Vatrostalna opeka i Vatrostalnost

Prečaci: Razlike, Sličnosti, Jaccard Sličnost koeficijent, Reference.

Razlika između Vatrostalna opeka i Vatrostalnost

Vatrostalna opeka vs. Vatrostalnost

visokih peći izgrađen od vatrostalnih opeka. Vatrostalna opeka (ponekad se naziva i šamotna opeka) proizvodi se od manjeg dijela vatrostalne gline i većeg dijela mljevenog praha već prije pečene vatrostalne opeke. vatrostalnih opeka. piramide, sve dok se zagrijavanjem piramida savije tako da njen vrh dodirne osnovicu. Vatrostalnost je pojam iz metalurgije koji se odnosi na materijale koji se ne deformiraju sve do 1580 °C.

Aluminij

Aluminat je naziv za aluminij u anionskom kompleksu.

Aluminij i Vatrostalna opeka · Aluminij i Vatrostalnost · Vidi više »

Željezovi oksidi

Željezovi oksidi su spojevi željeza i kisika vrlo rašireni u prirodi i zbog toga, kao i zbog svojih specifičnih svojstava, imaju važnu ulogu u mnogim prirodnim procesima i široku primjenu u ljudskoj djelatnosti.

Vatrostalna opeka i Željezovi oksidi · Vatrostalnost i Željezovi oksidi · Vidi više »

Baze (kemija)

Baze (njem. Base -). Takve otopine pokazuju lužnatu reakciju, mijenjaju crvenu boju lakmusa u modru i s kiselinama daju sol i vodu.

Baze (kemija) i Vatrostalna opeka · Baze (kemija) i Vatrostalnost · Vidi više »

Bessemerov postupak

Bessemerovi kiseli konverteri za dobivanja čelika. Dijelovi Bessemerovog konvertera. Pittsburghu (Pennsylvania). Bessemerovog konverter u Sheffieldu (Ujedinjeno Kraljevstvo). Bessemerov konverter u radu. Bessemerov postupak je postupak dobivanja čelika na način da se stari čelik s otpada, rastaljeno sirovo željezo i vapnenac stavljaju u Bessemerove kisele konvertere, nakon čega se po metalu pušta kisik u mlazovima kako bi oksidirao nečistoće.

Bessemerov postupak i Vatrostalna opeka · Bessemerov postupak i Vatrostalnost · Vidi više »

Boksit

'''Boksit''' Boksit je mineralni materijal sastavljen od aluminijskih hidroksida Al2O3H2O, koji su poznati kao minerali dijaspor, bemit i sporogelit, i od aluminijskog hidroksida Al2O3.3H2O, koji je poznat kao mineral hidrargilit.

Boksit i Vatrostalna opeka · Boksit i Vatrostalnost · Vidi više »

Brušenje

profila. Slikoviti prikaz kako abrazivne čestice u brusnoj ploči odstranjuju materijal (bruse) s radnog komada. Primjeri različitih procesa brušenja: 1. obodno plošno brušenje 2. čeono plošno brušenje 3. kružno vanjsko uzdužno brušenje 4. poprečno vanjsko kružno brušenje 5. Vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Alatni stroj za obodno plošno brušenje. Brusna ploča ili brusno kolo koje brusi svojim obodom. Vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Alatni stroj za vanjsko kružno brušenje bez šiljaka. Osnovni prikaz unutarnjeg kružnog brušenja. Strelice prikazuju smjer vrtnje alata i obratka. reznog alata. Brušenje, u strojarstvu, je oblikovanje materijala odvajanjem čestica, kojim se postižu glatke površine (kovine, drva), točne izmjere ili potreban oblik (oštrenje alata, brušenje stakla, brušenje dijamanata i dragoga kamenja).

Brušenje i Vatrostalna opeka · Brušenje i Vatrostalnost · Vidi više »

Celzij

Celzijev stupanj (°C, ili samo Celzij) je mjerna jedinica temperature u izvedenom SI sustavu.

Celzij i Vatrostalna opeka · Celzij i Vatrostalnost · Vidi više »

Dijamant

Mineral dijamant je alotropska modifikacija ugljika.

Dijamant i Vatrostalna opeka · Dijamant i Vatrostalnost · Vidi više »

Dimnjak

m Dimnjak je okomita konstrukcija na građevinama ili primjerice brodovima za ispuštanje dima, plina, pare iz peći, reaktora, toplana ili industrijskih postrojenja u atmosferu.

Dimnjak i Vatrostalna opeka · Dimnjak i Vatrostalnost · Vidi više »

Dolomit

Kristali dolomita Dolomit je naziv i za mineral i za sedimentnu stijenu, a oboje su izgrađeni od kalcij-magnezijeva karbonata (CaCO3 x MgCO3) u kristalnome stanju.

Dolomit i Vatrostalna opeka · Dolomit i Vatrostalnost · Vidi više »

Duboko vučenje

Primjer proizvoda dobivenih dubokim vučenjem. Primjer koraka i operacija kod dubokog vučenja. Duboko vučenje metala (ponekad samo vučenje) je postupak strojne obrade metala u kojem se obradak (platina ili rondela), najčešće u hladnom stanju, provlači kroz jednu ili više matrica u novi željeni oblik korištenjem posebnih alata.

Duboko vučenje i Vatrostalna opeka · Duboko vučenje i Vatrostalnost · Vidi više »

Elektrolučna peć

Čeličana s dvije elektrolučne peći. Presjek kroz elektrolučnu peć. Izljev čelika iz elektrolučne peći. Elektrolučna peć je električna peć u kojoj se sirovo željezo tali električnim lukom.

Elektrolučna peć i Vatrostalna opeka · Elektrolučna peć i Vatrostalnost · Vidi više »

Glina (tlo)

Glina je sediment vrlo sitnih koloidnih čestica, sastavljen od različitih minerala, među kojima prevladava kaolin.

Glina (tlo) i Vatrostalna opeka · Glina (tlo) i Vatrostalnost · Vidi više »

Građevinski materijal

Pojam građevinski materijal označava sve one materijale koji se koriste u građevinarstvu.

Građevinski materijal i Vatrostalna opeka · Građevinski materijal i Vatrostalnost · Vidi više »

Guma

Gumica za brisanje. Sirovi kaučuk Guma (iz lat. cummi i starogr. kómmi te iz egipatskog kemai, kemá, kami) je prvotvorno označavao prirodni kaučuk ili kaučuku slične biljne tekučine koje kroz sušenje polimeriziraju i stvrdnu u elastičnu tvar.

Guma i Vatrostalna opeka · Guma i Vatrostalnost · Vidi više »

Hematit

Hematit, željezov oksidni mineral, kemijska formula α-Fe2O3, najstabilniji je i najrasprostranjeniji od svih željezovih oksida.

Hematit i Vatrostalna opeka · Hematit i Vatrostalnost · Vidi više »

Karbidi

Karbidi su spojevi ugljika s metalima i polumetalima koji imaju manju elektronegativnost, tako da ugljik u karbidima ima uvijek negativan oksidacijski broj.

Karbidi i Vatrostalna opeka · Karbidi i Vatrostalnost · Vidi više »

Keramika

Crijepovi iz Dubrovnika Keramika u stilu fajanse Tehnička keramika: klizni ležaj Keramika dolazi od starogrčke riječi keramikos (grčki: κεραμικός), a ona je označavala glinu za lončarske predmete.

Keramika i Vatrostalna opeka · Keramika i Vatrostalnost · Vidi više »

Kiseline

Znak sigurnosti koji služi kao upozorenje da opasne kiseline oštećuju kožu i nagrizuju metal. Kiselina je molekula ili druga vrsta čestice koja može predati proton ili primiti elektronski par u kemijskoj reakciji.

Kiseline i Vatrostalna opeka · Kiseline i Vatrostalnost · Vidi više »

Koks

Sirovi koks. Ljevaonički koks. Koksna peć. Koks je visokokalorično umjetno kruto gorivo, dobiveno suhom destilacijom kamenog ugljena ili lignita, uz potpuni ili djelomični nedostatak zraka.

Koks i Vatrostalna opeka · Koks i Vatrostalnost · Vidi više »

Kovine

Užareni metal u kovačnici Kovine (latinizirano: metali) su kemijski elementi koji zbog načina kojim se njihovi atomi povezuju (metalna veza) dobro provode električnu struju.

Kovine i Vatrostalna opeka · Kovine i Vatrostalnost · Vidi više »

Krom

Krom (Cr) je otkrio 1791.

Krom i Vatrostalna opeka · Krom i Vatrostalnost · Vidi više »

Kvaliteta

Riječ kvaliteta ili kakvoća potječe od latinske riječi “qualitas”, a predstavlja svojstvo, odliku, značajku, sposobnost, vrijednost.

Kvaliteta i Vatrostalna opeka · Kvaliteta i Vatrostalnost · Vidi više »

Kvarc

Kremen (njem. Quartz; ili kvarc) je polimorfna modifikacija (kristalni oblik) silicijeva dioksida (SiO2) i jedan je od najrasprostranjenijih minerala u prirodi.

Kvarc i Vatrostalna opeka · Kvarc i Vatrostalnost · Vidi više »

LD postupak

Thomasov postupak, gdje se umjesto zraka koristi čisti kisik. LD postupak ili Linz-Donawitz postupak s čistim kisikom (99,9 %) je postupak za dobivanje čelika iz sirovog željeza, u kojem se kisik ne provodi kroz talinu, nego provodi kroz vodom hlađenu kapljastu cijev, koja seže do jednog metra iznad taline.

LD postupak i Vatrostalna opeka · LD postupak i Vatrostalnost · Vidi više »

Ložište (kotao)

parne lokomotive. parne lokomotive. Glavni dijelovi generatora pare koji koristi ugljen kao gorivo. Ložište kotla ili generatora pare ima ulogu da omogući oslobađanje topline izgaranjem iz korištenog goriva.

Ložište (kotao) i Vatrostalna opeka · Ložište (kotao) i Vatrostalnost · Vidi više »

Magnezij

Hrvatski stari naziv za magnezij je gorčik.

Magnezij i Vatrostalna opeka · Magnezij i Vatrostalnost · Vidi više »

Magnezit

Magnezit (prema magnezij) je mineral iz skupine heksagonskih bezvodnih karbonata, MgCO3.

Magnezit i Vatrostalna opeka · Magnezit i Vatrostalnost · Vidi više »

Minerali

Minerali Mineral je produkt prirodnih procesa koji se odlikuje određenim, no ne nužno i fiksnim kemijskim sastavom, stabilnošću u određenim fizikalnim uvjetima te pravilnom unutrašnjom strukturom.

Minerali i Vatrostalna opeka · Minerali i Vatrostalnost · Vidi više »

Mlaznica

Raketna mlaznica. Vodena mlaznica. temperaturu ''t'' i tlak ''p''. raketu na tekuće gorivo. Presjek kroz raketni motor RD-107. F1 bolidu Toyota TF109. Mlaznica je mehanički uređaj dizajniran za kontrolu karakteristika strujanja fluida dok izlazi (ili ulazi) iz zatvorene komore kroz cijev ili otvor.

Mlaznica i Vatrostalna opeka · Mlaznica i Vatrostalnost · Vidi više »

Mort

Mort koji vezuje cigle Mort je vezni materijal koji se stvara miješanjem osnovnog veziva (kao što su cement ili razne vrste vapna), vode i agregata/pijeska.

Mort i Vatrostalna opeka · Mort i Vatrostalnost · Vidi više »

Oksidacija

oksidira, a fluor reducira. Osim toga, natrij je reducens, a fluor oksidans. željezne rude. izgaranje). Galvanijev pokus sa žabljim kracima, slika iz kasnih 1780-tih godina. Alessandru Volti. cinkova sulfata), a elektroliti su odijeljeni poroznom membranom. Oksidacija i redukcija (prema franc. oxyde, prema grč. ὀξύς: oštar; kiseo; lat. reductio: vraćanje natrag) su kemijske reakcije pri kojima kemijska tvar što se oksidira otpušta elektrone, a tvar koja se reducira prima elektrone.

Oksidacija i Vatrostalna opeka · Oksidacija i Vatrostalnost · Vidi više »

Oksidi

Oksidi (franc. oxyde, prema grč.: oštar, kiseo) su kemijski spojevi kisika s drugim elementima, a grade ih svi elementi osim plemenitih plinova.

Oksidi i Vatrostalna opeka · Oksidi i Vatrostalnost · Vidi više »

Opeka

Zid od opeka vatrostalnih opeka. Pakirana industrijska opeka uskladištena na otvorenom u jednoj ciglani Opeka ili cigla zidni je građevinski materijal koji se dobiva oblikovanjem, sušenjem i pečenjem plastične smjese glinenog materijala, pijeska i vode.

Opeka i Vatrostalna opeka · Opeka i Vatrostalnost · Vidi više »

Papir

List papira. papirus (lat. ''Cyperus papyrus''). µm. drevnoj Kini. biljaka. Tiskarski stroj iz 1811. Visoka ili obična smreka (lat. ''Picea abies''). Bukova šuma. biljaka. drvenjače. celuloze u pamuku do 98%. Pamučna vlakna predstavljaju najčišći oblik celuloze u prirodi. Lan (lat. ''Linum usitatissimum''). Juta. Konoplja. bagase. staklenih vlakana. suspenzija koja je upravo sakupljena s ravnog dugog sita. Sljedeći korak je pritiskanje i sušenje. proizvodnju papira (1947.). papirnog stroja sa sušnim valjcima iz 1950. Završni dio papirnog stroja gdje se suši cigaretni papir. proizvodnju papira. Različite vrste kartona. novina. Razni proizvodi od papira: knjiga, sanitarni papir, papirni ručnici, karton, kutija za jaja. Papir (njem. Papier od lat. papyrum, papyrus od grč. πάπυρος: papirus; srednjovj. lat. charta papyri, charta damascena, charta bombycina i drugo) je plošni proizvod dobiven iz vodene suspenzije biljnih vlakana na stroju s finim sitom, koje omogućuje njihovo prepletanje i oblikovanje u vrlo tanak list.

Papir i Vatrostalna opeka · Papir i Vatrostalnost · Vidi više »

Peć

toplinsku obradu na 980 °C. Moderni otvoreni kamin. Kaljeva peć koja se koristi za centralno grijanje, sagrađena oko 1959. kW. Željezna peć na ogrjevno drvo koristila se nekad i za kuhanje. Plinska peć na ukapljeni naftni plin (LPG ili UNP) iz 1970-tih. Uljna peć. Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. Siemens-Martinova peć iz 1895. električnim induktivitetom. Peć je uređaj za stvaranje topline i za postizanje visokih temperatura izgaranjem različitih vrsta goriva ili s pomoću električne energije.

Peć i Vatrostalna opeka · Peć i Vatrostalnost · Vidi više »

Pigment

Klorofil daje listovima zelenu boju. Prirodni pigment ultramarin u obliku praha. Sintetski organski pigment ultramarin. Slika konja u okeru iz francuske špilje Lascaux. Željezov(III) oksid ili željezno crvenilo, čisti prah (hrđa). Elizabeta I. je znala koristiti olovno bjelilo da bi dobila blijedi ten. valnih duljina (boja) upadaju u pigment. Ovaj pigment upija crvenu i zelenu svjetlost, ali odbija plavu, stvarajući plavu boju pigmenta. bojama i lakovima. Osušeni nalič zelene boje. ratnom brodu Vasa, a olovno bjelilo je na najdonjoj polici, drugi s lijeva. Pigmenti na prodaji (tržnica Goa, Indija). Vermilion, cinober ili rumenica je narančasto crveni, skarletni pigment, izvorno proizveden u prah usitnjenog minerala cinabarita. Titanijev žuti pigment. Pariško plava ili prusko plava (berlinsko modrilo). nm. Kromov žuti pigment ili kromova žuta. Organski pigment alizarin. anilinskih boja (Tehničko sveučilište u Dresdenu). Ftalocijaninski zeleni pigment. lišajeva (ovdje ''Caloplaca thallincola'') nastaje zbog prisutnosti antrakinona. Perinonski narančasti pigment. Usporedba između aluminijskog pigmenta sa svojstvom isplivavanja (lijevo) i aluminijskog pigmenta s neisplivavajućim česticama (desno). Sedefasti lak za nokte. Manganski ljubičasti pigment je ustvari amonij-manganov(III) pirofosfat. olovnog bjelila. cinkovog žutila, sastavljani 1942. Cinkov fosfat. ultraljubičastim zračenjem. vodu služi i za dobivanje ljepšeg izgleda. Kobaltni ljubičasti pigment je ustvari kobalt(II) fosfat. Kobaltna plava, kobaltni plavi pigment ili kobaltovo modrilo je ustvari kobalt(II) oksid. Kadmijev žuti pigment ili kadmijevo žutilo je ustvari kadmijev sulfid CdS. Kadmijev crveni pigment ili kadmijevo crvenilo je ustvari kadmijev sulfid CdS s dodacima selenija. Umbra je pigment koji sadrži od 45 do 70% Fe2O3 i sa znatnim udjelom manganovog dioksida (od 5 do 20%). žarenja dobije crvenosmeđu boju. Kromoksidna zelena kao pigment. Raspršenje svjetlosti je veće za bijele pigmente što je veći indeks loma svjetlosti. Temeljna boja. Cinkov oksid kao bijeli pigment. gume (više od 90% količina). cm. Željezno crnilo. Pigment (lat. pigmentum: boja) je tvar različita kemijska sastava koja je nositelj boje u živih organizama.

Pigment i Vatrostalna opeka · Pigment i Vatrostalnost · Vidi više »

Plin

kinetičke energije molekula. Dim omogućuje kretanje okolnih čestica plina. čelične cijevi. Plin je agregatno stanje u kojemu tvar nema stalni oblik ni obujam.

Plin i Vatrostalna opeka · Plin i Vatrostalnost · Vidi više »

Poliranje

Poliranje pribora za jelo. Poliranje se koristi i za reflektore svjetlosti. Poliranje je postupak strojne obrade skidanjem čestica, koji se koristi za poboljšanje izgleda obratka, za uklanjanje oksidacije, za stvaranje reflektirajuće površine, za smanjenje trenja na stjenkama cijevi, u medicini za sprječavanje onečišćenja instrumenata.

Poliranje i Vatrostalna opeka · Poliranje i Vatrostalnost · Vidi više »

Porculan

Dio pribora za čaj iz 1760., Muzej u Nymphenbergu. Kolekcija kineskog porculana iz 13. stoljeća (južna dinastija Sung), Muzej Guimet, Pariz. Porculan (talijanski Porcellana) je najfinija vrsta keramike dobivena pečenjem na visokoj temperaturi (od 1250 do 1350 °C) mješavine kaolina, kvarca i vapnenca.

Porculan i Vatrostalna opeka · Porculan i Vatrostalnost · Vidi više »

Raketa

Raketa Redstone - okosnica projekta Mercury Nacrt višestupne rakete iz 17. stoljeća - poljskog izumitelja Kazimierz Siemienowicza Raketa (njem. Rakete, tal. rocchetto:vreteno) je naziv za letjelicu, zrno, projektil, svemirski brod koja se kreće s pomoću brzog izlaska plinova ili propelanta iz motora rakete.

Raketa i Vatrostalna opeka · Raketa i Vatrostalnost · Vidi više »

Sedimentne stijene

Dva tipa sedimentnih stijena: škriljac prekriven vapnencem. Sedimente stijene su stijene nastale taloženjem ostataka drugih stijena djelovanjem vode, leda i vjetra, taloženjem kao rezultatom biološke aktivnosti te taloženjem iz otopine.

Sedimentne stijene i Vatrostalna opeka · Sedimentne stijene i Vatrostalnost · Vidi više »

Siemens-Martinova peć

Siemens-Martinova peć iz 1895. Otvoren izljev Siemens-Martinove peći (''Fagersta Bruk'', Švedska, 1967.) visokoj peći. Stari čelik s otpada je vazna sirovina za Siemens-Martinovu peć. Siemens-Martinova peć ili Siemens-Martinov postupak je način masovnog dobivanja čelika iz sirovog željeza, i to posrednom oksidacijom, gdje oksidaciju vrši kisik iz plinova iznad taline.

Siemens-Martinova peć i Vatrostalna opeka · Siemens-Martinova peć i Vatrostalnost · Vidi više »

Silicij

Silicij (lat. silex.

Silicij i Vatrostalna opeka · Silicij i Vatrostalnost · Vidi više »

Silicijev dioksid

Doline kvarcnog pijeska Silicijev dioksid (silicijev(IV) oksid, silika, SiO2) je prirodni mineral kremen, visokoga tališta i velike čvrstoće.

Silicijev dioksid i Vatrostalna opeka · Silicijev dioksid i Vatrostalnost · Vidi više »

Silicijev karbid

Silicijev karbid (SiC) ili karborund (eng. Carborundum, od carbo: ugljik i rundum: korund), trgovačko ime za silicijev karbid, je kristalna tvar sa strukturom sličnom dijamantnoj, vrlo velike tvrdoće, poluvodičkih svojstava, velike toplinske (termičke) i kemijske otpornosti.

Silicijev karbid i Vatrostalna opeka · Silicijev karbid i Vatrostalnost · Vidi više »

Silikati

Silikati su najveći razred minerala.

Silikati i Vatrostalna opeka · Silikati i Vatrostalnost · Vidi više »

Smola

Ogrlica od baltičkog jantara (mušica i komarac dokaz su kako je ovaj jantar star oko 60 - 40 milijuna godina). boru. Smola tamjana. Smolarenje. violine, ali i za meko lemljenje. vodom i terpentinom, spreman za upotrebu. Neke od različitih boja šelaka. Smola je ovisno o temperaturi i starosti, manje ili više tekuća tvar ili proizvod, koji se sastoji od različitih kemijskih tvari.

Smola i Vatrostalna opeka · Smola i Vatrostalnost · Vidi više »

Svjećica

Svijećica. Svjećica je naprava koja električnom iskrom pali smjesu goriva (benzina ili plina) i zraka u cilindru Ottova motora (benzinski motor) kao i u komori izgaranja mlaznog motora.

Svjećica i Vatrostalna opeka · Svjećica i Vatrostalnost · Vidi više »

Talište

Taljenje leda. °C. Talište je temperatura pri kojoj neka tvar prelazi iz čvrstoga u tekuće agregatno stanje.

Talište i Vatrostalna opeka · Talište i Vatrostalnost · Vidi više »

Tehnika

Tehnika (grč., umijeće, vještina) skup je svih oruđa i znanja proizvodnje koja su se historijski razvijala i koja čovjeku omogućuju djelovanje na prirodu u svrhu prilagodbe prirodnih resursa svojim potrebama.

Tehnika i Vatrostalna opeka · Tehnika i Vatrostalnost · Vidi više »

Tijesak

Vretenasta portalna ručna preša. Način rada vretenasta tarne ili frikcijske preše. Način rada mehaničke ekscentar preše. Mehanička preša sa zaštitnom pregradom. razvodnika da bi preša radnika, ako jednu ruku odmakne od razvodnika, stroj se odmah zaustavlja. hidrauličke preše. savijačica s 3 valjka. Tradicionalni tijesak s vijkom. Preša ili tijesak (njem. Presse  Mijo Matošević: "Tehnologija obrade i montaže", udžbenik za I razred strojarske struke, Um d.o.o., 2005. Namijenjena je ponajprije tlačnom opterećivanju obratka ili njegovoj deformaciji pravocrtnim gibanjem malja ili drugog alata prema radnomu stolu. Jednostavna drvena preša s navojnim vretenom od davnine je služila za cijeđenje grožđa, uljarica i slično, a prvi tiskarski strojevi također su bili jednostavne preše kojima se drvena ploča sa slovima pritiskala na papir. Za potrebe obrta i industrije razvijen je niz preša različitih po konstrukciji, namjeni i pritisku. Prema izvedbi razlikuju se vretenasta, mehanička i hidraulička preša. Preša je alatni stroj konstruiran za primjenu vrlo velike snage za oblikovanje ili rezanje materijala. Preše se izrađuju u rasponu od malih ručnih do velikih industrijskih postrojenja. Odlikuje ih mirniji rad od batova, te sa zato mogu koristiti većim silama.

Tijesak i Vatrostalna opeka · Tijesak i Vatrostalnost · Vidi više »

Titanijev dioksid

Titanijev dioksid ili titanijev(IV) oksid (TiO2) javlja se u tri kristalne modifikacije: tetragonskoj (mineral rutil), romboedarskoj (mineral brukit) i drugoj tetragonskoj (mineral anatas).

Titanijev dioksid i Vatrostalna opeka · Titanijev dioksid i Vatrostalnost · Vidi više »

Tlak

ploštine ''A''. Tlak je fizikalna veličina (znak p) koja opisuje djelovanje sile na površinu (pritisak), određena omjerom sile F, koja djeluje okomito na površinu ploštine A, dakle: Mjerna jedinica tlaka je Paskal (znak Pa) ili njutn po metru kvadratnom (N/m2).

Tlak i Vatrostalna opeka · Tlak i Vatrostalnost · Vidi više »

Toplinska izolacija

pasivnim kućama se obilato koristi toplinska izolacija. Cvijet iznad plamenika je zaštićen s aerogelom. Toplinska izolacija ili termoizolacija je osobina opiranja prolasku topline kroz tvari ili prostor.

Toplinska izolacija i Vatrostalna opeka · Toplinska izolacija i Vatrostalnost · Vidi više »

Toplinska obrada

Peć za toplinsku obradu na 980 °C. Čelični lijev nakon 12 sati toplinske obrade na temperaturi od 1 200 °C (Goodwin Steel Castings Ltd. - Ujedinjeno kraljevstvo). Dijagram kontinuiranog hlađenja ili CCT dijagram za čelik prikazuje uvjete za stvaranje martenzita. engl. ''Time-temperature transformation'') za čelik. Krivulja hlađenja čistog željeza. Razne vrste toplinske obrade čelika. Kaljeni čelik nakon popuštanja. Različite boje pokazuju temperature na koje je čelik bio zagrijan. Svijetlo žuta boja na lijevoj strani prikazuje temperaturu od 204 °C, a svijetlo plava boja na desnoj strani pokazuje temperaturu od 337 °C. Kopija revolvera ''Colt 1873'', na kojoj se vide boje od otvrdnjavanja površine čelika. samurajskog mača ''katane''. Svijetle valovite linije (''nioi'') odvajaju martenzitne krajeve od perlitne osnove. Postupak toplinske obrade precipitacijskog očvršćivanja. Toplinska obrada je postupak djelovanja temperature na materijal u svrhu mijenjanja njegove mikrostrukture i time mijenjanja njegovih svojstava.

Toplinska obrada i Vatrostalna opeka · Toplinska obrada i Vatrostalnost · Vidi više »

Toplinska vodljivost

Linearni tok topline kod provođenja ili kondukcije topline. Toplinska vodljivost ili toplinska provodnost (oznaka: λ) je fizikalna veličina koja opisuje kako toplina prolazi kroz tvari.

Toplinska vodljivost i Vatrostalna opeka · Toplinska vodljivost i Vatrostalnost · Vidi više »

Turbina

Siemens parna turbina s otvorenim kućištem. SAD. Turbina (franc. turbine  turbina, "Hrvatska enciklopedija", Leksikografski zavod Miroslav Krleža, www.enciklopedija.hr, 2016. Najjednostavnije turbine imaju jedan pomični dio, rotor, a to je vratilo ili bubanj, s lopaticama. Protok tekućine djeluje na lopatice tako da se okreću i daju energiju rotacije na rotor. Rani primjeri turbina su vjetrenjače i vodeni mlinovi. Plinske, parne i vodne turbine obično imaju kućište oko lopatica koje sadrži i kontrolira radnu tvar. Za izum parne turbine zaslužan je britanski inženjer Charles Algernon Parsons (1854. – 1931.), za pronalazak reakcije u turbini, i švedski inženjer Gustav de Laval (1845. – 1913.), za izum pogonske turbine. Moderne parne turbine često upotrebljavaju reakciju i impuls u istoj jedinici, obično različiti stupanj reakcije i impulsa iz korijena lopatica svoje periferije. Uređaj sličan turbini, ali u obrnutom procesu, je kompresor ili pumpa. Aksijalni turbokompresor u mnogim plinskim turbinama dobar je primjer. Ovdje ponovno, i reakcija i impuls su iskorišteni i opet, u modernim osovinskim kompresorima, stupanj reakcije i impulsa obično će se razlikovati od korijena lopatica periferije. Claude Burdin 1828. je upotrijebio termin turbo iz latinskog što označava vrtlog, tijekom inženjerskog natjecanja. Benoit Fourneyron, student Claude Burdina, izgradio je prvu praktičnu vodnu turbinu.

Turbina i Vatrostalna opeka · Turbina i Vatrostalnost · Vidi više »

Tvrdo lemljenje

Postupak tvrdog lemljenja. Tvrdo lemljenje je spajanje metalnih materijala pomoću rastaljenog dodatnog materijala ili lema, čije je talište niže od tališta osnovnog materijala koji se spaja, a iznosi od 350 - 1000 ºC.

Tvrdo lemljenje i Vatrostalna opeka · Tvrdo lemljenje i Vatrostalnost · Vidi više »

Tvrdoća

tvrdoće po Brinellu. tvrdoće po Vickersu. Uređaj za ispitivanje tvrdoće po Vickersu. tvrdoće po Rockwellu. Tvrdoća je svojstvo materijala koje se protivi zadiranju stranog tijela u njegovu strukturu (ili površinu).

Tvrdoća i Vatrostalna opeka · Tvrdoća i Vatrostalnost · Vidi više »

Ugljen

'''Ugljen''' Ugljen je, kao vrsta fosilnog goriva, crna ili crno-smeđa, sedimentna stijena sa sadržajem ugljika od 30% (lignit) do 98% (antracit), pomiješanog s malim količinama sumpornih i dušikovih spojeva.

Ugljen i Vatrostalna opeka · Ugljen i Vatrostalnost · Vidi više »

Ugljik

Od ukupne količine ugljika na Zemlji, 99,8% je vezano u mineralima, uglavnom karbonatima, što i nije čudno ako znamo da su cijeli gorski lanci građeni od vapnenca i dolomita.

Ugljik i Vatrostalna opeka · Ugljik i Vatrostalnost · Vidi više »

Vatrostalna glina

vatrostalnih opeka. Vatrostalna glina (često se naziva i šamot, ali to je samo vrsta vatrostalne gline koja se najviše upotrebljava) je vrsta gline koja se ne deformira sve do 1580 °C, a koristi se za izradu vatrostalnih opeka.

Vatrostalna glina i Vatrostalna opeka · Vatrostalna glina i Vatrostalnost · Vidi više »

Visoka peć

Visoka peć u mjestu Sestao, Španjolska. plitkom ognjištu (Srednji vijek). Njemačkoj, koja je radila između 1150. i 1350. Visoka peć je vrsta peći koja služi u procesu dobivanja željeza iz oksidnih ruda željeza (hematita, Fe2O3 ili magnetita, Fe3O4).

Vatrostalna opeka i Visoka peć · Vatrostalnost i Visoka peć · Vidi više »