Brže od pregledniku!
138 odnosi: Ante Gotovina, Ante Kotromanović, Azerbajdžan, Široki Brijeg, Željka Antunović, Črnomerec, Belgija, Boris Lalovac, Bosna i Hercegovina, Bruxelles, Bukurešt, Cipar, Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja, Davor Bernardić, Davorko Vidović, Demokrati (hrvatska politička stranka), Domovinski rat, Državno odvjetništvo Republike Hrvatske, Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske, Edi Rama, Engleski jezik, Euro, Europska migracijska kriza 2015., Europska unija, Europski sud za ljudska prava, Europski uhidbeni nalog, Francuski jezik, Franjo Tuđman, Gordan Maras, Gorski Karabah, Građansko-liberalni savez, Grci, Hag, Hillary Rodham Clinton, HNS, Hrvati Bosne i Hercegovine, Hrvatska demokratska zajednica, Hrvatska radiotelevizija, Hrvatska seljačka stranka, Hrvatska stranka umirovljenika, Hrvatski jezik, Hrvatski laburisti – Stranka rada, Hrvatski lokalni izbori 2013., Hrvatski parlamentarni izbori 2000., Hrvatski parlamentarni izbori 2003., Hrvatski parlamentarni izbori 2007., Hrvatski parlamentarni izbori 2011., Hrvatski parlamentarni izbori 2015., Hrvatski parlamentarni izbori 2016., Hrvatski predsjednički izbori 2014., ..., Hrvatski predsjednički izbori 2019., Hrvatski sabor, Hrvatsko žrtvoslovno društvo, I. gimnazija u Zagrebu, Istarski demokratski sabor, Istočna Europa, Ivan Šimonović, Ivan Jakovčić, Ivan Vrdoljak, Ivica Račan, Ivo Josipović, Izbori za Europski parlament 2013., Jadranka Kosor, Jadransko more, Josip Perković, Kina, Kolinda Grabar-Kitarović, Kukuriku koalicija, Ljubo Jurčić, Marko Veselica, Milanka Opačić, Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske, Mirando Mrsić, Miro Barešić, Miroslav Škoro, Mladen Markač, Mostar, Narodna stranka – Reformisti, Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije, NATO, Njemačka, Operacija Oluja, Organizacija za europsku sigurnost i suradnju, Oružane snage Republike Hrvatske, Pelješki most, Političar, Pravni fakultet u Zagrebu, Pravo, Predrag Matić, Predsjednik Republike Hrvatske, Predsjednik Vlade Republike Hrvatske, Primorsko goranski savez, Radimir Čačić, Rat u Bosni i Hercegovini, Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji, Ruski jezik, Sarajevo, Schengenski sporazum, Senj, Silvano Hrelja, Sinj, Slavko Linić, Socijaldemokratska partija Hrvatske, Srednja škola, Stjepan Mesić, Termoelektrana Plomin, Tihomir Orešković, Tomislav Karamarko, Tonino Picula, Trgovački sudovi u Hrvatskoj, Trnje, UDBA, Ustav Bosne i Hercegovine, Večernji list, Vesna Pusić, Vijeće Europe, Vitez (BiH), Vladimir Veselica, Vlatko Pavletić, Vukovar, Zagreb, Zdravko Mustač, Zoran Milanović (basist), Zračna luka „Franjo Tuđman”, 19. veljače, 1966., 1990., 2. lipnja, 2007., 2009., 2011., 2015., 2016., 2020., 22. siječnja, 23. prosinca, 26. studenoga, 30. listopada. Proširite indeks (88 više) »
Ante Gotovina
Ante Gotovina (Tkon na otoku Pašmanu, 12. listopada 1955.) umirovljeni je general Hrvatske vojske.
Novi!!: Zoran Milanović i Ante Gotovina · Vidi više »
Ante Kotromanović
Ante Kotromanović (Potravlje kod Sinja, 8. svibnja 1968.), hrvatski političar i brigadir, ministar obrane Republike Hrvatske u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Zoran Milanović i Ante Kotromanović · Vidi više »
Azerbajdžan
Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero.
Novi!!: Zoran Milanović i Azerbajdžan · Vidi više »
Široki Brijeg
Široki Brijeg je grad u Bosni i Hercegovini i sjedište Županije Zapadnohercegovačke.
Novi!!: Zoran Milanović i Široki Brijeg · Vidi više »
Željka Antunović
Željka Antunović (Virovitica, 15. rujna 1955.), hrvatska političarka.
Novi!!: Zoran Milanović i Željka Antunović · Vidi više »
Črnomerec
Črnomerec je gradska četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.
Novi!!: Zoran Milanović i Črnomerec · Vidi više »
Belgija
Belgija, službeno Kraljevina Belgija (niz.: Koninkrijk België; fra.: Royaume de Belgique; njem.: Königreich Belgien) država je u zapadnoj Europi, graniči s Nizozemskom na sjeveru, Njemačkom na istoku, Luksemburgom na jugoistoku i Francuskom na jugozapadu, te izlazi na Sjeverno more. Površinom s prostire na 30 528 km² te ima više od 11,5 milijuna stanovnika. S 380 stanovnika po km² jedna je od najnapučenijih europskih država. Njena institucionalna organizacija je složena i strukturirana na regionalnoj i jezičnoj osnovi. Podijeljena je na tri visoko autonomne regije: Flamanska regija (Flandrija) na sjeveru, Valonska regija (Valonija) na jugu i Regija glavnog grada Bruxellesa. Bruxelles je najmanja i najgušće naseljena regija, kao i najbogatija regija u smislu BDP-a po glavi stanovnika. Belgija je na kulturnom križanju germanske i romanske Europe te je jezično podijeljena s nizozemskim govornim područjem u Flandriji na sjeveru, francuskim u Valoniji na jugu te malim njemačkim govornim područjem na istoku, što je odraženo u državnim institucijama i političkoj povijesti. Glavni grad Bruxelles je dvojezično područje, iako većina stanovnika govori francuskim jezikom. Belgija je ime dobila po keltskom plemenu imena Belgae te od rimske provincije na sjeveru Galije poznate kao Gallia Belgica. U srednjem vijeku Belgija je bila središte trgovine i umjetnosti. Od 16. stoljeća poprište je mnogih ratova između europskih sila. Neovisnost od Nizozemske dobila je 1830. godine. Belgija je jedna od osnivačkih članica Europske unije i NATO-a. U glavnom belgijskom gradu Bruxellesu sjedište je tih dviju organizacija.
Novi!!: Zoran Milanović i Belgija · Vidi više »
Boris Lalovac
mr.
Novi!!: Zoran Milanović i Boris Lalovac · Vidi više »
Bosna i Hercegovina
Bosna i Hercegovina (skraćeno: BiH; srp. Босна и Херцеговина, БиХ) je država u Jugoistočnoj Europi.
Novi!!: Zoran Milanović i Bosna i Hercegovina · Vidi više »
Bruxelles
Bruxelles (fr.) ili Brussel (niz.), u hrvatskim izvorima do ulaska u Jugoslaviju: Bruselj (izgovor: Brisel) glavni je i najveći grad Kraljevine Belgije.
Novi!!: Zoran Milanović i Bruxelles · Vidi više »
Bukurešt
Bukurešt (rumunjski: Bucureşti) je glavni i najveći grad Rumunjske.
Novi!!: Zoran Milanović i Bukurešt · Vidi više »
Cipar
Cipar je otočna država u istočnom Sredozemlju. Cipar je dugo bio raskrižje Europe, Azije i Afrike, i još uvijek su prisutni mnogi tragovi drevnih civilizacija – rimske, bizantinske i venecijanske. Glavne gospodarske aktivnosti otoka su turizam, trgovačka mornarica, izvoz odjeće i farmaceutskih proizvoda, te poslovne usluge. Gospodarstvo Cipra je gospodarstvo s visokim dohotkom prema Svjetskoj banki. Od turske invazije 1974. zemlja je de facto podijeljena na veći međunarodno priznati južni dio nastanjen uglavnom Grcima i manji sjeverni dio – samoproglašenu Tursku Republiku Sjeverni Cipar.
Novi!!: Zoran Milanović i Cipar · Vidi više »
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja
Dan pobjede i domovinske zahvalnosti i Dan hrvatskih branitelja slavi se u Hrvatskoj 5. kolovoza svake godine kao spomen na pobjedu u Domovinskom ratu.
Novi!!: Zoran Milanović i Dan pobjede i domovinske zahvalnosti, Dan hrvatskih branitelja · Vidi više »
Davor Bernardić
Davor Bernardić (Zagreb, 5. siječnja 1980.), hrvatski je fizičar, saborski zastupnik i međunarodni tajnik u stranci Socijaldemokrati Hrvatske od 2022.
Novi!!: Zoran Milanović i Davor Bernardić · Vidi više »
Davorko Vidović
Davorko Vidović (Sisak, 26. lipnja 1956.), bivši sisački gradonačelnik i ministar rada i socijalne skrbi (2000. – 2003.) u Vladi Republike Hrvatske i saborski zastupnik.
Novi!!: Zoran Milanović i Davorko Vidović · Vidi više »
Demokrati (hrvatska politička stranka)
Stranka Demokrati hrvatska je progresivna politička stranka lijevog centra.
Novi!!: Zoran Milanović i Demokrati (hrvatska politička stranka) · Vidi više »
Domovinski rat
Domovinski rat bio je obrambeno-osloboditeljski rat za neovisnost i cjelovitost Republike Hrvatske protiv agresije udruženih velikosrpskih snaga – ekstremista iz Hrvatske, BiH (posebice Republike Srpske), te Srbije i Crne Gore. U početnim dijelovima rata važnu ulogu u napadima na Republiku Hrvatsku imala je Jugoslavenska narodna armija (JNA), u to vrijeme još uvijek barem nominalno zajednička vojna sila svih članica SFRJ; koja je međutim u tijeku nekoliko mjeseci reorganizirana u tri zajedničkim zapovijedanjem i opskrbom bitno povezane vojske - Srpsku vojsku Krajine u Hrvatskoj, Vojsku Republike Srpske u BiH, te Vojsku Jugoslavije na području Srbije i Crne Gore. Domovinskom je ratu prethodila pobuna dijela srpskoga pučanstva u Hrvatskoj – tzv. balvan revolucija – koja je izbila 17. kolovoza 1990. i zbog koje su se na više strana dogodili manji oružani incidenti. Na strategijskoj razini Domovinski rat sastojao se od tri etape. U prvoj etapi, do siječnja 1992., izvršena je "puzajuća" vojna agresija na Hrvatsku, koja je bila prisiljena na obranu. Makar se nadao razriješiti sukob političkim i diplomatskim sredstvima, hrvatski državni vrh je poduzeo neophodne korake da osigura opstanak hrvatske države, isprva jačanjem postrojbi policije. Vrh JNA, suočen s međunarodnom situacijom u kojoj se raspada komunistički blok, te gdje unutar same Jugoslavije sukobljeni interesi naroda koji su je sačinjavali vode prema njenoj potpunoj dezintegraciji, odlučio je već 1990. godine pristupiti reorganizaciji, u sklopu aktivnosti nazvanih Jedinstvo-3: tu se sustavno ojačavalo mirnodopske snage JNA raspoređene u dijelovima SFRJ na kojima je očekivala angažman, a smanjila ih na područjima gdje JNA nije očekivala probleme i onima koja su podržavala njezinu političku opciju. Potom JNA odlučuje - u posve ilegalnoj akciji masovnog dijeljenja vojnog naoružanja i opreme civilima provedenoj početkom 1991. godine - naoružati etničke Srbe u Hrvatskoj (te u BiH), te onemogućiti legalnim hrvatskim vlastima da kontroliraju područja na kojima bi srpski ekstremisti podizali barikade i organizirali paralelni sustav vlasti. Oružani sukobi počeli su u travnju 1991. uz postupno očitovanje naklonjenosti JNA srpskim pobunjenicima, koji su zauzimali selo po selo i gradić po gradić u područjima koja su bila u većoj ili manjoj mjeri nastanjena etničkim Srbima. Od kolovoza 1991. ti su sukobi prerasli u izravnu agresiju iz Srbije, kojom se nastojalo učvrstiti i proširiti područje koje su lokalne snage sastavljene od pobunjenih Srba potpomognutih od JNA uspjele osvojiti vojnim djelovanjima manjeg intenziteta. Naposljetku je Hrvatska pružila dovoljno snažan i uporan otpor agresiji te su uspostavljene čvrste linije bojišta. Na okupiranim područjima, djelovat će od toga vremena pa do kraja rata paradržava imenom Republika Srpska Krajina, koja neće dobiti nikakvo međunarodno priznanje, a čija sva tri uzastopna predsjednika - Milan Babić, Goran Hadžić i Milan Martić - su na Međunarodnom sudu za ratne zločine počinjene na području bivše Jugoslavije osuđeni na dugogodišnje zatvorske kazne, zbog teških i masovnih ratnih zločina protiv ratnih zarobljenika i civilnog stanovništva. U drugoj etapi, od siječnja 1992. do svibnja 1995., došlo je do zastoja u agresiji i do razmještaja mirovnih snaga UN-a duž crta prekida vatre. Za Hrvatsku je to bila etapa diplomatskih nastojanja i pregovora te strpljivog jačanja snaga, uz provedbu operacija taktičke razine u kojima su oslobođeni manji dijelovi teritorija; tu je vjerojatno najznatniji angažman u oslobođenju Dubrovačkog primorja. U ovoj je fazi započeo i Rat u Bosni i Hercegovini, koja vjerojatno ne bi opstala bez značajne potpore Hrvatske; tijekom tog rata je međutim nastao i Bošnjačko-hrvatski sukob. U trećoj etapi, u svibnju i kolovozu 1995., bile su izvedene navalne operacije u kojima je naposljetku u Operaciji Oluja oslobođen najveći dio okupiranoga područja u Posavini i zapadnoj Slavoniji te na Banovini, Kordunu, u Lici i u sjevernoj Dalmaciji. U mjesecima nakon Operacije Oluja uslijedile su vojne operacije na teritoriju Bosne i Hercegovine, gdje su uz suradnju Armije RBiH i snaga HVO postrojbe Hrvatske vojske u Operaciji Maestral došle nadomak Banja Luke i omogućile mirovne pregovore u Daytonu, koji su rezultirali trajnijim mirom. Naposljetku je - kao svojevrsna četvrta etapa - preostalo okupirano područje u hrvatskom Podunavlju reintegrirano bez korištenja vojne sile, uz pomoć prijelazne međunarodne uprave (1996. – 1998.). Sklapanje Erdutskog sporazuma u studenom 1995. godine učinilo je nepotrebnim provedbu planirane hrvatske Operacije Grom, te omogućilo okončanje neprijateljstava bez daljnjih žrtava i razaranja. Najveće ratne žrtva i razaranja pretrpjela je Hrvatska u prvoj etapi. Intenzitet sukoba je u prvoj etapi rata rastao, kako je radikalna srpska politika uspijevala ovladavati mogućnošću da oružanom silom djeluje protiv Hrvatske: u kolovozu 1990. godine nastaju neredi u kojima se blokiraju prometnice u blizini naselja sa srpskim stanovništvom ("balvan revolucija"); u ožujku 1991. godine počinju prvi oružani sukobi srpskih pobunjenika - kojima je do tada JNA ilegalno podijelila goleme količine naoružanja i organizirala ih u oveće postrojbe - s hrvatskom policijom; u kolovozu 1991. god. počinju napadi na Vukovar u koju se uključuju krupne oklopne jedinice s masivnom topničkom i zrakoplovnom podrškom; 7. listopada 1991. godine borbeni zrakoplovi JNA raketiraju banske dvore u Zagrebu, u pokušaju da se pobije vrh hrvatske vlasti, a širom Hrvatske pokreću se vrlo agresivne operacije u pokušaju da se posve slomi hrvatsku obranu: tek nakon toga je Hrvatska posve prekinula vezu s jugoslavenskom federacijom: jugoslavenski dinar se i poslije toga stanovito vrijeme koristio kao sredstvo plaćanja (i) u Hrvatskoj, dok nije 23. prosinca 1991. godine zamijenjen hrvatskim dinarom (ISO 4217: HRD; jugoslavenski dinar je razmijenjen u hrvatski dinar prema tečaju 1:1). U počecima rata iz mjeseca u mjesec postepeno raste spremnost profesionalnog sastava JNA i hrvatskih Srba da sudjeluju u protuhrvatskim oružanim akcijama, dostigavši vrhunac u vrijeme bitke za Vukovar od kolovoza do studenog 1991. god. i bitke za Dubrovnik u isto doba. Oružane snage srpske pobune su organizirane izravnim dodjeljivanjem elemenata JNA, uključujući tu čak i zrakoplovne postrojbe, da služe kao Srpska vojska Krajine, ne prekidajući ni u jednom razdoblju rata opskrbu i dotok zapovjednog kadra iz Srbije - ali i organiziranost Hrvatske da brani svoju suverenost i teritorijalnu cjelovitost: kraj rata 1995. godine nastupa u vrijeme kada se odnos snaga odlučno preokrenuo na hrvatsku stranu. U ratu je poginulo preko 21.000 ljudi: 13.583 na hrvatskoj strani (uključujući nestale) prema Ivi Goldsteinu ili 15.970 prema Draženu Živiću, znanstvenom suradniku Instituta društvenih znanosti "Ivo Pilar", te 8.039 na srpskoj strani, od toga 6.760 na područjem pod kontrolom pobunjenih Srba, a 1.279 vojnika JNA, prema beogradskim službenim podatcima. Ratom i ratnim razaranjem bilo je obuhvaćeno 54% hrvatskog teritorija, na kojem je živjelo 36% hrvatskog stanovništva. Pod okupacijom se našlo 14.760 km2 ili 26% hrvatskog teritorija. Nijedan hrvatski vojnik nije stupio na teritorij Srbije. U prosincu 1991. godine u Hrvatskoj je bilo oko 550.000 prognanika i izbjeglica, a k tome je 150.000 ljudi bilo u izbjeglištvu u inozemstvu. U obrani Hrvatske sudjelovalo je 5% žena, odnosno njih 23.080, od kojih je 127 poginulo, a 1.113 ostalo trajnim invalidima. Prema podatcima Državne revizije, izravna ratna šteta u Hrvatskoj u razdoblju 1990.–1999. godine iznosila je 236.431.568.000 kuna ili 65.350.635.000 DEM. Uništeno je 180.000 domova te 25% hrvatskog gospodarstva. Kako su se osiguravali uvjeti za život u gradovima i selima blizu bojišnice, broj prognanika i izbjeglica u samoj Hrvatskoj smanjio se s 550 tisuća krajem 1991. na 386.264 u 1995. godini Istodobno je broj izbjeglica u inozemstvu smanjen od 150 na 57 tisuća. Počevši od 1995. godine počinje masovan povratak prognanika i izbjeglica na područja koja su ponovo stavljena pod kontrolu hrvatskih vlasti. Bitna osobina hrvatskog obrambeno-oslobodilačkog rata jest, da napadač nije pokazivao tek namjeru samo fizički osvojiti ozemlje, nego i volju za potpunim uništenjem identiteta Hrvatske i Hrvata - čovjeka, kulture i povijesti. O tome svjedoče primjerica granatiranja šibenske katedrale i zadarske prvostolnice, dakle objekata goleme kulturalne važnosti, koji se nalaze daleko od bilo kakvih legitimnih vojnih ciljeva ili infrastrukture. Kratki video pregled u ratu preko zemljovida. Međunarodna zajednica je nastojala posredovati radi postizanja mira: prijedlozi su redom uključivali odricanje od dijelova hrvatskog teritorija, ili barem bitnog umanjenja hrvatskog suvereniteta na dijelovima svojeg teritorija; dogovor će biti postignut tek 1995. godine, nakon što je Hrvatska vojska odnijela prevagu na vojnom polju. te će uključivati tek amnestiju za one koji su sudjelovali u oružanoj pobuni i jamstvo građanskih i manjinskih prava za hrvatske građane srpske etničke pripadnosti Vremenski i u praktičnom smislu, domovinski rat se zapravo ne može sagledati posve odvojeno od rata u Bosni i Hercegovini koji se odvijao u isto vrijeme na obližnjem prostoru, s istim agresorom koji je imao jedinstveni cilj - stvaranje Velike Srbije; ta se dva susjedna prostora mora promatrati kao jedinstveno i neodvojivo ratište. Srbija je organizirala, naoružavala i zapovijedala srpskim snagama u RH i u susjednoj BiH, zbog čega je bila izvrgnuta međunarodnim gospodarskim sankcijama. Kako Hrvatska, kao a ni susjedna BiH, nije odustajala od obrane svojeg teritorijalnog integriteta, Srbija je s vremenom imala sve manje snage financirati ratovanje, a osobito Hrvatska vojska će biti sve organiziranija i bolje opremljena - te će se do 1995. godine odnos snaga dovoljno promijeniti, da se srpskoj strani nanese potpuni poraz, bez izrazito velikih ljudskih žrtava.
Novi!!: Zoran Milanović i Domovinski rat · Vidi više »
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske
Državno odvjetništvo Republike Hrvatske je prema Ustavu Republike Hrvatske samostalno i neovisno pravosudno tijelo ovlašteno i dužno postupati protiv počinitelja kaznenih i drugih kažnjivih djela, poduzimati pravne radnje radi zaštite imovine Republike Hrvatske te podnositi pravna sredstva za zaštitu Ustava i zakona.
Novi!!: Zoran Milanović i Državno odvjetništvo Republike Hrvatske · Vidi više »
Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske
Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske je saziv Vlade Republike Hrvatske, kojoj je mandat započeo 23. prosinca 2011., a okončan je 22. siječnja 2016. Predsjednik Vlade bio je Zoran Milanović (SDP).
Novi!!: Zoran Milanović i Dvanaesta Vlada Republike Hrvatske · Vidi više »
Edi Rama
Edvin "Edi" Rama (Tirana, 4. srpnja 1964.), albanski političar, umjetnik, pisac i košarkaš, lider Socijalističke partije Albanije (od 2005.), bivši gradonačelnik Tirane, te aktualni premijer Republike Albanije (od 2013.).
Novi!!: Zoran Milanović i Edi Rama · Vidi više »
Engleski jezik
skyblue Države u kojima je engleski jezik samo službeni Engleski jezik (ISO 639-3: eng) jedan je od dvaju jezika engleske podskupine zapadnogermanskih jezika kojim govori više od 328 008 000 ljudi, a poznaje ga 508 milijuna diljem svijeta od čega većina živi na području Ujedinjenoga Kraljevstva (55 000 000; 1984.), Sjedinjenih Američkih Država (210 000 000; 1984.), Australije (15 682 000; 1987), Novog Zelanda (3 213 000; 1987.), Irskoj (2 600 000; 1983.), Zimbabveu (375 490; 1969.), Singapuru (227 000; 1985.), Liberiji (69 000; 1993.), Izraelu (100 000; 1993.) i drugdje.
Novi!!: Zoran Milanović i Engleski jezik · Vidi više »
Euro
Euro (simbol: €; kod: EUR) službena je valuta 20 od 27 država članica Europske unije.
Novi!!: Zoran Milanović i Euro · Vidi više »
Europska migracijska kriza 2015.
Države iz kojih dolazi najviše migranata Europska migracijska kriza 2015. naziv je migracije stanovnika afričkih i azijskih zemalja prema državama Europske unije.
Novi!!: Zoran Milanović i Europska migracijska kriza 2015. · Vidi više »
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Novi!!: Zoran Milanović i Europska unija · Vidi više »
Europski sud za ljudska prava
Europski sud za ljudska prava (skr. ESLJP) (eng. European Court of Human Rights (ECHR), fr. Cour européenne des Droits de l' Homme (CEDH)), također poznat i kao Sud u Strasbourgu, je međunarodni sud Vijeća Europe koji tumači Europsku konvenciju o ljudskim pravima.
Novi!!: Zoran Milanović i Europski sud za ljudska prava · Vidi više »
Europski uhidbeni nalog
Europski uhidbeni nalog (skraćeno EUN) nalog je nadležnog pravosudnog tijela države članice EU za uhićenje i predaju osobe koja se zatekne u drugoj državi članici u svrhu kaznenoga progona ili izvršenja zatvorske kazne ili mjere koja uključuje oduzimanje slobode.
Novi!!: Zoran Milanović i Europski uhidbeni nalog · Vidi više »
Francuski jezik
Francuski jezik u svijetu:-tamno plavo: materinski jezik-plavo: administrativni jezik-svijetloplavo: jezik kulture-zeleno: frankofone manjine. Francuski jezik (ISO 639-3: fra) je jedan od romanskih jezika koji se prvenstveno koristi u Francuskoj i njenim prekomorskim departmanima i teritorijima, u Belgiji (uz flamanski i njemački), Luksemburgu (uz luksemburški i njemački), Monaku i Švicarskoj (uz njemački, talijanski i retoromanski), u Kanadi (poglavito u pokrajini Québec) te u bivšim francuskim i belgijskim kolonijama.
Novi!!: Zoran Milanović i Francuski jezik · Vidi više »
Franjo Tuđman
Dr.
Novi!!: Zoran Milanović i Franjo Tuđman · Vidi više »
Gordan Maras
Gordan Maras (Zagreb, 13. lipnja 1974.) hrvatski političar, ekonomist, ministar poduzetništva i obrta u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Zoran Milanović i Gordan Maras · Vidi više »
Gorski Karabah
Gorski Karabah, u hrvatskim i drugim zapadnim izvorima često spominjan pod ruskim imenom Nagorno-Karabah, (armenski: Արցախ, tj. Artsakh ili Լեռնային Ղարաբաղ, tj. Lernayin Gharabagh, azerski: Dağlıq Qarabağ, ruski: Нагорный Карабах, Nagornij Karabah) bila je nepriznata država koja se nalazi u Zakavkazju čiju neovisnost priznaju tri također nepriznate države koje nisu članice Ujedinjenih naroda (Aphazija, Južna Osetija, Pridnjestrovlje).
Novi!!: Zoran Milanović i Gorski Karabah · Vidi više »
Građansko-liberalni savez
Građansko-liberalni savez hrvatska je liberalna politička stranka.
Novi!!: Zoran Milanović i Građansko-liberalni savez · Vidi više »
Grci
Grčki tradicionalni plesači iz Sfakie s Krete. Grci (Heleni; Hellenes; grč. Έλληνες), jedini narod iz helenske grane Indoeuropljana nastanjen na području današnje Grčke, kojoj pripadaju osim kopnenog dijela, Peloponeza, Krete i otočja i otočići u Egejskom moru.Grci su se nazivali Heleni.
Novi!!: Zoran Milanović i Grci · Vidi više »
Hag
Hag (službeno: ’s-Gravenhage, niz. Den Haag, nje. Den Haag, eng. The Hague) je grad u Nizozemskoj.
Novi!!: Zoran Milanović i Hag · Vidi više »
Hillary Rodham Clinton
Hillary Diane Rodham Clinton (Chicago, 26. listopada 1947.), američka je političarka, diplomatkinja i bivša odvjetnica koja je služila kao 67.
Novi!!: Zoran Milanović i Hillary Rodham Clinton · Vidi više »
HNS
HNS može značiti.
Novi!!: Zoran Milanović i HNS · Vidi više »
Hrvati Bosne i Hercegovine
Hrvati Bosne i Hercegovine su pripadnici hrvatskog naroda koji žive u Bosni i Hercegovini i broje više od pola milijuna pripadnika (571 317), čineći 15,4% ukupnog stanovništva Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvati Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Hrvatska demokratska zajednica
Hrvatska demokratska zajednica (HDZ) hrvatska je politička stranka demokršćanske orijentacije.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatska demokratska zajednica · Vidi više »
Hrvatska radiotelevizija
Zgrada HRT-a na Prisavlju, čija je izgradnja počela 1975. Hrvatska radiotelevizija (skraćeno HRT) hrvatska je javna radijska i televizijska ustanova, kojoj je taj status dodijeljen 2001. Zakonom o Hrvatskoj radioteleviziji: tim Zakonom i propisima donesenim na temelju toga Zakona uređeni su djelatnost, funkcija i sadržaj javnih usluga, financiranje, upravljanje, nadzor i način rada Hrvatske radiotelevizije.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatska radiotelevizija · Vidi više »
Hrvatska seljačka stranka
Hrvatska seljačka stranka je hrvatska politička stranka osnovana 1904. godine pod imenom Hrvatska pučka seljačka stranka.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatska seljačka stranka · Vidi više »
Hrvatska stranka umirovljenika
Hrvatska stranka umirovljenika (kratica HSU) je hrvatska politička stranka centra.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatska stranka umirovljenika · Vidi više »
Hrvatski jezik
Hrvatski jezik (ISO 639-3: hrv) obuhvaća govoreni i pisani hrvatski standardni jezik i sve narodne govore kojima govore i pišu Hrvati.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatski jezik · Vidi više »
Hrvatski laburisti – Stranka rada
Hrvatski laburisti – Stranka rada (skraćeno Laburisti), politička stranka ljevice koja djeluje u Hrvatskoj.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatski laburisti – Stranka rada · Vidi više »
Hrvatski lokalni izbori 2013.
HDSSB Milan Bandić Hrvatski lokalni izbori 2013. su izbori za općinska/gradska vijeća, županijske skupštine i Gradsku skupštinu Grada Zagreba, te izbori općinskih načelnika, gradonačelnika, župana i gradonačelnika Grada Zagreba u Republici Hrvatskoj održani 19.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatski lokalni izbori 2013. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2000.
Zakonu iz 1999. godine) Parlamentarni izbori 2000.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatski parlamentarni izbori 2000. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2003.
Zakonu iz 1999) Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održali su se 23. studenog 2003. godine.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatski parlamentarni izbori 2003. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2007.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor održani su 25. studenog 2007. godine, odnosno 24.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatski parlamentarni izbori 2007. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2011.
Izbori za zastupnike u Hrvatski sabor raspisani su odlukom Predsjednika RH, te održani 4. prosinca 2011. godine, odnosno 3.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatski parlamentarni izbori 2011. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2015.
Izbori za Osmi saziv Hrvatskog sabora održani su 8. studenoga 2015. godine.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatski parlamentarni izbori 2015. · Vidi više »
Hrvatski parlamentarni izbori 2016.
Izbori za Deveti saziv Hrvatskog sabora održani su 11. rujna 2016. godine.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatski parlamentarni izbori 2016. · Vidi više »
Hrvatski predsjednički izbori 2014.
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske šesti su po redu predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatski predsjednički izbori 2014. · Vidi više »
Hrvatski predsjednički izbori 2019.
Izbori za predsjednika Republike Hrvatske 2019./2020. godine sedmi su po redu predsjednički izbori u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatski predsjednički izbori 2019. · Vidi više »
Hrvatski sabor
Hrvatski sabor Hrvatski sabor jednodomno je zastupničko tijelo građana, te nositelj zakonodavne vlasti u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatski sabor · Vidi više »
Hrvatsko žrtvoslovno društvo
Hrvatsko žrtvoslovno društvo (krać. HŽD), utemeljeno 1991. godine, je nevladina, nestranačka, neprofitna znanstvenostručna humanitarna udruga.
Novi!!: Zoran Milanović i Hrvatsko žrtvoslovno društvo · Vidi više »
I. gimnazija u Zagrebu
I.
Novi!!: Zoran Milanović i I. gimnazija u Zagrebu · Vidi više »
Istarski demokratski sabor
Istarski demokratski sabor (IDS, talj. Dieta democratica istriana) je politička stranka regionalistička i socijalno-liberalnog opredjeljenja te dugo vremena najveća regionalistička stranka u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Zoran Milanović i Istarski demokratski sabor · Vidi više »
Istočna Europa
Istočna Europa Istočna Europa europska je regija koju čine države.
Novi!!: Zoran Milanović i Istočna Europa · Vidi više »
Ivan Šimonović
Prof.
Novi!!: Zoran Milanović i Ivan Šimonović · Vidi više »
Ivan Jakovčić
Ivan Jakovčić (Poreč, 15. studenog 1957.), bivši predsjednik IDS-a, od 2014.zastupnik u Europskom parlamentu.
Novi!!: Zoran Milanović i Ivan Jakovčić · Vidi više »
Ivan Vrdoljak
Ivan Vrdoljak (Osijek, 22. lipnja 1972.) hrvatski poduzetnik i bivši političar.
Novi!!: Zoran Milanović i Ivan Vrdoljak · Vidi više »
Ivica Račan
Ivica Račan (Ebersbach, 24. veljače 1944. – Zagreb, 29. travnja 2007.), bio je hrvatski političar, predsjednik Vlade Republike Hrvatske od 27. siječnja 2000. do 23. prosinca 2003. godine i prvi predsjednik Socijaldemokratske partije Hrvatske.
Novi!!: Zoran Milanović i Ivica Račan · Vidi više »
Ivo Josipović
Ivo Josipović (Zagreb, 28. kolovoza 1957.), treći predsjednik Republike Hrvatske u mandatu od 19. veljače 2010. do 18. veljače 2015. godine.
Novi!!: Zoran Milanović i Ivo Josipović · Vidi više »
Izbori za Europski parlament 2013.
Izbori za Europski parlament 2013. izbori su za predstavnike Hrvatske u Europskom parlamentu, održani su 14. travnja 2013. godine.
Novi!!: Zoran Milanović i Izbori za Europski parlament 2013. · Vidi više »
Jadranka Kosor
Jadranka Kosor (Pakrac, 1. srpnja 1953.), hrvatska političarka, 9.
Novi!!: Zoran Milanović i Jadranka Kosor · Vidi više »
Jadransko more
Jadransko more ogranak je Sredozemnoga mora koji odvaja Apeninski poluotok od Jugoistočne Europe te Apeninsko od Dinarskoga gorja.
Novi!!: Zoran Milanović i Jadransko more · Vidi više »
Josip Perković
Josip Perković Josip Perković (Ličko Novo Selo, 17. svibnja 1945.), bivši je djelatnik UDBE, jugoslavenskih tajnih službi, i nekoliko hrvatskih tajnih službi.
Novi!!: Zoran Milanović i Josip Perković · Vidi više »
Kina
Narodna Republika Kina (pojednostavljeno kinesko pismo: 中国; tradicionalno kinesko pismo: 中國; pinyin: Zhōngguó), često zvana samo Kina je država u istočnoj Aziji.
Novi!!: Zoran Milanović i Kina · Vidi više »
Kolinda Grabar-Kitarović
Kolinda Grabar-Kitarović (Rijeka, 29. travnja 1968.) hrvatska je političarka i diplomatkinja, predsjednica Republike Hrvatske od 2015.
Novi!!: Zoran Milanović i Kolinda Grabar-Kitarović · Vidi više »
Kukuriku koalicija
Izborni simbol koalicije Kukuriku koalicija 5. kolovoza 2011. u Kninu; Silvano Hrelja (HSU), Radimir Čačić (HNS), Zoran Milanović (SDP), Ivan Jakovčić (IDS) Kukuriku koalicija bila je koalicija hrvatskih političkih stranaka koje su donijele odluku o zajedničkom izlasku na izbore zastupnika za Hrvatski sabor 2011. godine s ciljem sastavljanja koalicijske vlade.
Novi!!: Zoran Milanović i Kukuriku koalicija · Vidi više »
Ljubo Jurčić
'''Ljubo Jurčić''' Ljubo Jurčić (Ružići, 20. ožujka 1954.), hrvatski je ekonomist i sveučilišni profesor.
Novi!!: Zoran Milanović i Ljubo Jurčić · Vidi više »
Marko Veselica
Marko Veselica (Glavice, 9. siječnja 1936. – Zagreb, 17. veljače 2017.), bio je hrvatski političar i ekonomist, te važan disident u komunističkoj Jugoslaviji.
Novi!!: Zoran Milanović i Marko Veselica · Vidi više »
Milanka Opačić
Milanka Opačić (Zagreb, 17. travnja 1968.), hrvatska političarka, potpredsjednica Vlade i ministrica socijalne politike i mladih u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Zoran Milanović i Milanka Opačić · Vidi više »
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske
Ministarstvo vanjskih i europskih poslova središnje je tijelo državne uprave nadležno za provedbu utvrđene vanjske politike Republike Hrvatske, neposredno ili putem diplomatskih i konzularnih predstavništava Republike Hrvatske u inozemstvu.
Novi!!: Zoran Milanović i Ministarstvo vanjskih i europskih poslova Republike Hrvatske · Vidi više »
Mirando Mrsić
Mirando Mrsić (Split, 14. listopada 1959.), hrvatski hematolog i medicinski direktor, bivši predsjednik političke stranke Demokrati, bivši ministar rada i mirovinskog sustava u vladi Zorana Milanovića te bivši saborski zastupnik u Hrvatskom saboru.
Novi!!: Zoran Milanović i Mirando Mrsić · Vidi više »
Miro Barešić
Miro Barešić (Šibenik, 10. rujna 1950. – Miranje Donje, 31. srpnja 1991.) bio je hrvatski politički emigrant.
Novi!!: Zoran Milanović i Miro Barešić · Vidi više »
Miroslav Škoro
Miroslav Škoro (Osijek, 29. srpnja 1962.) hrvatski je glazbenik, skladatelj, ekonomist i političar.
Novi!!: Zoran Milanović i Miroslav Škoro · Vidi više »
Mladen Markač
Mladen Markač (Đurđevac, 8. svibnja 1955.) bivši je zapovjednik specijalnih redarstvenih jedinica MUP-a Republike Hrvatske u vrijeme Domovinskog rata.
Novi!!: Zoran Milanović i Mladen Markač · Vidi više »
Mostar
Mostar je grad u Bosni i Hercegovini.
Novi!!: Zoran Milanović i Mostar · Vidi više »
Narodna stranka – Reformisti
Narodna stranka – Reformisti je hrvatska parlamentarna politička stranka.
Novi!!: Zoran Milanović i Narodna stranka – Reformisti · Vidi više »
Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije
Narodnooslobodilačka vojska Jugoslavije, punim nazivom Narodnooslobodilačka partizanska i dobrovoljačka vojska Jugoslavije (NOP DVJ) ili Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije (NOV i POJ), kraće i popularnije partizani, naziv je za oružane snage koje su vodile narodnooslobodilački rat na području Jugoslavije tijekom Drugoga svjetskoga rata pod vodstvom tadašnje Komunističke partije Jugoslavije.
Novi!!: Zoran Milanović i Narodnooslobodilačka vojska i partizanski odredi Jugoslavije · Vidi više »
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Novi!!: Zoran Milanović i NATO · Vidi više »
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Novi!!: Zoran Milanović i Njemačka · Vidi više »
Operacija Oluja
Operacija Oluja (4. kolovoza − 7. kolovoza 1995.) velika je vojno-redarstvena operacija u kojoj su Hrvatska vojska i policija oslobodile okupirana područja Republike Hrvatske pod nadzorom pobunjenih Srba na kojima je bila uspostavljena paradržava Republika Srpska Krajina i bez kakva međunarodnoga priznanja.
Novi!!: Zoran Milanović i Operacija Oluja · Vidi više »
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju
Organizacija za europsku sigurnost i suradnju (OESS) (engleski: Organization for Security and Co-operation in Europe (OSCE) je najveća međunarodna organizacija fokusirana na sigurnost. Nadležnosti organizacije uključuju kontrolu oružja, promoviranje ljudskih prava kao i slobode tiska. Sjedište organizacije je u Beču, Austriji. Osnovana je 1973. godine i do 1994. godine djelovala je pod nazivom Konferencija za europsku sigurnost i suradnju (KESS) (engleski: Conference on Security and Co-operation in Europe (CSCE). OESS osnovana je na temelju Povelje Ujedinjenih naroda, kao regionalni aranžman u smislu djelovanja prema Poglavlju VIII. iste. Danas organizacija ima 57 država članica iz Europe, Azije i Sjeverne Amerike. OESS je promatrač opće skupštine Ujedinjenih naroda.
Novi!!: Zoran Milanović i Organizacija za europsku sigurnost i suradnju · Vidi više »
Oružane snage Republike Hrvatske
Oružane snage Republike Hrvatske (skr. OSRH) službeni je naziv za Hrvatsku vojsku.
Novi!!: Zoran Milanović i Oružane snage Republike Hrvatske · Vidi više »
Pelješki most
Pelješki most je most u Dubrovačko-neretvanskoj županiji u Hrvatskoj koji premošćuje Malostonski zaljev između Komarne na kopnu i Brijeste na poluotoku Pelješcu i tako cestovno ostvaruje kontinuitet teritorija Republike Hrvatske prekinut uskim koridorom kojim Bosna i Hercegovina kod Neuma izlazi na more.
Novi!!: Zoran Milanović i Pelješki most · Vidi više »
Političar
G-20 Političar je naziv osobu kojoj je glavna životna djelatnost bavljenje politikom, bilo kao pripadnik institucija državne vlasti, kroz aktivnosti koje mogu biti mandat, izbori, prosvjedne akcije, pučevi ili revolucije.
Novi!!: Zoran Milanović i Političar · Vidi više »
Pravni fakultet u Zagrebu
Pravni fakultet u Zagrebu jedan je od najstarijih fakulteta u Hrvatskoj.
Novi!!: Zoran Milanović i Pravni fakultet u Zagrebu · Vidi više »
Pravo
180px Pravo je ukupnost pravnih pravila, načela i instituta kojima se uređuju odnosi u određenoj društvenoj zajednici (pravo u objektivnom smislu).
Novi!!: Zoran Milanović i Pravo · Vidi više »
Predrag Matić
Predrag Fred Matić (Požega, 2. lipnja 1962.), hrvatski je branitelj, ministar branitelja u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske, zastupnik u Hrvatskom saboru te aktualni zastupnik u Europskom parlamentu.
Novi!!: Zoran Milanović i Predrag Matić · Vidi više »
Predsjednik Republike Hrvatske
Predsjednik Republike Hrvatske je državni poglavar Republike Hrvatske.
Novi!!: Zoran Milanović i Predsjednik Republike Hrvatske · Vidi više »
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske
Predsjednik Vlade Republike Hrvatske (kolokvijalno premijer) nalazi se na čelu hrvatske vlade, koja provodi izvršnu vlast u Republici Hrvatskoj.
Novi!!: Zoran Milanović i Predsjednik Vlade Republike Hrvatske · Vidi više »
Primorsko goranski savez
Primorsko goranski savez (PGS) hrvatska je regionalna politička stranka koja djeluje na području Hrvatskog primorja i Kvarnera te Gorskoga kotara.
Novi!!: Zoran Milanović i Primorsko goranski savez · Vidi više »
Radimir Čačić
Radimir Čačić (Zagreb, 11. svibnja 1949.), hrvatski je političar i gospodarstvenik, od kraja 2011.
Novi!!: Zoran Milanović i Radimir Čačić · Vidi više »
Rat u Bosni i Hercegovini
Rat u Bosni i Hercegovini je opće prihvaćeni naziv za međunarodni oružani sukob na području Bosne i Hercegovine, koji se vodio između 18. rujna 1991. i 14. prosinca 1995. godine.
Novi!!: Zoran Milanović i Rat u Bosni i Hercegovini · Vidi više »
Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji
Glasački listić s referenduma Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji održao se 22. siječnja 2012. godine.
Novi!!: Zoran Milanović i Referendum o pristupanju Hrvatske Europskoj uniji · Vidi više »
Ruski jezik
Ruski jezik (ISO 639-3: rus) je slavenski jezik s najvećim brojem govornika.
Novi!!: Zoran Milanović i Ruski jezik · Vidi više »
Sarajevo
Sarajevo (stari hrvatski naziv: Vrhbosna) glavni je i najveći grad Bosne i Hercegovine.
Novi!!: Zoran Milanović i Sarajevo · Vidi više »
Schengenski sporazum
Europska unija Ulazak u Poljsku Schengenski sporazum je 14. lipnja 1985. potpisalo pet europskih država: Belgija, Francuska, Njemačka, Luksemburg i Nizozemska.
Novi!!: Zoran Milanović i Schengenski sporazum · Vidi više »
Senj
Senj je grad u Ličko-senjskoj županiji.
Novi!!: Zoran Milanović i Senj · Vidi više »
Silvano Hrelja
Osnivanje Kukuriku koalicije: Ivan Jakovčić, Zoran Milanović, Radimir Čačić i Silvano Hrelja Silvano Hrelja (Hreljani kod Žminja, 14. ožujka 1958. (pristupljeno 7. studenoga 2017.)), hrvatski je političar, bivši predsjednik i bivši član Hrvatske stranke umirovljenika.
Novi!!: Zoran Milanović i Silvano Hrelja · Vidi više »
Sinj
Sinj je grad u Hrvatskoj u sastavu Splitsko-dalmatinske županije.
Novi!!: Zoran Milanović i Sinj · Vidi više »
Slavko Linić
Slavko Linić (Mikelji, 19. rujna 1949.), hrvatski političar.
Novi!!: Zoran Milanović i Slavko Linić · Vidi više »
Socijaldemokratska partija Hrvatske
|tijelo4 zastupljenost.
Novi!!: Zoran Milanović i Socijaldemokratska partija Hrvatske · Vidi više »
Srednja škola
Srednja škola je trogodišnja, četverogodišnja ili petogodišnja škola koju učenik pohađa nakon završene osmogodišnje osnovne škole.
Novi!!: Zoran Milanović i Srednja škola · Vidi više »
Stjepan Mesić
Stjepan "Stipe" Mesić (Orahovica, 24. prosinca 1934.) hrvatski je političar koji je bio drugi predsjednik Republike Hrvatske u dva mandata od 19. veljače 2000. do 18. veljače 2010., te predsjednik prve vlade Republike Hrvatske od svibnja do kolovoza 1990., predsjednik drugog saziva Hrvatskog sabora od 1992. do 1994. i bivši predsjednik predsjedništva SFRJ od listopada do prosinca 1991. (konkurentno je obnašao i dužnost Glavnog tajnika Pokreta nesvrstanih).
Novi!!: Zoran Milanović i Stjepan Mesić · Vidi više »
Termoelektrana Plomin
TE Plomin Pogled odozdo na dimnjak TE Plomin 2 Okno rudnika Tupljak - posljednjeg ugljenokopa u Hrvatskoj. Utovar ugljena na otkopu. gorivo. vodocijevnog kotla. generatora pare elektrani generatoru pare. generatoru pare. Termoelektrana Plomin je termoelektrana kod Plomina u mjestašcu Plomin Luka.
Novi!!: Zoran Milanović i Termoelektrana Plomin · Vidi više »
Tihomir Orešković
Tihomir Orešković (Zagreb, 1. siječnja 1966.), hrvatski je i kanadski poslovni čovjek, predsjednik trinaeste Vlade Republike Hrvatske.
Novi!!: Zoran Milanović i Tihomir Orešković · Vidi više »
Tomislav Karamarko
Tomislav Karamarko (Zadar, 25. svibnja 1959.), hrvatski povjesničar i političar, predsjednik HDZ-a od 2012.
Novi!!: Zoran Milanović i Tomislav Karamarko · Vidi više »
Tonino Picula
Tonino Picula (Mali Lošinj, 31. kolovoza 1961.) hrvatski političar, ministar vanjskih poslova u Vladi Ivice Račana, zastupnik u Hrvatskom saboru te aktualni hrvatski zastupnik u Europskom parlamentu u trećem mandatu gdje zajedno s ostalim hrvatskim socijaldemokratima sjedi u redovima europske političke grupacije S&D.
Novi!!: Zoran Milanović i Tonino Picula · Vidi više »
Trgovački sudovi u Hrvatskoj
Zgrada Trgovačkog suda u Zagrebu Trgovački sudovi u Republici Hrvatskoj dio su sudbene vlasti, koji su kao specijalizirani sudovi ovlašteni odlučivati u onim sporovima koji su zakonom stavljeni u njihov djelokrug.
Novi!!: Zoran Milanović i Trgovački sudovi u Hrvatskoj · Vidi više »
Trnje
Trnje je zagrebačko naselje (kvart) i gradska četvrt u samoupravnom ustrojstvu Grada Zagreba.
Novi!!: Zoran Milanović i Trnje · Vidi više »
UDBA
Uprava državne sigurnosti (sr. Uprava državne bezbednosti, slo. Uprava državne varnosti), skraćeno UDBA ili UDB, bila je tajna policija za vrijeme druge Jugoslavije, a nastala je 1946. godine preustrojem OZNE u vojnu obavještajnu službu KOS i civilnu UDBA-u. Od 1966.
Novi!!: Zoran Milanović i UDBA · Vidi više »
Ustav Bosne i Hercegovine
Ustav Bosne i Hercegovine je najviši pravno-politički dokument same države.
Novi!!: Zoran Milanović i Ustav Bosne i Hercegovine · Vidi više »
Večernji list
Večernji list (poznat i pod nadimkom Večernjak) hrvatske su dnevne novine sa sjedištem u Zagrebu.
Novi!!: Zoran Milanović i Večernji list · Vidi više »
Vesna Pusić
Vesna Pusić (Zagreb, 25. ožujka 1953.), hrvatska je političarka, saborska zastupnica, publicistkinja i bivša ministrica vanjskih i europskih poslova i prva potpredsjednica Vlade u dvanaestoj Vladi Republike Hrvatske.
Novi!!: Zoran Milanović i Vesna Pusić · Vidi više »
Vijeće Europe
Europska zastava: koristi je Vijeće Europe kao i Europska unija Vijeće Europe (engleski: Council of Europe, francuski: Conseil de l'Europe, njemački: Europarat) je međunarodna organizacija 46 država članica šire europske regije, čiji su glavni zadaci jačanje demokracije, zaštite ljudskih prava i pravne države na europskom kontinentu.
Novi!!: Zoran Milanović i Vijeće Europe · Vidi više »
Vitez (BiH)
Vitez je općina u Županiji Središnja Bosna, BIH.
Novi!!: Zoran Milanović i Vitez (BiH) · Vidi više »
Vladimir Veselica
Vladimir Veselica (Glavice kod Sinja, 23. siječnja 1938. 11. prosinca 2013.), bio je hrvatski političar i ekonomist, poznati hrvatski proljećar.
Novi!!: Zoran Milanović i Vladimir Veselica · Vidi više »
Vlatko Pavletić
Vlatko Pavletić (Zagreb, 2. prosinca 1930. – Zagreb, 19. rujna 2007.), hrvatski akademik i privremeni predsjednik RH, teoretičar književnosti, esejist, kritičar i političar.
Novi!!: Zoran Milanović i Vlatko Pavletić · Vidi više »
Vukovar
Vukovar je grad u Hrvatskoj, na istoku Slavonije.
Novi!!: Zoran Milanović i Vukovar · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Zoran Milanović i Zagreb · Vidi više »
Zdravko Mustač
Zdravko Mustač (Zagreb, 23. siječnja 1942.) bivši šef jugoslavenske tajne službe UDBE, te visokopozicionirani hrvatski obavještajac 1990.-ih godina.
Novi!!: Zoran Milanović i Zdravko Mustač · Vidi više »
Zoran Milanović (basist)
Zoran Milanović (Зоран Милановић; Kragujevac, 7. listopada 1952.), basist grupe Smak i jedan od njenih osnivača.
Novi!!: Zoran Milanović i Zoran Milanović (basist) · Vidi više »
Zračna luka „Franjo Tuđman”
Zračna luka „Franjo Tuđman” (IATA: ZAG, ICAO: LDZA) najveća je i najznačajnija zračna luka u Hrvatskoj.
Novi!!: Zoran Milanović i Zračna luka „Franjo Tuđman” · Vidi više »
19. veljače
19.
Novi!!: Zoran Milanović i 19. veljače · Vidi više »
1966.
Bez opisa.
Novi!!: Zoran Milanović i 1966. · Vidi više »
1990.
Bez opisa.
Novi!!: Zoran Milanović i 1990. · Vidi više »
2. lipnja
2.
Novi!!: Zoran Milanović i 2. lipnja · Vidi više »
2007.
2007. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u ponedjeljak.
Novi!!: Zoran Milanović i 2007. · Vidi više »
2009.
2009. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna, a započela je u četvrtak.
Novi!!: Zoran Milanović i 2009. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Zoran Milanović i 2011. · Vidi više »
2015.
desno 2015. je godina prema gregorijanskom kalendaru koja nije prijestupna.
Novi!!: Zoran Milanović i 2015. · Vidi više »
2016.
Trgu bana Jelačića. 2016. godina Godina 2016. ('''MMXVI''') bila je prijestupna godina.
Novi!!: Zoran Milanović i 2016. · Vidi više »
2020.
2020. godina je prva godina desetljeća 2020-ih, dvadeseta godina trećeg tisućljeća i ona je prijestupna godina po Gregorijanskom kalendaru.
Novi!!: Zoran Milanović i 2020. · Vidi više »
22. siječnja
22.
Novi!!: Zoran Milanović i 22. siječnja · Vidi više »
23. prosinca
23.
Novi!!: Zoran Milanović i 23. prosinca · Vidi više »
26. studenoga
26.
Novi!!: Zoran Milanović i 26. studenoga · Vidi više »
30. listopada
30.
Novi!!: Zoran Milanović i 30. listopada · Vidi više »
