Sadržaj
234 odnosi: Adolfo Weber Tkalčević, Albert Bazala, Aleksandar Flaker, Ambroz Vranyczany, Andrea Zlatar Violić, Andrija Torkvat Brlić, Ante Stamać, Ante Starčević, Antun Dubravko Jelčić, Antun Mažuranić, Antun Radić, August Šenoa, Autocesta A1, Đakovo, Đuro Arnold, Đuro Deželić, Šibenik, Šime Đodan, Šime Vučetić, Žarko Domljan, Županja, Čakovec, Banovina Hrvatska, Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti, Bjelovar, Blaž Jurišić, Blato, Božidar Gagro, Boris Maruna, Boris Senker, Branimir Donat, Branimir Livadić, Branko Hećimović, Branko Vodnik, Danilo Pejović, Darko Novaković, Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, Dometi, Donji Miholjac, Dragutin Domjanić, Dragutin Rakovec, Dragutin Tadijanović, Drniš, Društvo hrvatskih književnika, Dubrovnik, Dubrovnik (časopis Matice hrvatske), Dunja Fališevac, Filip Lukas, Filozofska škola, Fran Tućan, ... Proširite indeks (184 više) »
- Hrvatska kultura
- Hrvatski jezik
Adolfo Weber Tkalčević
Adolfo Weber Tkalčević (Bakar, 11. svibnja 1825. - Zagreb, 6. kolovoza 1889.), hrvatski filolog, književnik, književni kritičar, putopisac i estetičar.
Pogledaj Matica hrvatska i Adolfo Weber Tkalčević
Albert Bazala
Albert Bazala (Brno, Moravska, 13. srpnja 1877. – Zagreb, 12. kolovoza 1947.), hrvatski filozof.
Pogledaj Matica hrvatska i Albert Bazala
Aleksandar Flaker
Aleksandar Flaker (Białystok, Poljska, 24. srpnja 1924. – Zagreb, 25. listopada 2010.), hrvatski književni teoretičar i esejist poljskoga podrijetla, prevoditelj, autor značajnih stručnih i znanstvenih radova iz područja ruske i hrvatske književnosti, komparativne književnosti i teorije književnosti.
Pogledaj Matica hrvatska i Aleksandar Flaker
Ambroz Vranyczany
Ambroz Vranyczány (Vranjican) Dobrinović (Stari Grad, 13. listopada 1801. – Bad Ragaz, Švicarska, 12. srpnja 1870.), hrvatski barun, političar i poduzetnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Ambroz Vranyczany
Andrea Zlatar Violić
Andrea Zlatar Violić (Zagreb, 13. travnja 1961.) hrvatska teoretičarka književnosti, ministrica kulture u Vladi premijera Milanovića od 23.
Pogledaj Matica hrvatska i Andrea Zlatar Violić
Andrija Torkvat Brlić
Andrija Torkvat Brlić (Slavonski Brod, 15. svibnja 1826. – Slavonski Brod, 21. svibnja 1868.) bio je hrvatski, Hrvatska enciklopedija, pristupljeno 19.
Pogledaj Matica hrvatska i Andrija Torkvat Brlić
Ante Stamać
Ante Stamać (otok Molat, 9. listopada 1939. – Zagreb, 30. studenoga 2016.),Miroslav Šicel (prireditelj), Antologija hrvatskog književnog eseja XX.
Pogledaj Matica hrvatska i Ante Stamać
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Ante Starčević
Antun Dubravko Jelčić
Antun Dubravko Jelčić (Požega, 6. studenoga 1930. – Zagreb, 28. veljače 2020.), hrvatski je akademik, književnik, književni povjesničar, književni kritičar i političar.
Pogledaj Matica hrvatska i Antun Dubravko Jelčić
Antun Mažuranić
'''Antun Mažuranić''' (1805. – 1888.) Antun Mažuranić (Novi Vinodolski, 13. lipnja 1805. – Zagreb, 18. prosinca 1888.), hrvatski jezikoslovac, gramatičar i leksikograf.
Pogledaj Matica hrvatska i Antun Mažuranić
Antun Radić
Antun Radić (Desno Trebarjevo kod Siska, 11. lipnja 1868. – Zagreb, 10. veljače 1919.) bio je hrvatski znanstvenik, književnik, prevoditelj, publicist, sociolog, etnograf, poliglot i političar.
Pogledaj Matica hrvatska i Antun Radić
August Šenoa
August Ivan Nepomuk Eduard Šenoa (Zagreb, 14. studenoga 1838. – Zagreb, 13. prosinca 1881.), bio je hrvatski novinar i književnik.
Pogledaj Matica hrvatska i August Šenoa
Autocesta A1
Autocesta A1, neslužbeno od pojedinih novinara zvana Dalmatina, Croatica, Jadransko-jonska, a u vrijeme početka gradnje 70-ih godina prošlog stoljeća i Autocesta kralja Tomislava, najdulja je hrvatska autocesta i povezuje glavni grad Zagreb s Karlovcem, Gospićem, Zadrom, Šibenikom, Splitom i Pločama.
Pogledaj Matica hrvatska i Autocesta A1
Đakovo
Đakovo je grad u istočnoj Hrvatskoj, koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Đakovo
Đuro Arnold
Đuro (Gjuro) Arnold (Ivanec kraj Varaždina, 14. ožujka (?) 1853. – Zagreb, 22. veljače 1941.), hrvatski filozof, pedagog i pjesnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Đuro Arnold
Đuro Deželić
Spomenik u Zagrebu Đuro Deželić (Ivanić-Grad, 25. ožujka 1838. – Zagreb, 28. listopada 1907.), bio je hrvatski književnik i publicist.
Pogledaj Matica hrvatska i Đuro Deželić
Šibenik
Šibenska rivaŠibenik je jedan od najstarijih hrvatskih samorodnih gradova na Jadranu, glavni grad te kulturno, obrazovno, upravno i gospodarsko središte Šibensko-kninske županije.
Pogledaj Matica hrvatska i Šibenik
Šime Đodan
Šime Đodan (Rodaljice kod Benkovca, 27. prosinca 1927. – Dubrovnik, 2. listopada 2007.), hrvatski političar, ekonomist govornik te važni disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Pogledaj Matica hrvatska i Šime Đodan
Šime Vučetić
Šime Vučetić (Vela Luka, 21. ožujka 1909. – Zagreb, 28. srpnja 1987.), hrvatski književnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Šime Vučetić
Žarko Domljan
Žarko Domljan (Imotski, 14. rujna 1932. — Zagreb, 5. rujna 2020.), povjesničar umjetnosti, leksikograf i političar te predsjednik prvoga saziva višestranačkog Sabora (tada Socijalističke Republike Hrvatske) od 30. svibnja 1990. do 2. kolovoza 1992.
Pogledaj Matica hrvatska i Žarko Domljan
Županja
Karta s potencijalnim prvim spomenom Županje. Tabula Hungariae (Lazarusova karta) iz 1528. godine. Županju je lako pronaći ako prvo potražimo prikaz Mohačke bitke blizu sredine karte i zatim idemo kartom vodoravno desno dok ne dođemo do Save. Županja je grad u zapadnom Srijemu.
Pogledaj Matica hrvatska i Županja
Čakovec
Čakovec je grad u sjevernoj Hrvatskoj, koji se nalazi oko 90 kilometara sjeverno od Zagreba.
Pogledaj Matica hrvatska i Čakovec
Banovina Hrvatska
Banovina Hrvatska je bila autonomna teritorijalna jedinica unutar Kraljevine Jugoslavije.
Pogledaj Matica hrvatska i Banovina Hrvatska
Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Knjige iz biblioteke Stoljeća hrvatske književnosti Stoljeća hrvatske književnosti biblioteka je Matice hrvatske, pokrenuta 1993.
Pogledaj Matica hrvatska i Biblioteka Stoljeća hrvatske književnosti
Bjelovar
Bjelovar je grad u Hrvatskoj te je ujedno središte Bjelovarsko-bilogorske županije i Bjelovarsko-križevačke biskupije.
Pogledaj Matica hrvatska i Bjelovar
Blaž Jurišić
Blaž Jurišić (Vrgada, 15. siječnja 1891. – 10. veljače 1974.), bio je hrvatski jezikoslovac, dijalektolog, pisac prvog hrvatskog dijalektološkog rječnika.
Pogledaj Matica hrvatska i Blaž Jurišić
Blato
Blato (često i Blato na Korčuli) općina je u Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Blato
Božidar Gagro
Božidar Gagro (Hodbina kod Mostara, 3. siječnja 1938. Zagreb, 4. studenog 2009.) je bio hrvatski povjesničar umjetnosti, diplomat i prevoditelj.
Pogledaj Matica hrvatska i Božidar Gagro
Boris Maruna
Boris Maruna (Podprag, južni Velebit, 13. travnja 1940.Šimun Šito Ćorić,, (arhivirano na 5. prosinca 2012.), pristupljeno 16. travnja 2019. – Zagreb, 14. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, esejist i prevoditelj s engleskog i španjolskog jezika na hrvatski jezik.
Pogledaj Matica hrvatska i Boris Maruna
Boris Senker
Boris Senker (Zagreb, 5. studenoga 1947.) hrvatski kritičar, teatrolog, sveučilišni profesor i hrvatski književnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Boris Senker
Branimir Donat
Branimir Donat (Zagreb, 5. rujna 1934. – Zagreb, 15. travnja 2010.) rođen kao Tvrtko Zane, hrvatski književni kritičar, esejist, publicist, prevoditelj i nakladnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Branimir Donat
Branimir Livadić
Branimir Wiesner Livadić (Samobor, 30. rujna 1871. – Zagreb, 30. srpnja 1949.), hrvatski književnik, novelist, pjesnik, putopisac, esejist i kritičar.
Pogledaj Matica hrvatska i Branimir Livadić
Branko Hećimović
Branko Hećimović (1934.) je hrvatski književni povjesničar.
Pogledaj Matica hrvatska i Branko Hećimović
Branko Vodnik
Branko Vodnik (Varaždin, 26. veljače 1879. – Zagreb, 14. lipnja 1926.), bio je hrvatski književnik i književni povjesničar i književni kritičar.
Pogledaj Matica hrvatska i Branko Vodnik
Danilo Pejović
Danilo Pejović (Ludbreg, 6. ožujka 1928. – Zagreb, 4. listopada 2007.), hrvatski filozof.
Pogledaj Matica hrvatska i Danilo Pejović
Darko Novaković
Darko Novaković (Zagreb, 14. siječnja 1953.), hrvatski akademik.
Pogledaj Matica hrvatska i Darko Novaković
Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Digitalno obrađeno zaglavlje ''Telegrama'', jugoslavenskih novina za društvena i kulturna pitanja, br. 359, 17. ožujka 1967. u kojem je objavljena ''Deklaracija''. Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika, proglas kojeg su 1967. godine objavili hrvatski jezikoslovci, nezadovoljni objavljenim rječnicima i pravopisima u kojima se jezik, u skladu s Novosadskim dogovorom, nazivao srpskohrvatskim/hrvatskosrpskim, te se - doduše vrlo postupno - nastojalo postići da Hrvati govore jezik koji će biti tek lokalna varijanta srpskog jezika).
Pogledaj Matica hrvatska i Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
Dometi
Dometi su hrvatski časopis Ogranka Matice hrvatske u Rijeci za književnu kritiku, umjetnost, povijest i kulturu.
Pogledaj Matica hrvatska i Dometi
Donji Miholjac
Donji Miholjac (mađ. Alsómiholjác) je grad u Slavoniji koji upravno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Donji Miholjac
Dragutin Domjanić
Dragutin Milivoj Domjanić (Adamovec, 12. rujna 1875. – Zagreb 7. lipnja 1933.), hrvatski pravnik i pjesnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Dragutin Domjanić
Dragutin Rakovec
Dragutin Rakovec (Rakovac) (Vugrovec, 1. studenog 1813. – Zagreb, 22. studenog 1854.) bio je hrvatski književnik, prevoditelj, publicist i javni djelatnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Dragutin Rakovec
Dragutin Tadijanović
Dragutin Tadijanović, znan i po pseudonimu Margan Tadeon (Rastušje, kod Sl. Broda, 4. studenoga 1905. – Zagreb, 27. lipnja 2007.), bio je hrvatski pjesnik, ravnatelj Instituta za književnost JAZU-a, predsjednik Društva književnika Hrvatske, predložen za Nobelovu nagradu, počasni građanin grada Zagreba.
Pogledaj Matica hrvatska i Dragutin Tadijanović
Drniš
Drniš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Šibensko-kninskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Drniš
Društvo hrvatskih književnika
Društvo hrvatskih književnika osnovano je u Zagrebu 22. travnja 1900. godine.
Pogledaj Matica hrvatska i Društvo hrvatskih književnika
Dubrovnik
Dubrovnik (lat. Ragusium) je grad na krajnjem jugu Hrvatske.
Pogledaj Matica hrvatska i Dubrovnik
Dubrovnik (časopis Matice hrvatske)
Dubrovnik je književno-znanstveni časopis u izdanju Matice hrvatske iz Dubrovnika.
Pogledaj Matica hrvatska i Dubrovnik (časopis Matice hrvatske)
Dunja Fališevac
Dunja Fališevac (Požega, 3. veljače 1946.), hrvatska akademkinja, filologinja, književna povjesničarka.
Pogledaj Matica hrvatska i Dunja Fališevac
Filip Lukas
Filip Lukas (Kaštel Stari, 29. travnja 1871. – Rim, 26. veljače 1958.), bio je hrvatski zemljopisac, geopolitičar, povjesničar, kulturni djelatnik i starčevićanski intelektualac.
Pogledaj Matica hrvatska i Filip Lukas
Filozofska škola
Filozofska škola Matice hrvatske prvi je put održana 2010.
Pogledaj Matica hrvatska i Filozofska škola
Fran Tućan
Fran Tućan (Divuša, 26. rujna 1878. – Zagreb, 22. srpnja 1954.), hrvatski mineralog i petrograf.
Pogledaj Matica hrvatska i Fran Tućan
Franjo Marković
Franjo Marković Jose Bužana iz 1903. Franjo Marković (ili Franjo pl. Marković) (Križevci, 26. srpnja 1845. – Zagreb, 15. rujna 1914.), hrvatski filozof i književnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Franjo Marković
Franjo Rački
Franjo Rački (Fužine, 25. studenoga 1828. – Zagreb, 13. veljače 1894.), hrvatski katolički svećenik, povjesničar, publicist, kulturni djelatnik, narodnjački političar, "otac hrvatske moderne kritičke historiografije".
Pogledaj Matica hrvatska i Franjo Rački
Franjo Tuđman
Dr.
Pogledaj Matica hrvatska i Franjo Tuđman
Galerija Matice hrvatske
Galerija Matice hrvatske djeluje pri Središnjici Matice hrvatske od 1995.
Pogledaj Matica hrvatska i Galerija Matice hrvatske
Gospić
Gospić je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Gospić
Grigor Vitez
Grigor Vitez, pravim imenom Grigorije Vitez, (Kosovac kraj Okučana, 15. veljače 1911. – Zagreb, 23. studenoga 1966.), bio je hrvatski pjesnik, dječji pisac i prevoditelj.
Pogledaj Matica hrvatska i Grigor Vitez
Gustav Krklec
Gustav Krklec (Udbinja kraj Karlovca, 23. lipnja 1899. – Zagreb, 30. listopada 1977.), bio je hrvatski književnik, prevoditelj s ruskog, češkog, slovenskog i njemačkog jezika, prvi predsjednik Društva hrvatskih književnih prevodilaca.
Pogledaj Matica hrvatska i Gustav Krklec
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvatska
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti (HAZU) najviša je hrvatska znanstvena i umjetnička institucija.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti
Hrvatska misao (časopis, Sarajevo)
Mjesečna revija Hrvatska misao plod je Utemeljiteljske skupštine Glavnog pododbora Matice hrvatske u Sarajevu, održane 29. kolovoza 1943. godine.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvatska misao (časopis, Sarajevo)
Hrvatska politička emigracija
Hrvatska politička emigracija (u njemačkom Exilkroaten, u engleskom Exiled Croats) je pojam kojim se obično označava skupine Hrvata raznih političkih struja i naraštaja koji su se od osnutka Kraljevine SHS 1918.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvatska politička emigracija
Hrvatska revija
Hrvatska revija časopis je Matice hrvatske za društvena i kulturna pitanja.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvatska revija
Hrvatska riječ
* Hrvatska riječ (Subotica), hrvatske novine iz Subotice.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvatska riječ
Hrvatski narodni preporod
Vlahe Bukovca Hrvatski narodni preporod naziv je za nacionalno-politički i kulturni pokret koji se u prvoj polovici 19. stoljeća, pod utjecajem prosvjetiteljstva i romantizma, ali i sličnih pokreta u drugim zemljama Habsburške Monarhije (npr. češki narodni preporod, slovački narodni preporod, mađarski politički i kulturni preporod), razvio na području Hrvatske.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvatski narodni preporod
Hrvatski sjever
Hrvatski sjever, multidisciplinarni hrvatski znanstveni časopis za književnost, kulturu i znanost čakovečkoga ogranka Matice hrvatske.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvatski sjever
Hrvatski tjednik (Zagreb)
Hrvatski tjednik – novine za kulturna i društvena pitanja, u nakladi Matice hrvatske, izlazio je u razdoblju od 16. travnja do 10. prosinca 1971. godine.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvatski tjednik (Zagreb)
Hrvatsko proljeće
Hrvatsko proljeće bilo je kulturno-politički pokret koji je ranih 1970-ih tražio pripadajuća prava Hrvatske u okviru Jugoslavije.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvatsko proljeće
Hrvoje Šošić
Hrvoje Šošić (Osijek, 16. lipnja 1928. – Zagreb, 4. srpnja 2012.), bio je hrvatski ekonomist, političar i disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvoje Šošić
Hrvoje Iveković
Hrvoje Iveković (Zagreb, 9. svibnja 1901. — Zagreb, 13. prosinca 1991.) bio je hrvatski kemičar, rektor Sveučilišta u Zagrebu i redovni član HAZU.
Pogledaj Matica hrvatska i Hrvoje Iveković
Igor Zidić
Igor Zidić (Split, 10. veljače 1939.) je povjesničar hrvatske umjetnosti, likovni kritičar, pjesnik i esejist.
Pogledaj Matica hrvatska i Igor Zidić
Ilok
Središte grada Ilok je najistočniji grad u Hrvatskoj, a pripada Vukovarsko-srijemskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Ilok
Imotski
Imotski je grad u južnoj Hrvatskoj, nedaleko granice s Bosnom i Hercegovinom.
Pogledaj Matica hrvatska i Imotski
Iso Velikanović
Isidor "Iso" Velikanović (Šid, 29. ožujka 1869. – Zagreb 21. kolovoza 1940.), hrvatski prevoditelj, komediograf, satiričar, pisac humorističnih novela i crtica.
Pogledaj Matica hrvatska i Iso Velikanović
Ivan Dežman
Ivan Dežman (Rijeka, 6. svibnja 1841. – Zagreb, 24. listopada 1873.), hrvatski književnik i liječnik pulmolog Završio je medicinu u Beču, te živio u Zagrebu kao privatni liječnik, saborski zastupnik i književnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Ivan Dežman
Ivan Dončević
Ivan Dončević (Velika Trnava, 8. studenog 1909. – Zagreb, 14. ožujka 1982.) bio je hrvatski pjesnik, prozaik, dramski pisac, novinar, urednik i nakladnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Ivan Dončević
Ivan Gundulić
Ivan Gundulić (Dubrovnik, 8. siječnja 1589. – Dubrovnik, 8. prosinca 1638.) bio je hrvatski barokni pjesnik, epik, lirik i dramatik.
Pogledaj Matica hrvatska i Ivan Gundulić
Ivan Kostrenčić
Ivan Kostrenčić (Crikvenica, 16. studenog 1844. – Crikvenica, 9. ožujka 1924.), prvi hrvatski profesionalni knjižničar i prvi sveučilišni knjižar.
Pogledaj Matica hrvatska i Ivan Kostrenčić
Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Kukuljević Sakcinski (Varaždin, 29. svibnja 1816. – Puhakovec, Sveti Križ Začretje, 1. kolovoza 1889.), bio je hrvatski povjesničar, književnik i političar.
Pogledaj Matica hrvatska i Ivan Kukuljević Sakcinski
Ivan Mažuranić
Ivan Mažuranić (Novi Vinodolski, 11. kolovoza 1814. – Zagreb, 4. kolovoza 1890.), bio je hrvatski pjesnik, jezikoslovac, prevoditelj i političar.
Pogledaj Matica hrvatska i Ivan Mažuranić
Ivan Perkovac
Ivan Perkovac (Harmica, Brdovec, 23. svibnja 1826. – Samobor, 16. travnja 1871.), publicist, urednik „Pozora“ i „Vienca“, zastupnik u Hrvatskom saboru, tajnik Matice hrvatske.
Pogledaj Matica hrvatska i Ivan Perkovac
Ivan Trnski
Ivan Trnski (Nova Rača kod Bjelovara, 1. svibnja 1819. – Zagreb, 30. lipnja 1910.), hrvatski književnik, prevoditelj i zagonetač.
Pogledaj Matica hrvatska i Ivan Trnski
Ivica Matičević
Ivica Matičević, hrvatski književni povjesničar i književni kritičar.
Pogledaj Matica hrvatska i Ivica Matičević
Ivo Frangeš
Ivo Frangeš (Trst, 15. travnja 1920. – Zagreb, 29. prosinca 2003.) kroatist, slavist i talijanist, jedan od predstavnika zagrebačke stilističke škole, hrvatski književni povjesničar, akademik.
Pogledaj Matica hrvatska i Ivo Frangeš
Jakša Ravlić
Jakša Ravlić (Makarska, 1. listopada 1896. – Zagreb, 21. prosinca 1975.), bio je hrvatski književni i kulturni povjesničar.
Pogledaj Matica hrvatska i Jakša Ravlić
Janko Drašković
Grof Janko Drašković (Zagreb, 20. listopada 1770. – Radgona (Bad Radkersburg), 14. siječnja 1856.), bio je hrvatski političar, "najstariji hrvatski preporoditelj".
Pogledaj Matica hrvatska i Janko Drašković
Janko Jurković
Janko Jurković (Požega, 21. studenog 1827. – Zagreb, 20. ožujka 1889.) hrvatski književnik i novinar.
Pogledaj Matica hrvatska i Janko Jurković
Jastrebarsko
Jastrebarsko je grad u središnjoj Hrvatskoj koji se nalazi na pola puta između Zagreba i Karlovca.
Pogledaj Matica hrvatska i Jastrebarsko
Jezik (časopis)
Jezik je časopis za kulturu hrvatskoga književnog jezika koji izlazi od 1952. godine.
Pogledaj Matica hrvatska i Jezik (časopis)
Joža Horvat
Josip Joža Horvat (Kotoriba, 10. ožujka 1915. – Zagreb, 26. listopada 2012., (pristupljeno 27. listopada 2012.)), bio je hrvatski književnik, pripovjedač i putopisac.
Pogledaj Matica hrvatska i Joža Horvat
Josip Bratulić
Josip Bratulić (Sveti Petar u Šumi, 13. veljače 1939.), hrvatski filolog i povjesničar književnosti, akademik, predsjednik Matice hrvatske, dekan Filozofskog fakulteta u Zagrebu.
Pogledaj Matica hrvatska i Josip Bratulić
Josip Pasarić
Josip Pasarić (Pušća podno Medvednice, 31. siječnja 1860. - 7. prosinca 1937.), bio je hrvatski planinar, novinar, književnik, pisac pedagoških djela i publicist.
Pogledaj Matica hrvatska i Josip Pasarić
Josip Torbar
Dr.
Pogledaj Matica hrvatska i Josip Torbar
Josip Vončina
Josip Vončina Josip Vončina (Ravna Gora, 18. rujna 1932. - Zagreb, 18. listopada 2010.), hrvatski jezikoslovac, književni povjesničar, akademik, član Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti u Razredu za filološke znanosti.
Pogledaj Matica hrvatska i Josip Vončina
Jovan Hranilović
Jovan Hranilović (Kričke kraj Drniša, 18. prosinca 1855. – Novi Sad, 5. kolovoza 1924.), bio je grkokatolički svećenik, političar, hrvatski književnik i književni kritičar.
Pogledaj Matica hrvatska i Jovan Hranilović
Jozo Ivičević
Jozo Ivičević Bakulić (Vis, 21. siječnja 1930. Zagreb, 24. lipnja 2008.), bio je hrvatski pravnik i povjesničar.
Pogledaj Matica hrvatska i Jozo Ivičević
Jure Kaštelan
Jure Kaštelan (Zakučac kraj Omiša, 18. prosinca 1919. – Zagreb, 24. veljače 1990.), hrvatski pjesnik i književnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Jure Kaštelan
Jure Petričević
Jure Petričević (Starigrad-Paklenica, Hrvatska, 6. listopada 1912. – Brugg, Švicarska, 24. veljače 1997.), Memorandum skupine hrvatskih intelektualaca, Lavamünd, Austrija, 29.
Pogledaj Matica hrvatska i Jure Petričević
Kaštel Sućurac
Kaštel Sućurac jedan je od sedam Kaštela koji čine grad Kaštela.
Pogledaj Matica hrvatska i Kaštel Sućurac
Karlovac
Karlovac je grad u Hrvatskoj, upravno središte Karlovačke županije.
Pogledaj Matica hrvatska i Karlovac
Klasje naših ravni
Klasje naših ravni, časopis za književnost, umjetnost i znanost bačkih Hrvata.
Pogledaj Matica hrvatska i Klasje naših ravni
Knjižara Matice hrvatske
Knjižara Matice hrvatske nalazi se u samom središtu grada, u Palači Matice hrvatske na adresi Ulica Matice hrvatske 2, u neposrednoj blizini parka Zrinjevac, Strossmayerova trga i Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Pogledaj Matica hrvatska i Knjižara Matice hrvatske
Knjiga
Knjige. Knjiga je ukoričena tiskana omeđena publikacija od najmanje 49 stranica (UNESCO-ova definicija), odnosno, knjiga je tiskana kolekcija papira.
Pogledaj Matica hrvatska i Knjiga
Kolo (časopis)
Kolo je književno umjetnički časopis u izdanju Matice hrvatske.
Pogledaj Matica hrvatska i Kolo (časopis)
Komunikološka škola
Komunikološka škola Matice hrvatske jednom godišnje najboljim studentima komunikologije i novinarstva pruža jedinstveno izvanfakultetsko multidisciplinarno stručno usavršavanje.
Pogledaj Matica hrvatska i Komunikološka škola
Koprivnica
Koprivnica (izgovor: Kòprīvnica) je grad u Hrvatskoj koji se nalazi 70 kilometara sjeveroistočno od Zagreba.
Pogledaj Matica hrvatska i Koprivnica
Korčula
Rt Ražnjić-najistočniji dio Korčule Korčula (staronjemački: Kurzel, talijanski: Curzola, grčki: Κόρκυρα Μέλαινα, Korkyra Melaina, latinski: Corcyra Nigra) je hrvatski otok u Jadranskom moru pored dalmatinske obale.
Pogledaj Matica hrvatska i Korčula
Krapina
Krapina je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Krapina
Krešimir Nemec
Krešimir Nemec (Županja, 29. svibnja 1953.), hrvatski književni znanstvenik i redoviti sveučilišni profesor.
Pogledaj Matica hrvatska i Krešimir Nemec
Križevci
Križevci su grad u Koprivničko-križevačkoj županiji u Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Križevci
Kritika (časopis)
Kritika je bio hrvatski dvomjesečni časopis za kritiku umjetnosti i kulturno-politička pitanja iz Zagreba.
Pogledaj Matica hrvatska i Kritika (časopis)
Krsto Špoljar
Krsto Špoljar (Bjelovar, 1. rujna 1930. – Zagreb, 28. studenog 1977.), hrvatski pjesnik, pripovjedač, romansijer, esejist, književni kritičar i urednik.
Pogledaj Matica hrvatska i Krsto Špoljar
Krsto Pavletić
Krsto Pavletić (pseud. Pavle Krstinić i Osman beg Štafić; Draga kraj Rijeke, 4. ožujka 1865. – Zagreb, 9. travnja 1919.) bio je hrvatski književnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Krsto Pavletić
Ksaver Šandor Gjalski
Ksaver Šandor Gjalski (zadnja riječ se čita Đalski), pravim imenom Ljubomil Tito Josip Franjo Babić (Gredice, Zabok, 26. listopada 1854. – Gredice, Zabok, 9. veljače 1935.) bio je hrvatski književnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Ksaver Šandor Gjalski
Kultura
Kultura je cjelokupno društveno naslijeđe neke grupe ljudi, to jest naučeni obrasci mišljenja, osjećanja i djelovanja neke grupe, zajednice ili društva, kao i izrazi tih obrazaca u materijalnim objektima.
Pogledaj Matica hrvatska i Kultura
Kutina
Kutina je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Kutina
Ljudevit Jonke
Ljudevit Jonke (Karlovac, 29. srpnja 1907. – Zagreb, 15. ožujka 1979.), bio je hrvatski jezikoslovac i prevoditelj.
Pogledaj Matica hrvatska i Ljudevit Jonke
Ljudevit Vukotinović
Ljudevit Farkaš Vukotinović (Zagreb, 13. siječnja 1813. – Zagreb, 17. ožujka 1893.), bio je hrvatski književnik, političar, državni činovnik, znanstvenik i gospodarstvenik.
Pogledaj Matica hrvatska i Ljudevit Vukotinović
Maja Bošković-Stulli
Maja Bošković-Stulli (Osijek, 9. studenog 1922. – Zagreb, 14. kolovoza 2012.), hrvatska akademkinja.
Pogledaj Matica hrvatska i Maja Bošković-Stulli
Makarska
Makarska je grad u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Makarska
Marijan Matković
Marijan Matković (Karlovac, 21. rujna 1915. – Zagreb, 31. srpnja 1985.), hrvatski književnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Marijan Matković
Marin Franičević (pjesnik)
Marin Franičević (Vrisnik na Hvaru, 18. svibnja 1911. – Zagreb, 17. srpnja 1990.) bio je hrvatski pjesnik, književni povjesničar i kritičar.
Pogledaj Matica hrvatska i Marin Franičević (pjesnik)
Marko Čović
Marko Čović (Subotica, 17. prosinca 1915. – Sao Paolo, Brazil, 12. travnja 1983.)Lazar Merković: Na današnji dan.
Pogledaj Matica hrvatska i Marko Čović
Marko Veselica
Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Pogledaj Matica hrvatska i Marko Veselica
Matija Mesić
Matija Mesić (Brod na Savi, 19. veljače 1826. – Zagreb, 8. prosinca 1878.) bio je hrvatski katolički svećenik, povjesničar, kraljevski javni redoviti profesor hrvatske povijesti na Mudroslovnom fakultetu, predsjednik Matice hrvatske, redoviti član Jugoslavenske akademije znanosti i umjetnosti te prvi rektor i potom prorektor Sveučilišta Franje Josipa I.
Pogledaj Matica hrvatska i Matija Mesić
Metković
Metković je grad u Dalmaciji, u sastavu Dubrovačko-neretvanske županije.
Pogledaj Matica hrvatska i Metković
Mihovil Nikolić
Mihovil Nikolić (Kričke, 29. srpnja 1878. – Zagreb, 28. veljače 1951.) bio je hrvatski pjesnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Mihovil Nikolić
Milan Šenoa
Milan Šenoa (Zagreb, 2. srpnja 1869. – Zagreb, 16. studenoga 1961.), hrvatski zemljopisac, književnik i putopisac.
Pogledaj Matica hrvatska i Milan Šenoa
Mile Starčević (1904. – 1953.)
Mile Starčević (Gospić, 15. rujna 1904. – Buenos Aires, 9. ožujka 1953.), bio je hrvatski, publicist, političar i ministar u vladi NDH.
Pogledaj Matica hrvatska i Mile Starčević (1904. – 1953.)
Milivoj Slaviček
Milivoj Slaviček (Čakovec, 24. listopada 1929. – Zagreb, 6. studenog 2012.), hrvatski književnik i prevoditelj.
Pogledaj Matica hrvatska i Milivoj Slaviček
Miljenko Foretić
Miljenko Foretić (Dubrovnik, 5. svibnja 1939. – Dubrovnik, 24. prosinca 2003.), hrvatski teatrolog, povjesničar i povjesničar umjetnosti.
Pogledaj Matica hrvatska i Miljenko Foretić
Milovan Gavazzi
Milovan Gavazzi (Gospić, 18. ožujka 1895. – Zagreb, 20. siječnja 1992.) jedan je od najznačajnijih hrvatskih etnologa 20.
Pogledaj Matica hrvatska i Milovan Gavazzi
Mirko Bogović
'''Mirko Bogović''' Mirko Bogović (Varaždin, 2. veljače 1816. – Zagreb, 4. svibnja 1893.), hrvatski pjesnik i političar.
Pogledaj Matica hrvatska i Mirko Bogović
Mirko Jurkić
Mirko Jurkić (Livno, 24. ožujka 1886. – Zagreb, 27. prosinca 1965.), hrvatski pripovjedač, pjesnik i prevoditelj.
Pogledaj Matica hrvatska i Mirko Jurkić
Mirko Tomasović
Mirko Tomasović (Split, 6. studenoga 1938. – Zagreb, 7. svibnja 2017.), bio je hrvatski književni povjesničar, teoretičar, esejist, prevoditelj, romanist i pedagog.
Pogledaj Matica hrvatska i Mirko Tomasović
Miro Gavran
Miro Gavran (Gornja Trnava, 3. svibnja 1961.), hrvatski je dramatičar, romanopisac, pripovjedač i pisac za mlade, član i suradnik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti.
Pogledaj Matica hrvatska i Miro Gavran
Miroslav Šicel
Miroslav Šicel (Varaždin, 16. kolovoza 1926. – Zagreb, 25. studenoga 2011.) bio je hrvatski književni povjesničar, esejist, redaktor i autor školskih udžbenika.
Pogledaj Matica hrvatska i Miroslav Šicel
Miroslav Vaupotić
Miroslav Vaupotić (Petrovaradin, 22. studenoga 1925. – Zagreb, 12. lipnja 1981.), bio je hrvatski pjesnik, književni povjesničar i kritičar, pisac podlistaka, esejist.
Pogledaj Matica hrvatska i Miroslav Vaupotić
Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj
U ciklusu Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj nastupaju daroviti i na natjecanjima nagrađivani polaznici glazbenih škola te glazbenih smjerova na sveučilištima u Hrvatskoj već jedanaestu sezonu zaredom.
Pogledaj Matica hrvatska i Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj
Mogućnosti
Mogućnosti je hrvatski časopis za književnost, umjetnost i kulturne probleme.
Pogledaj Matica hrvatska i Mogućnosti
Motrišta (časopis)
Motrišta – Časopis za kulturu, znanost i društvena pitanja, časopis je Ogranka Matice hrvatske u Mostaru.
Pogledaj Matica hrvatska i Motrišta (časopis)
Našice
Našice su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Našice
Nagrada August Šenoa
Nagrada August Šenoa, godišnja je nagrada Matice hrvatske za književnost i umjetnost, utemeljena 1999. godine.
Pogledaj Matica hrvatska i Nagrada August Šenoa
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića
Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, književna je nagrada prvi puta dodijeljena 1869. godine.
Pogledaj Matica hrvatska i Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića
Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš"
Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš", nagrada je za književnu i umjetničku kritiku.
Pogledaj Matica hrvatska i Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš"
Nakladništvo
Izdavač pokazuje otisak knjige engleskom kralju i kraljici Nakladništvo (izdavaštvo) je djelatnost kojom pisano ili snimljeno djelo postaje dostupno javnosti, a uključuje pribavljanje i odabir rukopisa, uređivanje, grafičko-likovno oblikovanje, organizaciju tiskanja ili drugog oblika proizvodnje, promidžbenu djelatnost te raspačavanje.
Pogledaj Matica hrvatska i Nakladništvo
Narodni dom u Zagrebu
Palača Narodnog doma, pogled iz Radićeve ulice Preporodna dvorana Narodni dom u Zagrebu palača je na zagrebačkom Gornjem gradu, u Opatičkoj ulici broj 18.
Pogledaj Matica hrvatska i Narodni dom u Zagrebu
Nedjeljko Mihanović
dr.
Pogledaj Matica hrvatska i Nedjeljko Mihanović
Neprofitna organizacija
Neprofitne organizacije po hrvatskim zakonima su udruge građana, zaklade i ustanove koje ne ostvaruju dobit (ili profit).
Pogledaj Matica hrvatska i Neprofitna organizacija
Nevladina udruga
Nevladina udruga ili nevladina organizacija (NVO) je oblik slobodnog i dobrovoljnog udruživanja više fizičkih ili pravnih osoba koje se, radi zaštite njihovih probitaka ili zauzimanja za zaštitu ljudskih prava i sloboda, zaštitu okoliša i prirode i održivi razvoj, te za humanitarna, socijalna, kulturna, odgojno-obrazovna, znanstvena, sportska, zdravstvena, tehnička, informacijska, strukovna ili druga uvjerenja i ciljeve koji nisu u suprotnosti s Ustavom i zakonom, a bez namjere stjecanja dobiti ili drugih gospodarski procjenjivih koristi, podvrgavaju pravilima koja uređuju ustroj i djelovanje toga oblika udruživanja.
Pogledaj Matica hrvatska i Nevladina udruga
Nezavisna Država Hrvatska
Nezavisna Država Hrvatska (skr. NDH, ND Hrvatska ili N. D. Hrvatska), bila je djelomično priznata marionetska država stvorena za vrijeme Drugoga svjetskog rata u okviru poretka Sila Osovine, pod utjecajem nacističke Njemačke i fašističke Italije.
Pogledaj Matica hrvatska i Nezavisna Država Hrvatska
Nikola Batušić
Nikola Batušić (Zagreb, 18. veljače 1938. – Zagreb, 22. siječnja 2010.), bio je hrvatski akademik, književni povjesničar, teatrolog i kazališni kritičar.
Pogledaj Matica hrvatska i Nikola Batušić
Nikola Pavić
Nikola Pavić (Zagreb, 22. srpnja 1898. – Zagreb, 16. prosinca 1976.) hrvatski pjesnik i prosvjetar.
Pogledaj Matica hrvatska i Nikola Pavić
Nin
kneza Branimira Nin je grad u Hrvatskoj, smješten na obali Jadranskog mora.
Pogledaj Matica hrvatska i Nin
Njemačka marka
Njemačka marka (njem. Deutsche Mark), skraćeno DM, u svakodnevnom govoru isto «D-Mark», bila je od 21. lipnja 1948. do 22. svibnja 1949. valuta zapadnog okupacijskog pojasa kao i zapadnih sektora Berlina.
Pogledaj Matica hrvatska i Njemačka marka
Nova Gradiška
Crkva Bezgriješnog začeća Blažene Djevice Marije Nova Gradiška je grad u Hrvatskoj u Brodsko-posavskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Nova Gradiška
Novosadski dogovor
Objava Deklaracije o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika u novinama "Londonac" Novosadski dogovor sklopljen je 10. prosinca 1954. između uglavnom hrvatskih i srpskih te dijelom bosanskohercegovačkih i crnogorskih jezikoslovaca.
Pogledaj Matica hrvatska i Novosadski dogovor
Novska
Novska je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Novska
Odjeli Matice hrvatske
Pri Središnjici Matice hrvatske djeluju razni odjeli Matice hrvatske: Odjel za arheologiju i etnologiju (pročelnik: Damir Zorić) Odjel za demografiju (pročelnik: Anđelko Akrap) Odjel za filozofiju (pročelnik: Petar Šegedin) Odjel za glazbu (pročelnik: Pavao Mašić) Odjel za gospodarstvo (pročelnik: Marijan Kostrenčić) Odjel za jezikoslovlje (pročelnik: Jasna Šego) Odjel za kazalište i film (pročelnik: Joško Ševo) Odjel za književnost (pročelnik: Katica Čorkalo Jemrić) Odjel za likovne umjetnosti (pročelnik: Iva Körbler) Odjel za medicinu (pročelnik: Hrvoje Pezo) Odjel za medije (pročelnik: Branko Lovrić) Odjel za međunarodnu kulturnu i znanstvenu suradnju (pročelnik: Damjan Franjević) Odjel za politologiju (pročelnik: Jure Vujić) Odjel za poljodjelstvo (pročelnik: Ivo Miljković) Odjel za povijest (pročelnik: Stjepan Matković) Odjel za prirodoslovlje i matematiku (pročelnik: Jasna Matekalo Draganović) Odjel za školstvo (pročelnik: Ljubica Banović) Odjel za sociologiju (pročelnik: Darko Polšek) Odjel za tehničku kulturu (pročelnik: Tomislav Malvić) Odjeli održavaju predavanja, tribine i skupove iz područja svoga djelovanja.
Pogledaj Matica hrvatska i Odjeli Matice hrvatske
Ogranci Matice hrvatske
Matica hrvatska broji stotinjak aktivnih ogranaka koji objavljuju dvadesetak književnih časopisa, među kojima su "Dubrovnik", "Književna revija", "Dometi", "Zadarska smotra", "Riječi"...
Pogledaj Matica hrvatska i Ogranci Matice hrvatske
Ogulin
Ogulin je grad u Hrvatskoj, u Karlovačkoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Ogulin
Olinko Delorko
Olinko Delorko (30. siječnja 1910., Split – 18. veljače 2000., Zagreb) hrvatski je književnik, proučavatelj usmene književnosti i prevoditelj.
Pogledaj Matica hrvatska i Olinko Delorko
Omiš
Omiš je grad u Hrvatskoj, koji se nalazi u Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Omiš
Orahovica
Orahovica je grad u Hrvatskoj, u Virovitičko-podravskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Orahovica
Osijek
Osijek je grad u istočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Osijek
Osman I.
Osman I. Gazi (osman. tur. عثمان غازى) (Sogut, 1258. – Sogut, 9. kolovoza 1326.), osmanski emir i sultan (1281. — 1326.), osnivač osmanske dinastije i prvi sultan Osmanskog Carstva.
Pogledaj Matica hrvatska i Osman I.
Otok (Vukovarsko-srijemska županija)
Panorama Otoka Otok je grad u Vukovarsko-srijemskoj županiji, u Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Otok (Vukovarsko-srijemska županija)
Oton Kučera
Zvjezdarnice Zagreb. Oton Kučera (Petrinja, 31. prosinca 1857. – Zagreb, 29. prosinca 1931.), profesor, prirodoslovac, astronom, najveći hrvatski popularizator tehnike i prirodoslovlja, književnik, predsjednik Matice hrvatske te autor nekoliko udžbenika iz fizike za srednje škole te niza znanstveno-popularnih djela iz fizike, astronomije i elektrotehnike.
Pogledaj Matica hrvatska i Oton Kučera
Ozalj
Ozalj je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Ozalj
Pakrac
Pakrac i Pakra Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Pakrac, središte grada Spomenik dr. Franju Tuđmanu u Pakracu Pakrac je grad u Hrvatskoj, u zapadnoj Slavoniji, u Požeško-slavonskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Pakrac
Pavao Pavličić
Pavao Pavličić (Vukovar, 16. kolovoza 1946.),, Leksikon Marina Držića, leksikon.muzej-marindrzic.eu, pristupljeno 12.
Pogledaj Matica hrvatska i Pavao Pavličić
Pazin
Pazin (tal. Pisino, njem. Mitterburg), grad je na zapadu Hrvatske, u središnjoj Istri nad krškim ponorom Jame (Pazinska jama), u koji ponire Pazinčica.
Pogledaj Matica hrvatska i Pazin
Pero Budak
Pero Budak (Trebinje, 21. lipnja 1917. – Zagreb, 4. prosinca 2008.), hrvatski kazališni i filmski glumac, dramatik, komediograf, romanopisac, pjesnik, dječji pisac i prvi ravnatelj kazališta „Gavella”.
Pogledaj Matica hrvatska i Pero Budak
Petar Šegedin
Petar Šegedin (Žrnovo na Korčuli, 8. srpnja 1909. – Zagreb, 2. rujna 1998.), hrvatski književnik, akademik, intelektualac i kulturni djelatnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Petar Šegedin
Petrinja
Grad Petrinja smješten je na desnoj obali Kupe, na ušću Petrinjčice.
Pogledaj Matica hrvatska i Petrinja
Ploče
Luka Ploče Ploče su grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Ploče
Požega
Požega je grad u Hrvatskoj, središte Požeško-slavonske županije i Požeške biskupije.
Pogledaj Matica hrvatska i Požega
Poreč
Poreč (tal. Parenzo, lat. Parens ili Parentium) je grad na zapadu Hrvatske smješten na zapadnoj obali poluotoka Istre.
Pogledaj Matica hrvatska i Poreč
Pula
Pula (tal. Pola, istrovenetski Poła, istriotski Puola, lat. Pietas Iulia, stariji hrv. čak. Pul,Zvane Črnja, Eseji, Jubilarno izdanje u povodu pedesetogodišnjice književnog rada, »Otokar Keršovani«, Opatija, 1988.,, str. 109., 110., 112. slov. Pulj, njem. Polei), grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Pula
Radoslav Katičić
Radoslav Katičić (Zagreb, 3. srpnja 1930. – Beč, 10. kolovoza 2019.) bio je hrvatski jezikoslovac i književni povjesničar.
Pogledaj Matica hrvatska i Radoslav Katičić
Rafo Bogišić
Rafo (Rafael) Bogišić (Dubravka, Konavle, 2. ožujka 1925. - Zagreb, 4. listopada 2010.), hrvatski akademik, sveučilišni profesor, književni povjesničar i književnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Rafo Bogišić
Riječ
Riječ je glas ili skup glasova kojem je pridruženo neko značenje te je osnovna jedinica svakog jezika; odgovara posebnosti najosnovnije pojedinosti u jeziku.
Pogledaj Matica hrvatska i Riječ
Rijeka
Rijeka (talijanski i mađarski Fiume, autohtono čakavski: Rekà ili Rika, stari njemački: Sankt Veit am Flaum, slovenski: Reka), najveća je hrvatska luka, treći po veličini grad u Republici Hrvatskoj te administrativno središte Primorsko-goranske županije.
Pogledaj Matica hrvatska i Rijeka
Rovinj
Rovinj (tal. Rovigno, službeno Rovinj-Rovigno) je grad na zapadnom dijelu Hrvatske.
Pogledaj Matica hrvatska i Rovinj
Saša Vereš
Saša Vereš (Beograd, 11. srpnja 1928. – Zagreb, 30. siječnja 1992.), hrv.
Pogledaj Matica hrvatska i Saša Vereš
Samobor
Pogled na Trg Kralja Tomislava Trg Matice hrvatske Samobor je grad u Središnjoj Hrvatskoj i jedan od najvećih gradova Zagrebačke županije.
Pogledaj Matica hrvatska i Samobor
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Pogledaj Matica hrvatska i Sarajevo
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Pogledaj Matica hrvatska i Sinj
Sisak
Sisak je grad u Hrvatskoj i središte Sisačko-moslavačke županije.
Pogledaj Matica hrvatska i Sisak
Slatina
Slatina je grad u Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Slatina
Slavko Kolar
Čazmi Slavko Kolar (Palešnik pokraj Garešnice, 1. prosinca 1891. – Zagreb, 15. rujna 1963.) bio je hrvatski književnik i filmski scenarist.
Pogledaj Matica hrvatska i Slavko Kolar
Slavko Mihalić
Slavko Mihalić (Karlovac, 16. ožujka 1928. – Zagreb, 5. veljače 2007.) bio je hrvatski pjesnik, novelist, novinar, književni kritičar i akademik.
Pogledaj Matica hrvatska i Slavko Mihalić
Slavonski Brod
Slavonski Brod jest grad u istočnoj Hrvatskoj te industrijsko, kulturno, upravno, sudsko i financijsko središte Brodsko-posavske županije.
Pogledaj Matica hrvatska i Slavonski Brod
Slobodan Prosperov Novak
Slobodan Prosperov Novak (Beograd, 11. travnja 1951.) je hrvatski povjesničar književnosti, komparatist, novinar, političar i teatrolog.
Pogledaj Matica hrvatska i Slobodan Prosperov Novak
Slobodna Dalmacija
Slobodna Dalmacija je hrvatski dnevnik i najtiražnije novine u Dalmaciji.
Pogledaj Matica hrvatska i Slobodna Dalmacija
Split
Split je najveći grad u Dalmaciji, te po broju stanovnika i drugi najveći grad u Hrvatskoj, a predstavlja gospodarsko i kulturno središte Dalmacije.
Pogledaj Matica hrvatska i Split
Stanko Vraz
Stanko Vraz (Cerovec, 30. lipnja 1810. – Zagreb, 20. svibnja 1851.), hrvatski i slovenski književnik, kritičar i prevoditelj.
Pogledaj Matica hrvatska i Stanko Vraz
Stipe Botica
Stipe Botica (Otok, 23. veljače 1948.), hrvatski je kroatist.
Pogledaj Matica hrvatska i Stipe Botica
Stjepan Damjanović
Stjepan Damjanović (Strizivojna, 2. studenog 1946.), hrvatski jezikoslovac, sveučilišni profesor i akademik.
Pogledaj Matica hrvatska i Stjepan Damjanović
Stjepan Ivšić
Stjepan Ivšić Stjepan Ivšić (Orahovica, 13. kolovoza 1884. – Zagreb, 14. siječnja 1962.), hrvatski jezikoslovac, slavist i akcentolog.
Pogledaj Matica hrvatska i Stjepan Ivšić
Suvremena pitanja
Suvremena pitanja časopis je iz Bosne i Hercegovine na hrvatskome jeziku.
Pogledaj Matica hrvatska i Suvremena pitanja
Tadija Smičiklas
Spomen ploča na kući u Mesničkoj ulici u Zagrebu u kojoj je živio i umro Tadija Smičiklas. Tadija Smičiklas (Reštovo, Žumberak, 1. listopada 1843. – Zagreb, 8. lipnja 1914.), bio je hrvatski povjesničar, političar i publicist, predsjednik Hrvatske akademije znanosti i umjetnosti, rektor Zagrebačkog sveučilišta i predsjednik Matice hrvatske.
Pogledaj Matica hrvatska i Tadija Smičiklas
Tonko Maroević
Tonko Maroević (Split, 22. listopada 1941. – Stari Grad, 11. kolovoza 2020.) bio je hrvatski pjesnik, esejist, prevoditelj (najviše s talijanskog), istraživač suvremene hrvatske umjetnosti, likovni i književni kritičar, autor niza monografija o hrvatskim slikarima i akademik.
Pogledaj Matica hrvatska i Tonko Maroević
Trogir
Panorama Riva Tvrđava Kamerlengo Trogir (grčki: Tragurion, latinski: Tragurium, talijanski: Traù) grad je u Hrvatskoj koji administrativno pripada Splitsko-dalmatinskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Trogir
Tugomir Alaupović
Tugomir Alaupović 1940. Tugomir Alaupović (Dolac kod Travnika, 18. kolovoza 1870. – Zagreb, 9. travnja 1958.), hrvatski pjesnik i pripovjedač.
Pogledaj Matica hrvatska i Tugomir Alaupović
Tunel Učka
Tunel Učka je cestovni tunel u Republici Hrvatskoj koji prolazi kroz planinu Učku na autocesti A8.
Pogledaj Matica hrvatska i Tunel Učka
Umag
Umag (tal. Umago) grad je na zapadu Hrvatske, u Istarskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Umag
Valpovo
Valpovo je grad u Hrvatskoj koji administrativno pripada Osječko-baranjskoj županiji.
Pogledaj Matica hrvatska i Valpovo
Varaždin
Varaždin je grad u sjeverozapadnoj Hrvatskoj smješten uz obalu rijeke Drave, povijesno, kulturno, obrazovno, gospodarsko, sportsko i turističko središte Varaždinske županije, najstarije županije u Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Varaždin
Vatroslav Jagić
'''Vatroslav Jagić''' Vatroslav Jagić (Varaždin, 6. srpnja 1838. – Beč, 5. kolovoza 1923.), hrvatski jezikoslovac jugoslavenske vokacije, najznačajniji svjetski slavist druge polovice 19. stoljeća.
Pogledaj Matica hrvatska i Vatroslav Jagić
Vijenac
Vijenac – ukras od cvijeća i lišća (npr. lovorov vijenac) spleten tako da čini krug (ne nužno svih 360°).
Pogledaj Matica hrvatska i Vijenac
Vijenac (časopis)
Vijenac (do 1903. Vienac) dvotjednik je za kulturu Matice hrvatske.
Pogledaj Matica hrvatska i Vijenac (časopis)
Vinko Nikolić
Vinko Nikolić (Šibenik, 2. ožujka 1912. – Šibenik, 12. srpnja 1997.) bio je član ustaškog pokreta, hrvatski emigrantski pisac, pjesnik, publicist, književni kritičar i novinar.
Pogledaj Matica hrvatska i Vinko Nikolić
Vinkovci
Vinkovci su grad u sjeveroistočnoj Hrvatskoj.
Pogledaj Matica hrvatska i Vinkovci
Virovitica
Virovitica u 17. stoljeću Virovitica je grad na sjeveroistočnom dijelu Hrvatske, a na sjeverozapadnom dijelu Slavonije, te je kulturno, političko, sportsko i administrativno sjedište Virovitičko-podravske županije.
Pogledaj Matica hrvatska i Virovitica
Vjekoslav Babukić
Vjekoslav Babukić (Požega, 16. lipnja 1812. – Zagreb, 20. prosinca 1875.), bio je hrvatski jezikoslovac, prevoditelj i preporoditelj.
Pogledaj Matica hrvatska i Vjekoslav Babukić
Vjekoslav Kaleb
Vjekoslav Kaleb (Tisno, 27. rujna 1905. – Zagreb, 13. travnja 1996.), bio je hrvatski nastavnik, književnik i akademik.
Pogledaj Matica hrvatska i Vjekoslav Kaleb
Vjekoslav Klaić
Vjekoslav Klaić (Garčin, 21. lipnja 1849. – Zagreb, 1. srpnja 1928.), bio je hrvatski povjesničar, pisac, rektor zagrebačkog Sveučilšta, književnik i muzikolog.
Pogledaj Matica hrvatska i Vjekoslav Klaić
Vlado Gotovac
Vladimir "Vlado" Gotovac (Imotski, 18. rujna 1930. – Rim, 7. prosinca 2000.), hrvatski pjesnik, esejist, filozof, disident i političar.
Pogledaj Matica hrvatska i Vlado Gotovac
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Pogledaj Matica hrvatska i Vlatko Pavletić
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Pogledaj Matica hrvatska i Vukovar
Zadar
Zadar je grad te političko, kulturno, trgovačko, industrijsko, obrazovno i prometno središte Zadarske županije.
Pogledaj Matica hrvatska i Zadar
Zadarska smotra
Zadarska smotra hrvatski je časopis za kulturu, znanost i umjetnost.
Pogledaj Matica hrvatska i Zadarska smotra
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Pogledaj Matica hrvatska i Zagreb
Zaprešić
Zaprešić je grad u sjeverozapadnom dijelu Hrvatske, a nalazi se u sklopu Zagrebačke županije.
Pogledaj Matica hrvatska i Zaprešić
Zorislav Lukić
Zorislav Lukić (Kopar, 29. rujna 1960.) hrvatski je povjesničar i kulturni djelatnik.
Pogledaj Matica hrvatska i Zorislav Lukić
Zrinjevac
Zrinjevac Meteorološki stup Zrinjevac, odnosno Trg Nikole Šubića Zrinskog, zagrebački je trg i perivoj s alejom platana, izgrađen 1892., najstariji je od sedam zagrebačkih donjogradskih trgova koji čine tzv.
Pogledaj Matica hrvatska i Zrinjevac
Zvonimir Komarica
Zvonimir Antun Komarica (Banja Luka, 28. siječnja 1920. Zagreb, 11. travnja 2004.) je bio hrvatski političar, dužnosnik, diplomat, memoarist i publicist, hrvatski proljećar.
Pogledaj Matica hrvatska i Zvonimir Komarica
1. srpnja
1.
Pogledaj Matica hrvatska i 1. srpnja
10. veljače
10.
Pogledaj Matica hrvatska i 10. veljače
11. prosinca
11.
Pogledaj Matica hrvatska i 11. prosinca
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
Pogledaj Matica hrvatska i 1999.
20. prosinca
20.
Pogledaj Matica hrvatska i 20. prosinca
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Pogledaj Matica hrvatska i 2007.
Vidi također
Hrvatska kultura
- Ansambl narodnih plesova i pjesama Hrvatske LADO
- Bašćanska ploča
- Blagdani i spomendani u Hrvatskoj
- Crveni Peristil
- DKC-HR
- Dan neovisnosti (Hrvatska)
- Dani hrvatskoga jezika
- Deklaracija o zajedničkom jeziku
- Drvene igračke Hrvatskog zagorja
- Festa svetog Vlaha
- Hrvatska književnost
- Hrvatska matica iseljenika
- Hrvatska moderna likovna umjetnost
- Hrvatska umjetnost
- Hrvatski državni arhiv
- Hrvatski pleter
- Hrvatski znakovni jezik
- Katolička Crkva u Hrvatskoj
- Kavana
- Kolinje
- Kroatistika
- Kultura u Hrvatskoj
- Legen (mitološki grad)
- Leksikografski zavod Miroslav Krleža
- Ljelje
- Mati Hrvatska
- Matica hrvatska
- Memorijalni centar Nikola Tesla
- Međimurska popevka
- Ministarstvo kulture i medija Republike Hrvatske
- Moreška
- Pacta conventa
- Picokijada – Legenda o picokima
- Pohod bušara
- Poljički statut
- Povelja kneza Trpimira
- Sinjska alka
- Staroslavenski institut
- Vinodolski zakonik
- Zvončari
- Žudije
- Župski glagoljski natpis
Hrvatski jezik
- Š
- Šatrovački govor
- Arabica
- Buzetski dijalekt
- Dani hrvatskoga jezika
- Deklaracija o nazivu i položaju hrvatskog književnog jezika
- Deklaracija o zajedničkom jeziku
- Društvo hrvatskih književnika
- Dubrovački dijalekt
- Govori moliških Hrvata
- Gradišćanskohrvatski jezik
- Hrvatska abeceda
- Hrvatska glagoljica
- Hrvatske gramatike
- Hrvatski biblijski prijevodi
- Hrvatski enciklopedijski rječnik
- Hrvatski jezik
- Hrvatski jezični korpus
- Hrvatski nacionalni korpus
- Hrvatski vukovci
- Institut za hrvatski jezik
- Ivan Šreter
- Jugozapadni istarski dijalekt
- Kajkavsko narječje
- Kastavski statut
- Kroatistika
- Leksikografski zavod Miroslav Krleža
- Matica hrvatska
- Nagrada Dr. Ivan Šreter
- Novosadski dogovor
- Povaljska listina
- Pravilo Jakubinski-Meyer
- Riječka filološka škola
- Staroslavenski institut
- Vijeće za normu hrvatskoga standardnog jezika
- Vinodolski zakonik
- Zadarska filološka škola
- Zagrebačka filološka škola
- Zapadni dijalekt
- Č
- Čakavsko narječje
- Ž
Također poznat kao Matica ilirska.
, Franjo Marković, Franjo Rački, Franjo Tuđman, Galerija Matice hrvatske, Gospić, Grigor Vitez, Gustav Krklec, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska, Hrvatska akademija znanosti i umjetnosti, Hrvatska misao (časopis, Sarajevo), Hrvatska politička emigracija, Hrvatska revija, Hrvatska riječ, Hrvatski narodni preporod, Hrvatski sjever, Hrvatski tjednik (Zagreb), Hrvatsko proljeće, Hrvoje Šošić, Hrvoje Iveković, Igor Zidić, Ilok, Imotski, Iso Velikanović, Ivan Dežman, Ivan Dončević, Ivan Gundulić, Ivan Kostrenčić, Ivan Kukuljević Sakcinski, Ivan Mažuranić, Ivan Perkovac, Ivan Trnski, Ivica Matičević, Ivo Frangeš, Jakša Ravlić, Janko Drašković, Janko Jurković, Jastrebarsko, Jezik (časopis), Joža Horvat, Josip Bratulić, Josip Pasarić, Josip Torbar, Josip Vončina, Jovan Hranilović, Jozo Ivičević, Jure Kaštelan, Jure Petričević, Kaštel Sućurac, Karlovac, Klasje naših ravni, Knjižara Matice hrvatske, Knjiga, Kolo (časopis), Komunikološka škola, Koprivnica, Korčula, Krapina, Krešimir Nemec, Križevci, Kritika (časopis), Krsto Špoljar, Krsto Pavletić, Ksaver Šandor Gjalski, Kultura, Kutina, Ljudevit Jonke, Ljudevit Vukotinović, Maja Bošković-Stulli, Makarska, Marijan Matković, Marin Franičević (pjesnik), Marko Čović, Marko Veselica, Matija Mesić, Metković, Mihovil Nikolić, Milan Šenoa, Mile Starčević (1904. – 1953.), Milivoj Slaviček, Miljenko Foretić, Milovan Gavazzi, Mirko Bogović, Mirko Jurkić, Mirko Tomasović, Miro Gavran, Miroslav Šicel, Miroslav Vaupotić, Mladi glazbenici u Matici hrvatskoj, Mogućnosti, Motrišta (časopis), Našice, Nagrada August Šenoa, Nagrada iz zaklade Ivana N. grofa Draškovića, Nagrada Matice hrvatske za književnu i umjetničku kritiku "Antun Gustav Matoš", Nakladništvo, Narodni dom u Zagrebu, Nedjeljko Mihanović, Neprofitna organizacija, Nevladina udruga, Nezavisna Država Hrvatska, Nikola Batušić, Nikola Pavić, Nin, Njemačka marka, Nova Gradiška, Novosadski dogovor, Novska, Odjeli Matice hrvatske, Ogranci Matice hrvatske, Ogulin, Olinko Delorko, Omiš, Orahovica, Osijek, Osman I., Otok (Vukovarsko-srijemska županija), Oton Kučera, Ozalj, Pakrac, Pavao Pavličić, Pazin, Pero Budak, Petar Šegedin, Petrinja, Ploče, Požega, Poreč, Pula, Radoslav Katičić, Rafo Bogišić, Riječ, Rijeka, Rovinj, Saša Vereš, Samobor, Sarajevo, Sinj, Sisak, Slatina, Slavko Kolar, Slavko Mihalić, Slavonski Brod, Slobodan Prosperov Novak, Slobodna Dalmacija, Split, Stanko Vraz, Stipe Botica, Stjepan Damjanović, Stjepan Ivšić, Suvremena pitanja, Tadija Smičiklas, Tonko Maroević, Trogir, Tugomir Alaupović, Tunel Učka, Umag, Valpovo, Varaždin, Vatroslav Jagić, Vijenac, Vijenac (časopis), Vinko Nikolić, Vinkovci, Virovitica, Vjekoslav Babukić, Vjekoslav Kaleb, Vjekoslav Klaić, Vlado Gotovac, Vlatko Pavletić, Vukovar, Zadar, Zadarska smotra, Zagreb, Zaprešić, Zorislav Lukić, Zrinjevac, Zvonimir Komarica, 1. srpnja, 10. veljače, 11. prosinca, 1999., 20. prosinca, 2007..