Република Србија), europska je kontinentalna država smještena u jugoistočnoj Europi. Teritorijem obuhvaća dio Panonske nizine na sjeveru, te je djelomice srednjoeuropska država. Duljina granica Srbije je 2.114,2 km. Na sjeveru graniči s Mađarskom, na zapadu s Hrvatskom i Bosnom i Hercegovinom, na jugozapadu s Crnom Gorom, na istoku s Rumunjskom i Bugarskom te na jugu sa Sjevernom Makedonijom i s Kosovom. Zemlja ima 6.690.887 stanovnika. Površina zemlje iznosi 77.474 km2 (bez Kosova) što Srbiju svrstava u države srednje veličine. Preko teritorija Srbije prelaze sve važnije kopnene prometnice. Kako cestovni tako i željeznički promet iz sjeverne, zapadne i centralne Europe prolazi kroz Srbiju na putu do jugoistoka Europe i jugozapada Azije. Moravsko-vardarska i Moravsko-nišavska dolina imaju najveći značaj u kopnenom prometu. Glavni je grad Beograd koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Srbije. Slijedeći slavenske migracije na jugoistok Europe Srbi nastanjuju ova područja s drugim narodima poslije 6. stoljeća, uspostavili su nekoliko država u ranom srednjem vijeku. Prvotnom srpskom državom vladaju Vlastimirovići prva poznata vladajuća dinastija srednjovjekovne srpske države. Srbi su, pored Hrvata, jedini donijeli svoje ime iz prapostojbine, dok su ostali južni Slaveni svoja imena dobivali po zemljopisnim nazivima regija koje su naseljavali. Na početku 7. stoljeća na teritoriju Bizantskog Carstva Srbi osnivaju Rašku. Raška je postala kraljevina 1216. godine, kada je srpski kralj Stefan Prvovjenčani, sin velikog župana Stefana Nemanje, okrunjen krunom koju mu je poslao rimski papa. Već 1219. godine i Srpska pravoslavna crkva je dobila neovisnost od strane Vaseljenskog patrijarha. Najveću moć srpska država imala je u vrijeme Stefana Uroša IV. Dušana koji granice Srbije širi na jug nekadašnjeg Bizantskog područja te se proglašava carstvom "Srba i Grka". Nakon Dušanove smrti osvojeni krajevi se osamostaljuju pod vodstvom lokalnih velikaša, no u to vrijeme započinju i provale Turaka na balkanski poluotok koji ubrzo pobjeđuju Bugare na rijeci Marici, a potom i Srbe u bitki na Kosovu. Do sredine 16. stoljeća, cijela suvremena Srbija pada pod vlast Osmanlija, s vremena na vrijeme prekinute od strane Habsburške Monarhije koja se širi prema centralnoj Srbiji s kraja 17. stoljeća, zadržavajući uporište u suvremenoj Vojvodini. Početkom 19. stoljeća, srpska revolucija utemeljila je nacionalnu državu kao prvu ustavnu monarhiju regije koja je kasnije proširila svoj teritorij. Nakon katastrofalnih žrtava u Prvom svjetskom ratu i kasnije ujedinjenja bivše Habsburške krune Vojvodine i drugih regija sa Srbijom, zemlja je utemeljila Jugoslaviju s drugim južnoslavenskim narodima. Tijekom raspada Jugoslavije, Srbija je formirala zajednicu s Crnom Gorom koja je mirno riješena 2006. godine, kada je Srbija ponovno uspostavila svoju neovisnost. Prema Ustavu Republike Srbije, u sastavu Srbije nalaze se autonomne pokrajine Vojvodina i Kosovo i Metohija (koja ima višu autonomiju). Kosovo je 2008. godine proglasilo neovisnost od UNMIK-a, što je priznalo 85 zemalja članica OUN, čemu se službeni Beograd protivi. U Srbiji je službeni jezik srpski. Prema političkom ustroju Srbija je parlamentarna Republika. Srbija je članica Ujedinjenih naroda, Vijeća Europe, Partnerstva za mir te Organizacije za europsku sigurnost i suradnju. Srbija je i službeni kandidat za članstvo u Europskoj uniji.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Srbija · Vidi više »
Srijemska Mitrovica
Grb Srijemske Mitrovice Srijemska Mitrovica (srp. Сремска Митровица/Sremska Mitrovica, mađ. Szávaszentdemeter, njem. Syrmisch-Mitrowitz), grad u Vojvodini, u Srbiji, te sjedište istoimene općine.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Srijemska Mitrovica · Vidi više »
Stanko Vraz
Stanko Vraz (Cerovec, 30. lipnja 1810. – Zagreb, 20. svibnja 1851.), hrvatski i slovenski književnik, kritičar i prevoditelj.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Stanko Vraz · Vidi više »
Uvertira
Uvertira (iz francuskog ouverture, otvaranje) u glazbi je izvorno bila instrumentalni uvod u balet, operu ili oratorij u 17. stoljeću.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Uvertira · Vidi više »
Vanja Radauš
Vanja Radauš (Vinkovci, 29. travnja 1906. – Zagreb, 24. travnja 1975.), bio je hrvatski kipar, slikar i književnik.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Vanja Radauš · Vidi više »
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Varaždin · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i Zagreb · Vidi više »
1. lipnja
1.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1. lipnja · Vidi više »
10. studenoga
10.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 10. studenoga · Vidi više »
15. listopada
15.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 15. listopada · Vidi više »
1819.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1819. · Vidi više »
1831.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1831. · Vidi više »
1837.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1837. · Vidi više »
1840.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1840. · Vidi više »
1841.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1841. · Vidi više »
1842.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1842. · Vidi više »
1846.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1846. · Vidi više »
1847.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1847. · Vidi više »
1848.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1848. · Vidi više »
1849.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1849. · Vidi više »
1850.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1850. · Vidi više »
1851.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1851. · Vidi više »
1853.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1853. · Vidi više »
1854.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1854. · Vidi više »
1878.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1878. · Vidi više »
1885.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1885. · Vidi više »
1889.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1889. · Vidi više »
1895.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1895. · Vidi više »
1897.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1897. · Vidi više »
19. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 19. stoljeće · Vidi više »
1910.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1910. · Vidi više »
1944.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1944. · Vidi više »
1952.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1952. · Vidi više »
1953.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1953. · Vidi više »
1959.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1959. · Vidi više »
1962.
1962. (MCMLXII), šezdeset i prva je godina 20.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1962. · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1966. · Vidi više »
1969.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1969. · Vidi više »
1970.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1970. · Vidi više »
1973.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1973. · Vidi više »
1994.
Bez opisa.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 1994. · Vidi više »
2. listopada
2.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 2. listopada · Vidi više »
2019.
2019. (MMXIX.), deveta je godina drugog desetljeća 21. stoljeća.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 2019. · Vidi više »
28. listopada
28.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 28. listopada · Vidi više »
28. ožujka
28.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 28. ožujka · Vidi više »
31. svibnja
31.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 31. svibnja · Vidi više »
7. siječnja
7.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 7. siječnja · Vidi više »
8. srpnja
8.
Novi!!: Vatroslav Lisinski i 8. srpnja · Vidi više »
