Brže od pregledniku!
39 odnosi: Alemanski jezici, Alemanski jezik, Alemán coloneiro, Austrija, Švicarska, Židovi, Bavarski jezik, Bavarsko-austrijski jezici, Cimbrijski jezik, Donjošleski jezik, Falački jezik, Franački jezik, Gornjonjemački jezici, Gornjosaski jezik, Hutteritski jezik, Istočni jidiš, Istočnosrednjonjemački jezici, Italija, Jidiš, Kanada, Kelnski jezik, Limburški jezik, Luksemburški jezik, Luksemburg, Majnskofranački jezik, Mòcheno, Nizozemska, Njemačka, Njemački jezici, Njemački standardni jezik, Pensilvanijski njemački, Sjedinjene Američke Države, Srednjonjemački jezici, Starofranački jezik, Vilamovski jezik, Walserski jezik, Zapadni jidiš, Zapadnogermanski jezici, Zapadnosrednjonjemački jezici.
Alemanski jezici
Alemanski jezici, ogranak gornjonjemačkih jezika kojima se služe potomci starih Alemana i Sueba na području Švicarske, Austrije, Italije i Lihtenštajna: Walseri (govore walserski) i Germanošvicarci, koji govore alemanski ili švicarski njemački u Švicarskoj; na području Njemačke gdje se govori švapski (današnji Švabi, potomci Sueba ili Sveva); i alemán coloneiro, kojim govori malena zajednica u Venezueli.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Alemanski jezici · Vidi više »
Alemanski jezik
Alemanski jezik (ISO 639-3: gsw; švicarski njemački; schwyzerdütsch), jedan od 4 alemanska jezika, šire gornjonjemačke podskupine njemačkih jezika, raširenih na području Švicarske, Njemačke, Francuske, Austrije i Lihtenštajna.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Alemanski jezik · Vidi više »
Alemán coloneiro
Alemán coloneiro (ISO 639-3: gct; Colonia Tovar njemački), alemanski jezik kojim govore potomci njemačkih naseljenika u Venezueli koji su se 1843. iz područja Schwarzwalda (država Baden-Württemberg) naselili u državi Aragua.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Alemán coloneiro · Vidi više »
Austrija
Austrija (njemački: Österreich, bavarski: Östareich ili Estareich, alemanski: Öschtriich, slovenski: Avstrija, mađarski: Ausztria), službeno Republika Austrija (njem. Republik Österreich), država u Srednjoj Europi. Austrija graniči s Lihtenštajnom i Švicarskom na zapadu, Italijom i Slovenijom na jugu, Mađarskom i Slovačkom na istoku, s Njemačkom na sjeverozapadu i Češkom na sjeveru. Austrija se proteže u smjeru zapad-istok 575 km, a u sjeverno-južnom pravcu 294 km. Oko 60% površine Austrije je brdovito i dio je planinskog vijenca Alpa. Na istočnoj granici prema Češkoj, nalaze se obronci Karpata. Nizine se nalaze istočno i uzduž toka Dunava, te u južnoj Štajerskoj i Gradišće je na rubu Panonske nizine. Ukupno 43% Austrije je pošumljeno. Najniža točka Austrije je Hedwighof u Gradišću s 114 m, a najviši vrh je Grossglockner s 3.798 m Austrija je parlamentarna demokracija. Sastoji od devet saveznih država, i jedna je od 2 europskih država koje su proglasile stalnu neutralnost (druga je Švicarska). Austrija je članica Ujedinjenih naroda od 1955., a članica Europske unije od 1995. godine. Od 2009. do 2010. godine, bila je nestalna članica Vijeća sigurnosti Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Austrija · Vidi više »
Švicarska
Švicarska Konfederacija ili Švicarska (lat. Confœderatio Helvetica, njem. Schweizerische Eidgenossenschaft, fra. Confédération suisse, tal. Confederazione Svizzera, retoromanski Confederaziun Svizerra) je savezna država 26 kantona u središnjoj Europi. Graniči s Lihtenštajnom i Austrijom na istoku, Francuskom na zapadu, Italijom na jugu i jugoistoku, te Njemačkom na sjeveru. Švicarska ima dugu tradiciju neutralnosti, ali i međunarodne suradnje i sjedište je brojnih međunarodnih organizacija.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Švicarska · Vidi više »
Židovi
Istaknuti Židovi: Juda Makabejac, Josip Flavije, Akiva ben Jozef, Majmonid, Baruch Spinoza, Sigmund Freud, Šalom Alejhem, Albert Einstein, Emmy Noether, David Ben-Gurion, Marc Chagall, Natalie Portman Židovi su semitski narod koji živi u Izraelu te su raspršeni po svijetu, posebice u Europi i Americi.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Židovi · Vidi više »
Bavarski jezik
Bavarski jezik (ISO 639-3: bar; bayerisch, bairisch, ost-oberdeutsch, bavarian austrian), jezik Bavaraca i Austrijanaca, potomaka starih bajuvarskih plemena, koji danas žive na području Austrije 6 983 298 (2000 WCD), Njemačkoj 246 050 (2000 WCD), Češkoj 9 245 (2000 WCD), Mađarskoj (170 000) i Italiji 258 885 (2000 WCD).
Novi!!: Visokonjemački jezici i Bavarski jezik · Vidi više »
Bavarsko-austrijski jezici
Bavarsko-austrijski jezici, podskupina gornjonjemačkih jezika koju čini zajedno s alemenskim jezicima.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Bavarsko-austrijski jezici · Vidi više »
Cimbrijski jezik
Cimbrijski jezik (ISO 639-3: cim; tzimbro, zimbrisch, cimbrian), jedan od četiri bavarsko-austrijskih jezika, kojime se danas služe potomci starih Cimbra sa sjeveroistoka Italije, u susjedstvu njima etnički i po povijesti srodnih Mochena.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Cimbrijski jezik · Vidi više »
Donjošleski jezik
Donjošleski jezik (ISO 639-3: sli), jedan od tri istočnih srednjonjemačkih jezika kojim govori nepoznat broj govornika u Pojskoj (Dolny Śląsk), Češkoj i federalnoj njemačkoj zemlji Saska u području Görlitza.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Donjošleski jezik · Vidi više »
Falački jezik
govorno područje Falački jezik (Pfälzisch; ISO 639-3: pfl), jedan od dva rajnsko-franačka jezika (drugi je limburški) kojim govori nepoznat broj ljudi u dolini rijeke Rajne u saveznoj pokrajini Porajnje i Falačka.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Falački jezik · Vidi više »
Franački jezik
Franački jezik može biti.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Franački jezik · Vidi više »
Gornjonjemački jezici
Gornjonjemački jezici (Hochdeutsch), jedna od 3 podskupine njemačkih jezika koja se dijeli na dvije uže podskupine,.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Gornjonjemački jezici · Vidi više »
Gornjosaski jezik
Gornjosaski jezik (ISO 639-3: sxu; eng. upper saxon), jedan od tri istočna srednjonjemačka jezika, šire srednjonjemačke skupine, kojim govori oko 2 000 000 Sasa (1998 Andreas Thomsen) na području istočne Njemačke u Saskoj i Saskoj-Anhalt, uključujući gradove Dresden, Leipzig, Chemnitz i Halle.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Gornjosaski jezik · Vidi više »
Hutteritski jezik
Hutteritski jezik (ISO 639-3: geh), jezik malene ali raspršene sekte huterita, oko 34 200 pripadnika (45 000 po novijim podacima), od čega 33 000 u Kanadi u 333 kolonije (347 po novijim podacima), i 12 000 u SAD-u u 123 kolonije (Južna Dakota 53, Sjeverna Dakota 6, Minnesota 9, Montana 34, Washington 6 i Oregon 1), i jedna u Japanu (128 kolonija po novijim podacima).
Novi!!: Visokonjemački jezici i Hutteritski jezik · Vidi više »
Istočni jidiš
Istočni jidiš (ISO 639-3: ydd), jedan od dva jidiška jezika šire skupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko 215 000 ljudi u Izraelu (1986) a govori se nadalje i u Argentini, Australiji, Belgiji, Kanadi, Kostariki, Estoniji, Latviji (800), Moldaviji, Panami, Poljskoj, Portoriku, Rusiji, Južnoafričkoj Republici, Urugvaju SAD-u i (179 000; 2000 popis).
Novi!!: Visokonjemački jezici i Istočni jidiš · Vidi više »
Istočnosrednjonjemački jezici
Istočnosrednjonjemački jezici (istočni srednjonjemački jezici), podskupina srednjonjemačkih jezika raširenih na području Njemačke i Poljske.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Istočnosrednjonjemački jezici · Vidi više »
Italija
Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu. Uz kopnene granice ima i morsku granicu s Hrvatskom. Enklave, neovisne države San Marino i Vatikan nalaze se potpuno okružene državnim područjem Talijanske Republike. Italija je mjesto nastanka Rimskog Carstva, jednog od najvećih carstava starog stoljeća. Barbarske invazije uništile su Zapadno rimsko carstvo i omogućile stvaranje germanskih država na tlu Italije. Bizantsko Carstvo i Franačka su u ranom srednjem vijeku posjedile važne dijelove Italije. Kasnija podjela Italije na male države omogućile su Svetom rimskom carstvu, Francuskoj i Austriji da dominiraju talijanskom politikom. Italija je ujedinjena u drugoj polovini 19. stoljeća. Od ujedinjenja pa do kraja Drugog svjetskog rata, Kraljevina Italija je stvorila kolonijalno carstvo u Sredozemnom moru i istočnoj Africi. U 1946. godini, Italija je proglasila republiku. Jedna je od osnivača NATO-a, grupe G8 i Europske ekonomske zajednice, današnje Europske unije.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Italija · Vidi više »
Jidiš
Jidiš (heb. ייִדיש, Jiddisch; ISO 639-3: yid) jedna od dvije podskupine visokonjemačkih jezika kojim govori oko četiri milijuna Židova širom svijeta, poglavito u Izraelu i Njemačkoj.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Jidiš · Vidi više »
Kanada
Kanada je, s površinom od 9.984.670 km², druga najveća država na svijetu po površini.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Kanada · Vidi više »
Kelnski jezik
Kelnski jezik (ISO 639-3: ksh; njemački i ripuarijski kölsch; limburški kölsj; colognian), jezik ripuarijskog ogranka srednjonjemačkih jezika koji danas govori oko 250 000 ljudi (1997 Holger Jakobs), potomaka Ripuarskih Franaka u području grada Kölna i okolice.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Kelnski jezik · Vidi više »
Limburški jezik
Limburški jezik (ISO 639-3: lim; limburgisch, limburgs plat), jedan od srednjonjemačkih jezika kojim govori oko 1 300 000 ljudi u Limburgu i Porajnju (Rheinland) od čega 700 000 (2001) u Nizozemskoj (Maastricht, Heerlen, Roermond, Venlo), 600 000 u Belgiji (2001; Hasselt, Genk, Maaseik, Voeren, Eupen) i nepoznat broj u Njemačkoj (Cleve (Kleve), Aachen, Viersen, Heinsberg).
Novi!!: Visokonjemački jezici i Limburški jezik · Vidi više »
Luksemburški jezik
Luksemburški jezik (ISO 639-3: ltz; luxembourgeois, luxemburgish, luxemburgian, luxembourgish, letzburgisch, lëtzebuergesch, moselle franconian, frankish), jezik mozelsko-franačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim se služi oko 320 000 Luksemburžana, poglavito u Luksemburgu (250 000; 1998.), i nadalje 30 000 u Belgiji (1998.), 40 000 (u Francuskoj; 2001. J. Nousse) i nešto u Njemačkoj i SAD-u. Jedan je od tri službena jezika (uz njemački i francuski) Luksemburga.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Luksemburški jezik · Vidi više »
Luksemburg
Luksemburg, službeno Veliko Vojvodstvo Luksemburg (luks. Groussherzogtom Lëtzebuerg, njem. Grossherzogtum Luxemburg, fra. Grand-Duché de Luxembourg), država je u zapadnoj Europi. Graniči s Njemačkom na istoku, Francuskom na jugu i Belgijom na zapadu i sjeveru. Jedna je od 6 država osnivača Europske unije.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Luksemburg · Vidi više »
Majnskofranački jezik
Franački jezik (ISO 639-3: vmf; majnskofranački, frankonijski; mainfränkisch, franconian), jedan od jedanaest srednjonjemačkih jezika, uže mozelsko-franačke podskupine, kojim govori 4 910 000 ljudi (2006) duž rijeke Majne u Njemačkoj, uključujući i grad Mainz.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Majnskofranački jezik · Vidi više »
Mòcheno
Mòcheno (ISO 639-3: mhn) jest jezik malene etničke skupine Mocheni kojim se govori u talijanskoj provinciji Trento.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Mòcheno · Vidi više »
Nizozemska
Nizozemska je zemlja koja čini dio Kraljevine Nizozemske. Nalazi se u Zapadnoj Europi, a graniči s Njemačkom na istoku i Belgijom na jugu. Glavni grad Nizozemske je Amsterdam, a sjedište vlade je u Haagu. Karipski otoci Bonaire, Sint Eustatius, te Saba također čine dio posebne općinske jedinice unutar zemlje. Nizozemska ima 16,669.112 stanovnika na površini od 41.526 km2 što je čini jednom od najgušće naseljenijih država (401 stanovnik po km2). Oko 18% površine sačinjava voda, a veliki dio zemlje se nalazi ispod razine mora. Zemlja je zaštićena od vode pomoću sustava nasipa te raznih odvoda. Melioracijom tla stvaraju se polderi. Upravno je zemlja podijeljena u dvanaest provincija. Nizozemska postaje neovisna država za vrijeme Osamdesetogodišnjeg rata (1568. – 1648.) ustankom sjevernih i južnih Niskih Zemalja protiv španjolske vlasti. 1579. dolazi do stvaranja Utrechtške unije na sjeveru čime nastaje novi politički entitet. Aktom od Verlatinghe 1581. godine članice unije formalno deklariraju neovisnost pod zajedničkim nazivom Republika Sedam Ujedinjenih Nizozemskih ili kraće Nizozemska Republika. Početkom Dvanaestgodišnjeg mira oko 1609. godine zemlja dobiva i međunarodno priznanje dok ju Španjolska priznaje krajem Osamdesetgodišnjeg rata 1648. godine nakon mira u Münsteru. Od 1795. godine se Nizozemska počinje razvijati u nacionalnu državu, isprva kao Ujedinjeno Kraljevstvo Niskih Zemalja 1815. koje se raspada Belgijskom revolucijom 1830. godine. Danas je Nizozemska jedna od najrazvijenijih zemalja i drži deveto mjesto u svijetu u BDP-u po stanovniku (2011.) te treće mjesto u ljudskom razvojnom indeksu (2011.). Nizozemska ekonomija se većim dijelom zasniva na uslužnome sektoru te međunarodnoj trgovini. Nizozemska je od 1848. godine parlamentarna demokracija i ustavna monarhija, društveni poredak kod kojeg moć dijele kralj(ica), ministri i parlament. Nizozemska je jedan od suosnivača Europske unije, NATO saveza te Svjetske trgovinske organizacije. Zajedno s Belgijom i Luksemburgom sačinjava Benelux. Haag igra veliku međunarodnu ulogu na polju pravosuđa kao lokacija četiriju međunarodnih tribunala i dom Europola.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Nizozemska · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Njemačka · Vidi više »
Njemački jezici
Njemački jezici, grana visokonjemačkih jezika šire zapadnogermanske skupine germanskih jezika koji se govore u središnjoj Europi a obuhvaća 19 jezika, od kojih je jedan izumro, starofranački.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Njemački jezici · Vidi više »
Njemački standardni jezik
Njemački standardni jezik (ISO 639-3: deu; deutsch), nacionalni njemački jezik, član istočne srednjonjemačke podskupine srednjonjemačkih jezika, kojim danas govori preko 90 294 110.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Njemački standardni jezik · Vidi više »
Pensilvanijski njemački
Rasprostranjenost pensilvanijskog njemačkog Pensilvanijski njemački (ISO 639-3: pdc; pensilvasnijski nizozemski, pennsylvanish), jedan od zapadnih srednjonjemačkih jezika s brojnim dijalektima kojima se služi najmanje 100 000 Pensilvanijskih Nizozemaca u američkim državama Pennsylvania, New York, Ohio, Indiana, Iowa, Kansas, Oklahoma, Virginia, Zapadna Virginia i Florida, i oko 15 000 u Kanadi.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Pensilvanijski njemački · Vidi više »
Sjedinjene Američke Države
Sjedinjene Američke Države, također se često koristi kratica SAD (eng. United States of America, USA), savezna je republika u središnjoj Sjevernoj Americi, koja se prostire od Atlantika na istoku do Tihog oceana na zapadu.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Sjedinjene Američke Države · Vidi više »
Srednjonjemački jezici
Srednjonjemački jezici, jedan od dva živa ogranka njemačkih jezika (starofranački je izumro) kojima se služi nekoliko naroda, poglavito u Njemačkoj, ali i u Luksemburgu, Poljskoj, Nizozemskoj i SAD-u. Sastoji se od dvije uže podskupine, to su: Donjošleski jezik u 15 izdanju ethnologue u 16.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Srednjonjemački jezici · Vidi više »
Starofranački jezik
Starofranački jezik (ISO 639-3: frk; fränkisch, old frankish, frankish), izumrli jezik koji po današnjoj klasifikaciji čini poseban ogranak germanskih jezika, kojim su se u 1.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Starofranački jezik · Vidi više »
Vilamovski jezik
Vilamovski jezik (wymysiöeryś, wymysorys, wilamowicean, wilamowski; ISO 639-3: wym), gotovo izumrli jezik kojim u suvremeno vrijeme govori svega 70 ljudi (2006) u području Šleske u Poljskoj, selo Wilamowice.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Vilamovski jezik · Vidi više »
Walserski jezik
Walserski jezik (ISO 639-3: wae; walscher, walser), jedan od četiri alemanska jezika šire gornjonjemačke podskupine njemačkih jezika.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Walserski jezik · Vidi više »
Zapadni jidiš
Zapadni jidiš (ISO 639-3: yih; western yiddish), jezik šire visokonjemačke podskupine zapadnonjemačke skupine jezika, kojim su još tijekom ranije povijesti starojidiškog perioda što završava oko 1350.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Zapadni jidiš · Vidi više »
Zapadnogermanski jezici
Zapadnogermanski jezici, zapadna skupina germanskih jezika koja obuhvaća 41 jezik raširenih po zemljama zapadne i središnje Europe.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Zapadnogermanski jezici · Vidi više »
Zapadnosrednjonjemački jezici
Zapadnosrednjonjemački jezici (zapadni srednjonjemački jezici), jedna od dviju glavnih skupina srednjonjemačkih jezika raširenih na području Njemačke, Luksemburga i Nizozemske, te jedan predstavnik na području SAD-a u Pennsylvaniji.
Novi!!: Visokonjemački jezici i Zapadnosrednjonjemački jezici · Vidi više »
