Radimo na vraćanju aplikacije Unionpedia u Google Play trgovini
OdlazniDolazni
🌟Pojednostavili smo naš dizajn za lakšu navigaciju!
Instagram Facebook X LinkedIn

Vulgarni latinski jezik

Indeks Vulgarni latinski jezik

Vulgarni latinski jezik (lat. sermo vulgaris) označava dijalekte latinskog jezika koji su se govorili prvenstveno u zapadnim provincijama Rimskog Carstva, sve dok se ti dijalekti, sve se više međusobno udaljavajući, u 9. stoljeću nisu razvili u zasebne romanske jezike.

Sadržaj

  1. 167 odnosi: A posteriori, Abeceda, Ablativ, Afrika, Akuzativ, Amfiteatar, Analogija, Anatomija, Antički Rim, Aorist, Španjolski jezik, Švedski jezik, Čestice (vrsta riječi), Baleari, Benediktinci, Biblija, Bodensko jezero, Bog Otac, Breskva, Broj, Bukva, Car, Ciceron, Corpus Iuris Civilis, Dačani, Dalmatski jezik, Danski jezik, Dativ, Dijalekt, Dijalog, Dubravko Škiljan, Dvoglas, Eneida, Engleski jezik, Enklitika, Epitaf, Estetika, Etimologija, Filologija, Filozofija, Fonem, Fonetika, Fonologija, Franci, Francuska, Francuska revolucija, Francuski jezik, Futur prvi, Gali, Genitiv, ... Proširite indeks (117 više) »

A posteriori

A posteriori (lat. za "ono što dolazi poslije"; a priori za "ono što dolazi prije") je atribut koji se rabi za zaključivanje ili prihvaćanje nekog stava (ili mišljenja) na osnovi pretpostavke koje je iskustveno doživljeno i empirijski provjereno.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i A posteriori

Abeceda

Abeceda ili alfabet je skup standardiziranih slova - osnovnih simbola za pisanje - koji približno predstavljaju glas ili fonem u nekom od živih ili mrtvih jezika.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Abeceda

Ablativ

Ablativ je ime za padež, koji se javlja u nekim jezicima, npr.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Ablativ

Afrika

Keniji kisru. Nubijski svirač flaute. Afrika je drugi svjetski kontinent po veličini i broju stanovnika, nakon Azije.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Afrika

Akuzativ

Akuzativ u mnogim je jezicima padež imenice koji označava izravni objekt prijelaznog glagola.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Akuzativ

Amfiteatar

Pogled iz zraka na amfiteatar u Pompejima, 1. st. pr. Kr. Amfiteatar je naziv za posebnu vrstu rimske javne građevine u kojima su se održavale gladijatorske igre koje, u sklopu kojih su rimski građani organizirali i ispunjavali svoje slobodno vrijeme (otium).

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Amfiteatar

Analogija

Analogija je logička metoda.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Analogija

Anatomija

Anatomija je biološka disciplina koja se bavi strukturom i organizacijom organizama.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Anatomija

Antički Rim

Najčešća oznaka antičkog Rima Razvoj rimske civilizacije Antički Rim je uobičajeni naziv za civilizaciju koja je po Liviju 753.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Antički Rim

Aorist

Aorist (grč., aoristos.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Aorist

Španjolski jezik

Španjolski jezik (ISO 639-3: spa; kastiljanski) romanski je jezik i jedan od pet velikih jezika svijeta.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Španjolski jezik

Švedski jezik

right Švedski jezik (svenska, ISO 639-3: swe), jedan od tri švedska jezika, šire danskošvedske podskupine istočnoskandinavskih jezika.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Švedski jezik

Čestice (vrsta riječi)

Čestice ili partikule nepromjenjiva su vrsta riječi kojima se izražava stav govornika prema sadržaju iskaza.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Čestice (vrsta riječi)

Baleari

Balearski otoci, također Baleari (špa. Islas Baleares ili Baleares, kat. Illes Balears ili Balears) su španjolska autonomna zajednica sastavljena od otoka istoimenog otočja u Sredozemnom moru, koji se nalaze nasuprot istočnoj obali Pirenejskog poluotoka.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Baleari

Benediktinci

Benediktinski red je najstariji crkveni red na Zapadu.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Benediktinci

Biblija

Biblija - Sveto pismo Staroga i Novoga zavjeta Biblija (grč., knjižice, sveščići), zbirka tekstova koje Židovi (samo SZ) i kršćani drže svetima, od Boga nadahnutima i glavnim izvorom svoje vjere.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Biblija

Bodensko jezero

Rijeka Rajna i Bodensko jezero Putnički brod Grof Zeppelin Bodensko jezero (njem. Bodensee, fr. Lac de Constance), sedamdesetak km dugo i do 15 km široko jezero ledenjačkog podrijetla u južnom predalpskom području.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Bodensko jezero

Bog Otac

Sikstinske kapele Bog Otac, pravim imenom Jahve (Ja sam onaj koji jesam), u kršćanstvu je prva osoba Presvetog Trojstva, stvoritelj i uzdržavatelj svega svijeta, Otac druge božanske osobe - Sina - Isusa Krista.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Bog Otac

Breskva

Cvijet vinogradske breskve Zreli plodovi vinogradske breskve Breskva (Prunus persica) je biljka iz porodice ruža (Rosaceae).

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Breskva

Broj

Broj je apstraktni pojam koji koristimo za opis količina.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Broj

Bukva

Bukva (lat. Fagus), biljni rod iz porodice bukovki kojemu pripada jedanaest vrsta drveća rasprostranjenog po Europi, dijelovima Azije i istočnim dijelovima Sjeverne Amerike.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Bukva

Car

Austrijska carska kruna Car (od lat. caesar) je vladar, odnosno državni poglavar u državi koja je po državnom uređenju carstvo.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Car

Ciceron

Bista '''Cicerona''' u dobi od 60 godina. Marko Tulije Ciceron (lat. Marcus Tullius Cicero; Arpin, 3. siječnja 106. pr. Kr. – Formijan kod Gajete, 7. prosinca 43. pr. Kr.), državnik, odvjetnik, politički teoretičar, filozof i najveći rimski govornik.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Ciceron

Corpus Iuris Civilis

Corpus Iuris Civilis (hrvatski: zbir građanskih prava) je druga i zadnja kodifikacija rimskoga prava koja je sastavljena po naredbi bizantskog cara Justinijana I. Velikog nastajala između 528.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Corpus Iuris Civilis

Dačani

Dačani 82. pr. Kr. Dačani (latinski: Daci) su Tračka plemena nastanjena pretežno na području današnjih država Rumunjske i Moldavije.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Dačani

Dalmatski jezik

Dalmatski jezik (ISO 639-3: dlm) danas je izumrli jezik koji se govorio na obalnom prostoru današnje Hrvatske i Crne Gore.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Dalmatski jezik

Danski jezik

Danski jezik (ISO 639-3: dan) jezik je istočnoskandinavske podskupine u sjevernogermanskoj skupini germanskih jezika kojim govori otprilike šest milijuna ljudi.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Danski jezik

Dativ

Dativ (lat. dare, datum.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Dativ

Dijalekt

Dijalekt (grč. διάλεκτος, dialektos) je naziv za govor određenog područja ili skupine ljudi.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Dijalekt

Dijalog

Dijalog je literarna i/ili kazališna forma koju čini pisana ili izgovorena konverzacija, komunikacija, razgovor ili razmjena rečenica između dvoje ili više ljudi.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Dijalog

Dubravko Škiljan

Dubravko Škiljan (Zagreb, 31. listopada 1949. — Zagreb, 21. srpnja 2007.), hrvatski jezikoslovac, semiotičar, filolog i prevoditelj.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Dubravko Škiljan

Dvoglas

Dvoglas (također i diftong ili dvoglasnik; od grčkog δίφθογγος) jest, u fonetici, naziv za složeni samoglasnik pri čijem se izgovoru unutar istoga sloga klizi iz položaja jednog samoglasnika u položaj drugoga, primjerice ai ili au.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Dvoglas

Eneida

Eneida je monumentalno djelo rimskog pjesnika Publija Vergilija Marona, koji je već za života stekao slavu kakvu malo koji pjesnik postiže i poslije smrti.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Eneida

Engleski jezik

skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Engleski jezik

Enklitika

Enklitike ili zanaglasnice ili naslonjenice riječi su koje nemaju svoga naglaska te se naslanjaju na riječ prije sebe tvoreći tako naglasnu cjelinu.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Enklitika

Epitaf

Epitaf (grč. ἐπιτάφιον) je nadgrobni natpis, stih, pjesma u povodu nečije smrti.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Epitaf

Estetika

Partenon, primjer starogrčke arhitekture, kao jednog od polja estestkog proučavanja. Estetika (od grčkog αίσθηση-αισθάνομαι aisthese-aisthanomai, opažati osjećati) je znanost o umjetnosti i umjetničkom stvaralaštvu, i jedna od filozofskih disciplina.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Estetika

Etimologija

Etimologija ili iskonoslovlje (gr. ἔτυμον, étymon „pravo značenje”, od ἔτυμος, etymos „pravi” i λόγος, lógos „riječ”) jest grana jezikoslovlja koja proučava porijeklo riječi.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Etimologija

Filologija

Filologija (iz starogrčkog „φιλολογία“ („philología“): „ljubav prema riječi“) u širem smislu označava znanost koja se bavi proučavanjem jezičnih pojava, kako gramatičkih tako i književnih.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Filologija

Filozofija

otrovnu kukutu. Filozofija ili mudroslovlje je znanost koja proučava načelne (principijalne), apstraktne i opće probleme vezane za bitak, znanje, moral, um, jezik i ljudsku egzistenciju.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Filozofija

Fonem

Fonem (grč. φώνημα: govor, glas) najmanja je sljedbena jedinica u jezičnome sustavu koja služi za sporazumijevanje tako da razlikuje značenje, iako je sama bez značenja.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Fonem

Fonetika

Fonetika (od grč. phōnētikós: 'glasovni') ili glasoslovlje jezikoslovna je znanstvena disciplina koja se bavi proučavanjem artikulacijskih i akustičkih obilježja glasova i govora.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Fonetika

Fonologija

Fonologija (od grč. φωνή, phone.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Fonologija

Franci

Franci su bili germansko pleme koje je vladalo područjem današnje Francuske, ondašnje Galije i današnje Njemačke nakon propasti Zapadnog Rimskog Carstva.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Franci

Francuska

Francuska Republika (fra. République Française) je država u zapadnoj Europi, s nekoliko prekomorskih teritorija i otoka. Kontinentalna Francuska (France métropolitaine) graniči s Belgijom, Luksemburgom, Njemačkom, Švicarskom, Italijom, Monakom, Andorom i Španjolskom.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Francuska

Francuska revolucija

Juriš na Bastilju, 14. srpnja 1789. Francuska građanska (buržoaska) revolucija započela je 1789. godine, a trajala do 1795., po nekima i 1799. godine.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Francuska revolucija

Francuski jezik

Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Francuski jezik

Futur prvi

Futur prvi (lat. futurus.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Futur prvi

Gali

Galima su Rimljani nazivali keltske stanovnike područja današnje Francuske i sjeverne Italije.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Gali

Genitiv

Genitiv (lat. genitus - rođen, rodni) lingvistički termin koji označuje jedan od padeža u jezicima s imenskom (ili zamjeničkom) deklinacijom.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Genitiv

Germanski jezici

Germanski jezici. Germanski jezici skupina su indoeuropskih jezika koji pripadaju grani Centum.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Germanski jezici

Gladijatori

Jean-Léona Gérômea koja prikazuje borbu gladijatora Gladijatori (lat. gladiatores), borci u starom Rimu koji su, radi zabave gledatelja izvodili borbe s mačevima, kopljima, koristeći tadašnje vojne i borilačke vještine.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Gladijatori

Glagoli

Glagol je promjenjiva vrsta riječi kojom se izriče radnja, stanje ili zbivanje.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Glagoli

Glas

Glas (također i glasnik, fon) u jezikoslovlju predstavlja najmanji raspoznatljivi govorni odsječak, to jest najmanju raspoznatljivu govornu jedinicu.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Glas

Grafem

Grafem (grč. γράφω - pisati) je najmanja semantički određujuća jedinica pisanog jezika.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Grafem

Grafit

Grafit Grafit (njem. Graphit, od grč. γράφεıν: pisati), heksagonska modifikacija ugljika, znatno raširenija od kubične modifikacije – dijamanta.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Grafit

Grafiti

Grafit u Branimirovoj ulici u Zagrebu. Grafiti su generički pojam za od privatnih osoba nanošene slike ili napisana slova na površinama javnog prostora a pojavljuju se u raznim oblicima.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Grafiti

Gramatika

Gramatika (slovnica) je proučavanje pravila koja upravljaju uporabom jezika.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Gramatika

Grčki jezik

Ilijade Grčki jezik jest jezik koji pripada helenskoj grani indoeuropske jezične porodice; uz hetitski najranije je zabilježeni indoeuropski jezik.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Grčki jezik

Grgur iz Toursa

Sveti Grgur iz Toursa (Clermont, 30. studenoga 538. – Tours, 17. studenoga 594.), kršćanski svetac i povjesničar.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Grgur iz Toursa

Helenizam

Venera Milska, jedna od najpoznatijih skulptura helenizma. Helenizam (grč. ἑλληνıσμός: oponašanje svega što je grčko), u širem značenju, grčka kultura u svim fazama svojega razvoja, kao i prihvaćanje te kulture i jezika od drugih, negrčkih naroda.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Helenizam

Hispanija

Rimsko kazalište Merida Hispanija je ime koje su Rimljani dali Iberskom poluotoku.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Hispanija

Hodočašće

kršćana. Hodočašće (staroslavenski: hod’č’stvo), Hrvatska enciklopedija, www.enciklopedija.hr, pristupljeno 1.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Hodočašće

Homer

Ὅμηρος (Homer) Homer (grč. / Hómēros) bio je legendarni grčki pjesnik, za kojega se ne zna točno kada je živio, pretpostavlja se u 7.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Homer

Imenice

Imenice su riječi kojima je svojstvena kategorija predmetnosti, opredmećeno svojstvo i opredmećeni proces.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Imenice

Imperfekt

Imperfekt (lat. imperfectus.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Imperfekt

Indoeuropski jezici

Indoeuropski manjinski jezik sa službenim statusom Indoeuropska jezična porodica (privatni kod) prema broju govornika najveća je svjetska jezična porodica kojoj pripada većina europskih jezika i južne i zapadne Azije.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Indoeuropski jezici

Infinitiv

Infinitiv je osnovni, rječnički oblik glagola i jedan od neodređenih glagolskih načina.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Infinitiv

Itala

*Itala (Vetus Latina).

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Itala

Italija

Italija (tal. Italia), službeno Talijanska Republika (tal. Repubblica Italiana), država u južnoj Europi. Stari hrvatski izvori ju zovu i Talijanska. Sastoji se od Apeninskog poluotoka i dva velika otoka na Sredozemnom moru, Sicilije i Sardinije. Glavni grad je Rim. Jedina kopnena granica joj se nalazi na sjeveru, na Alpama, gdje graniči s Francuskom u zapadnom dijelu, Švicarskom na sjeverozapadnom dijelu, Austrijom na sjevernom dijelu, te Slovenijom na sjeveroistočnom dijelu.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Italija

Jednina

Jedna mačka Jednina ili singular (lat. singularis) je gramatički oblik koji označava jedan predmet, pojam, bitak/biće, pojavu, osobu, itd.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Jednina

Jezikoslovlje

Jezikoslovlje je humanistička znanost kojoj su predmeti istraživanja jezik i govor.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Jezikoslovlje

Južnoslavenski jezici

Rasprostranjenost slavenskih jezika bugarski jezik Južnoslavenski jezici, podskupina su slavenskih jezika, ukupno ih je osam (SIL International).

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Južnoslavenski jezici

Justinijan I. Veliki

Justinijan I. Veliki (lat. Flavius Petrus Sabbatius Iustinianus, grč. Φλάβιος Πέτρος Σαββάτιος Ἰουστινιανός, Flávios Pétros Sabbátios Ioustinianós) (Tauresium, Dardanija (današnji Taor, blizu Skoplja, Makedonija), 11.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Justinijan I. Veliki

Karlo Veliki

Karlo Veliki (latinski: Carolus Magnus ili Karolus Magnus, njemački: Karl der Große, francuski i engleski: Charlemagne; 2. travnja 747. – 28. siječnja 814.), franački kralj od 768. – 771., jedini vladar od 771. do 814., car od 800. godine.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Karlo Veliki

Katalonski jezik

Govorno područje katalonskog jezika Katalonski jezik (katalonsko-valencijsko-balearski; ISO 639-3: cat) spada u grupu romanskih jezika.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Katalonski jezik

Katul

Katul Gaj Valerije Katul (Gaius Valerius Catullus Veronensis, Verona, oko 87. pr. Kr. - ?, 54. pr. Kr.) bio je rimski lirski i elegijski pjesnik.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Katul

Kelti

Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Kelti

Klasična filologija

Klasična filologija je humanistička znanstvena disciplina koja proučava jezik, književnost, povijest, filozofiju, umjetnost i druge aspekte grčkog i rimskog svijeta tijekom perioda koji je poznat pod nazivom "antika" i koji je trajao od početaka grčke pismenosti do kraja 5.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Klasična filologija

Književnost

500px Književnost je sveukupnost pisanih predložaka, djela, dokumenata, spomenika jednog jezika, naroda, kulturnog kruga ili civilizacije.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Književnost

Koine

rasprostranjenost grčkoga jezika u helenizmu; tamnoplava označuje područja grčke većine, svjetloplava pokazuje značajno helenizirana područja Koine, poznatija kao aleksandrijski dijalekt, bila je kasnoantički dijalekt starogrčkoga jezika.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Koine

Komedija

Komedija (od lat. comoedia ← od grč. kōmōidía) je vrsta drame, odlikuje se veselim sadržajem, crta smiješne strane ljudskog života i ljudi, ismijava njihove nedostatke i mane.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Komedija

Kondicional

U hrvatskom jeziku postoje dva kondicionala.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Kondicional

Konjugacija

Konjugacija (lat. coniugatio: vezanje, povezivanje) može značiti.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Konjugacija

Konstanz

Konstanz (fr. i en.: Constance, tal.: Costanza) njemački je grad u saveznoj pokrajini Baden-Württemberg, te najveći grad na Bodenskom jezeru i središte okruga Konstanz.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Konstanz

Kralj

Kralj Tomislav Kralj je vladar u državnom uređenju koje se zove kraljevstvo ili kraljevina.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Kralj

Kršćanstvo

Diego Velázquez: ''Krist na križu'', Museo del Prado, Madrid (250 x 170 cm, oko 1632.) Kršćanstvo (grč. Xριστός) je monoteistička svjetska religija, nastala u Palestini u prvom stoljeću nakon Kristova rođenja.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Kršćanstvo

Latinska Amerika

Latinska Amerika (pridjev: latinskoamerički) je skupni naziv za sva ona područja u Americi koja su nakon velikih otkrića, od kraja XV st.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Latinska Amerika

Latinski jezik

Biblija iz 1407. godine pisana na latinskom jeziku Latinski jezik (ISO 639-3: lat) jest izumrli jezik koji pripada skupini italskih jezika i predak svih današnjih romanskih jezika.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Latinski jezik

Međunarodna fonetska abeceda

Međunarodna fonetska abeceda (kratica: MFA ili IPA od engl. International Phonetic Alphabet) sustav je znakova za fonetsku i fonološku transkripciju.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Međunarodna fonetska abeceda

Merovinzi

Merovinško kraljevstvo Merovinzi su dinastija franačkih kraljeva, koja je vladala Franačkom od 481. do 751. godine.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Merovinzi

Metafora

Metafora (grč. meta.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Metafora

Metrika

* metrika (književnost).

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Metrika

Množina

Množina je gramatički oblik koji označava količinu predmeta, pojmova, bića ili pojava veću od jedan, dok se u slovenskom jeziku upotrebljava za riječi veće od dva.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Množina

Moć

Moć (grč. dynamis; lat. potentia, potestas) se danas definirana na mnogo raznih načina, te se suvremena shvaćanja moći najbolje može prikazati preko nekoliko središnjih debata, prije svega.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Moć

Morfologija (jezikoslovlje)

Morfologija ili oblikoslovlje (od grč. μορφή, morphé.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Morfologija (jezikoslovlje)

Napulj

Napulj (grčki: Νeapolis; napolitanski: Napule; talijanski: Napoli) glavni je grad talijanske pokrajine Kampanije (Campania), smješten na obali Tirenskoga mora.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Napulj

Njemačka

Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Njemačka

Njemački jezik

Njemački jezik (njem. Die deutsche Sprache, skr. Deutsch) pripada skupini zapadnogermanskih jezika i ubraja se među svjetske jezike.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Njemački jezik

Nominativ

Nominativ (lat. nominare.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Nominativ

Okcitanski jezik

okcitanskog naroda Okcitanski jezik (provansalski, langue d'oc; ISO 639-3: oci) jedan od okcitanskih jezika, iberoromanski ogranak, koji se govore u departmanima južne Francuske, te u nekim dijelovima Španjolske i Italije, i u Monaku.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Okcitanski jezik

Opatija

Djevojka s galebom Opatija (tal. Abbazia) je grad u zapadnoj Hrvatskoj, na potezu od Rijeke prema Istri.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Opatija

Općina

Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Općina

Padež

Padež je morfološka kategorija kojom se u mnogim jezicima izriču odnosi i svojstva imenskih riječi u rečenici: izvršitelj radnje ili nositelj zbivanja, pripadnost, objekt radnje, namjena, mjesto, sredstvo i sl.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Padež

Palatalizacija

Palatalizacija (lat. palatum.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Palatalizacija

Palestina

Palestina može značiti.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Palestina

Paradigma

Paradigma (iz starogrčkog παράδειγμα parádeigma, sastavljeno od παρὰ parà „pored“ i δεικνύµι deiknymi „pokazati“, „učiniti razumljivim“); plural paradigme označava primjer, uzor, uzorak, ocrtavanje, ili predrasudu.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Paradigma

Perfekt

Perfekt (lat. perfectus.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Perfekt

Petronije

Petronije Publije Petronije Niger (latinski Publius Petronius Niger, rođen 11., umro 66.), poznat i pod imenima Gaj Petronije (Gaius Petronius), Gaj Petronije Arbiter (Gaius Petronius Arbiter) ili Tit Petronije (Titus Petronius), rimski pisac i političar.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Petronije

Pireneji

Topografska karta Pireneja Pireneji (lat. Pyrenaei Montes, fra. Pyrenees, špa. Pirineos, katalonski Pirineus, okcitanski Pirenèus, aragonski Perinés, baskijski Pirinioak ili Auñamendiak) su planinski lanac na jugozapadu Europe.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Pireneji

Pirenejski poluotok

Satelitska snimka Pirenejskog poluotoka Pirenejski poluotok ili Iberijski poluotok (špa. i port. Península Ibérica) poluotok je na krajnjem jugozapadu Europe, odjeljen od Francuske planinskim lancem Pireneja po kojem je dobio ime.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Pirenejski poluotok

Plaut

Tit Makcije Plaut (lat. Titus Maccius Plautus, oko 254. pr. Kr. ― 184. pr. Kr.), bio je najveći pisac komedija u rimskoj književnosti.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Plaut

Pluskvamperfekt

Pluskvamperfekt (lat. plus quam perfectum.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Pluskvamperfekt

Poezija

Poezija (prema grčkom "ποίησις", poiesis, ‘’stvaranje’’) ili pjesništvo je umjetnost koja se zasniva na izražajnim mogućnostima jezika.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Poezija

Pokazne zamjenice

Pokazne zamjenice pokazuju nešto što je govorniku ili sugovorniku blisko.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Pokazne zamjenice

Pomoćni glagoli

Pomoćni glagoli su u hrvatskom jeziku dva glagola pomoću kojih se tvore složeni glagolski oblici.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Pomoćni glagoli

Pompeji

Pompeji (latinski: Pompeii, talijanski: Pompei) su grad smješten na obali mora u blizini rijeke Sarno, kraj Napulja u talijanskoj pokrajini Kampaniji, te na sjecištu putova prema morskoj luci.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Pompeji

Portugalski jezik

thumb Portugalski jezik (ISO 639-3: por; a língua portuguesa) je romanski jezik kojim se služi oko 200 milijuna ljudi.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Portugalski jezik

Povratne zamjenice

Povratne zamjenice u mnogim su jezicima vrsta zamjenica koje referiraju osobu koja već ima neku ulogu u rečenici.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Povratne zamjenice

Pravo

180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Pravo

Pravopis

Broza, kojeg je priredio D. Boranić; izdanje iz 1911. Unutar pravopisa Broza i Boranića; odmah se prelazi na zapisivanje ''ije/je'' Pravopis hrvatskoga jezika Vladimira Anića i Josipa Silića iz 2001. godine Pravopis (ili ortografija od grč. ὀρθός (orthos) pravilno i γράφειν (grafein) pisati) je naziv za skup pravila koji određuje način pisanja nekog jezika.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Pravopis

Predmetak

Prefiks ili predmetak u gramatici označava afiks koji dolazi ispred korijena riječi.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Predmetak

Prezent

Prezent (lat. præsens.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Prezent

Pridjevi

Pridjevi su vrsta riječi koja se pridjeva imenicama, odnosno opisuje imenice.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Pridjevi

Prijedlozi

Prijedlozi su nepromjenjiva vrsta riječi, izražavaju odnos između bića, stvari i pojava te utječu na padež riječi uz koju stoje.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Prijedlozi

Prilozi

grafikona se vidi da su prilozi ''kad'', ''gdje'' i ''kako'' među riječima koje najčešće uvode relativnu ili odnosnu rečenicuPrilozi su nepromjenjiva vrsta riječi koje se najčešće prilaže ispred glagola.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Prilozi

Publije Vergilije Maron

Publije Vergilije Maron (Publius Vergilius Maro, 15. listopada 70. pr. Kr. — 20. rujna 19. pr. Kr. Kalabrija) prvosvećenik je rimske poezije i Augustove restauracije.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Publije Vergilije Maron

Reichenau

Reichenau može značiti.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Reichenau

Retoromanski jezici

Retoromanski jezici (retijski jezici), jezici kojima se danas služe potomci romaniziranih Retijaca, poznatih sada kao Retoromani.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Retoromanski jezici

Rim

Rim (talijanski i latinski: Roma) je glavni grad Italije i regije Lacij, te najveća i najnapučenija općina u zemlji.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Rim

Rimini

Rimini je grad i luka u sjevernoj talijanskoj pokrajini Emiliji-Romagni, na ušću rijeke Marecchije u Jadransko more.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Rimini

Rimska književnost

Rimska književnost obuhvaća period od prvih pisanih spomenika na latinskom jeziku do kraja starog vijeka (vidi antika) 529. god.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Rimska književnost

Rimska provincija

Hadriana (117-38) s prikazom tadašnjih '''provincija''' Provincija (latinski: provincia), u vrijeme antičkog Rima, bila je osnovna i najveća upravna jedinica izvan Italije.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Rimska provincija

Rimska vojska

Rimska vojska (lat. Militia Romana) je naziv za organiziranu skupinu vojnih jedinica koje su u vrijeme antičkoga Rima služile Kraljevstvu, Republici i kasnije Rimskom Carstvu.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Rimska vojska

Rimsko Carstvo

Rimsko Carstvo je uobičajeni naziv za rimsku državu nakon što ju je preustrojio Oktavijan August u zadnja 3 desetljeća prije Krista.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Rimsko Carstvo

Rimsko pravo

Rimsko pravo (ius Romanum, ius Romanorum) označava pravni poredak koji je vrijedio u rimskoj državi od osnutka Rima, koji se prema predaji veže uz 753. godinu pr. Kr., pa do smrti istočnorimskog cara Justinijana 565. godine.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Rimsko pravo

Robovlasništvo

mini Robovlasništvo je prvi oblik klasnog i izrabljivačkog društvenog uređenja, a temelji se na privatnom vlasništvu i na prisilnom radu robova.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Robovlasništvo

Romanski jezici

''Romanski jezici'' u svijetuPlavo-francuski, zeleno-španjolski, narančasto-portugalski, žuto-talijanski, crveno-rumunjski Romanski jezici (Privatni kod:; također poznati i kao novolatinski jezici) su podskupina italskih jezika, posebno onih koji su se razvili iz narječja latinskog jezika, odnosno tzv.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Romanski jezici

Rukopis

Vinodolski zakonik Šibenska molitva Rukopis ili manuskript je tekst pisan rukom.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Rukopis

Rumunjski jezik

Rumunjski jezik (ISO 639-3: ron; točnije, dačkorumunjski) najrašireniji je i, po broju govornika, najveći jezik grane istočnoromanskih jezika.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Rumunjski jezik

Samoglasnik

Samoglasnik (također i otvornik ili vokal) u fonetici jest naziv za glas koji se stvara bez zapreke u govornom traktu tako da zračna struja slobodno prolazi od pluća do usana.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Samoglasnik

Sardinski jezici

Sardinski jezici (Sardu, Saldu ISO 639) skupina su južnoromanskih jezika s otoka Sardinije, kojoj pripadaju kampidanski, logudorski, sasarski (sasareški) i galurski (galureški).

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Sardinski jezici

Semantika

Semantika (grčki semantikos, koji daje znakove, značajan, simptomatičan, od sema, znak) se odnosi na aspekte značenja koji su izraženi u jeziku, kodu ili nekom drugom obliku predstavljanja.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Semantika

Sinajski poluotok

Sinajski poluotok Sinajska pustinja Sinajski poluotok ili samo Sinai je trokutasti poluotok u Egiptu površine oko 60 000 kilometara kvadratnih.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Sinajski poluotok

Sinkopa

Sinkopa (grč. συγχοπὴ (συνκοπὴ).

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Sinkopa

Sintaksa

Nazivom sintaksa (od starogrčkog συν- syn-, „zajedno”, i τάξις táxis, „uređivanje”; od grč. sýntaksis: slaganje u red, uređivanje ≃ sin- + táksis: red) u jezikoslovlju se označuje dio gramatike u kojem se proučavaju pravila koja upravljaju ustrojem rečenica te određuju njihovu relativnu gramatikalnost.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Sintaksa

Sklonidba

Sklonidba ili deklinacija jest mijenjanje riječi po padežima, čime im se daje sintaktička uloga u rečenici.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Sklonidba

Slog

Slog je jedinica za oblikovanje govornih zvukova.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Slog

Službeni jezik

Službeni jezik je jezik izričito određen kao takav u ustavu ili zakonu neke zemlje, države ili teritorija.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Službeni jezik

Sprezanje

Sprezanje ili konjugacija u hrvatskome jeziku promjena je glagolskoga oblika prema licu, broju, vremenu i načinu.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Sprezanje

Srednji vijek

rezbarenih dragulja. Srednji vijek razdoblje je u povijesti Europe koje je trajalo od 5. do 15. stoljeća.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Srednji vijek

Standardni jezik

Standardni jezik je nadregionalni oblik jezika svih slojeva društva.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Standardni jezik

Starofrancuski jezik

Starofrancuski jezik (ISO 639: fro), povijesni jezik francuske podskupine indoeuropskih jezika koji se u srednjovjekovno doba između 10 i 15 stoljeća govorio na području današnje središnje i sjeverne Francuske i Belgije.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Starofrancuski jezik

Stil

Stil (lat. stilus od gr. stylos — držak, pisaljka) je način izražavanja, koji karakteriziraju sve one značajke po kojima se razlikuje od ostalih; tj.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Stil

Sufiks

Sufiks (također postfiks, dometak) u gramatici označava afiks koji dolazi nakon korijena riječi.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Sufiks

Svećenik

Katolički svećenici u Rimu Svećenik (staroslavenski: свештеникъ), posebno pripremljena osoba koja prinosi misne žrtve i obavlja druge vjerske obrede.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Svećenik

Talijanski jezik

Talijanski jezik (ISO 639-3: ita; talijanski: italiano ili lingua italiana) romanski je jezik, uže italo-dalmatske skupine.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Talijanski jezik

Terencije

Publije Terencije Afer Naslovna strana iz Colmanovog Terencija, 1765. Publije Terencije Afer (lat. Publius Terentius Afer; Afer znači "Afrikanac") bio je rimski komediograf.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Terencije

Traktat

Traktat (latinski tractatus - obrađivanje) je opširna i detaljna rasprava ili studij o nekom određenom pitanju ili predmetu.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Traktat

Umanjenica

Umanjenica ili deminutiv (lat. deminutivum) je imenica s umanjenim značenjem.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Umanjenica

Veznici

Veznici su nepromjenjiva vrsta riječi, jezični pomoćni element (najčešće jedna ili dvije riječi).

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Veznici

Vokativ

Vokativ (lat. vocare.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Vokativ

Vulgata

Biblija Vulgata, izdanje 1590. Vulgata (lat.), tradicijski je naziv za prijevod Biblije na latinski što ga je učinio sv. Jeronim po nalogu pape Damasa od 383. do 405. – 406.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Vulgata

Zagreb

Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Zagreb

Zamjenice

Zamjenice su u gramatikama mnogih jezika vrsta riječi koje zamjenjuju druge riječi (osobito imenice), i riječi izvedene iz njih.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Zamjenice

Zapad

Zapad je strana svijeta nasuprot istoku.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Zapad

Zapadno Rimsko Carstvo

Zapadno Rimsko Carstvo (naziv je novijeg podrijetla; prema ondašnjem stajalištu, postojalo je samo jedno carstvo s dva vladara) nastalo je podjelom Rimskog Carstva 395. godine kada je rimski car Teodozije I. Veliki podijelio carstvo svojim sinovima, tako da je zapadni dio dobio Honorije, a istočni Arkadije.

Pogledaj Vulgarni latinski jezik i Zapadno Rimsko Carstvo

Također poznat kao Vulgarni latinitet, Vulgarni latinski.

, Germanski jezici, Gladijatori, Glagoli, Glas, Grafem, Grafit, Grafiti, Gramatika, Grčki jezik, Grgur iz Toursa, Helenizam, Hispanija, Hodočašće, Homer, Imenice, Imperfekt, Indoeuropski jezici, Infinitiv, Itala, Italija, Jednina, Jezikoslovlje, Južnoslavenski jezici, Justinijan I. Veliki, Karlo Veliki, Katalonski jezik, Katul, Kelti, Klasična filologija, Književnost, Koine, Komedija, Kondicional, Konjugacija, Konstanz, Kralj, Kršćanstvo, Latinska Amerika, Latinski jezik, Međunarodna fonetska abeceda, Merovinzi, Metafora, Metrika, Množina, Moć, Morfologija (jezikoslovlje), Napulj, Njemačka, Njemački jezik, Nominativ, Okcitanski jezik, Opatija, Općina, Padež, Palatalizacija, Palestina, Paradigma, Perfekt, Petronije, Pireneji, Pirenejski poluotok, Plaut, Pluskvamperfekt, Poezija, Pokazne zamjenice, Pomoćni glagoli, Pompeji, Portugalski jezik, Povratne zamjenice, Pravo, Pravopis, Predmetak, Prezent, Pridjevi, Prijedlozi, Prilozi, Publije Vergilije Maron, Reichenau, Retoromanski jezici, Rim, Rimini, Rimska književnost, Rimska provincija, Rimska vojska, Rimsko Carstvo, Rimsko pravo, Robovlasništvo, Romanski jezici, Rukopis, Rumunjski jezik, Samoglasnik, Sardinski jezici, Semantika, Sinajski poluotok, Sinkopa, Sintaksa, Sklonidba, Slog, Službeni jezik, Sprezanje, Srednji vijek, Standardni jezik, Starofrancuski jezik, Stil, Sufiks, Svećenik, Talijanski jezik, Terencije, Traktat, Umanjenica, Veznici, Vokativ, Vulgata, Zagreb, Zamjenice, Zapad, Zapadno Rimsko Carstvo.