Brže od pregledniku!Sličnosti između Češka i Česi
Češka i Česi imaju 58 stvari u zajedničke (u Unijapedija): Austro-Ugarska, Šlezi, Češka (povijesna pokrajina), Češki jezik, Čehoslovačka, Ćiril i Metod, Baršunasta revolucija, Beč, Don Giovanni, Drugi svjetski rat, Europska unija, František Palacký, Germani, Jan Hus, Katoličanstvo, Kelti, Mađarska, Münchenski sporazum, Mohačka bitka, Morava (Češka), Moravci, NATO, Njemačka, Přemyslovići, Plzeň, Poljska, Prag, Protestantizam, Prvi svjetski rat, Rumunjska, ..., Rusija, Samo, Slovačka, Slovaci, Sudetski Nijemci, Tomáš Garrigue Masaryk, Tridesetogodišnji rat, Ukrajina, Václav Havel, Velikomoravska Kneževina, Vltava, Wolfgang Amadeus Mozart, 1415., 15. ožujka, 1787., 1918., 1938., 1939., 1945., 1989., 1990., 1993., 1999., 2004., 28. listopada, 7. stoljeće, 9. stoljeće, 907.. Proširite indeks (28 više) »
Austro-Ugarska
Carska i kraljevska (k.u.k.) dvojna monarhija Austro-Ugarska (1867. – 1918.) bila je višenacionalna država u Srednjoj Europi s vladarima isključivo iz Habsburške dinastije.
Austro-Ugarska i Češka · Austro-Ugarska i Česi ·
Šlezi
Šlezi (u vlastitom jeziku Ślůnzoki, u dolnjošleskom Schläsinger; ime možda dolazi od riječi Ślęża, kojim se označavaju planine Ślęża i lijeva pritoka Odre, rijeka Ślęza) su jedan od zapadnoslavenskih naroda u bazenu Odre, naseljen na području Gornje Šleske što se prostire između gornjeg toka rijeke Odre i gornjeg toka Visle, a danas je podijeljen između Poljske, Češke i Njemačke.
Šlezi i Češka · Šlezi i Česi ·
Češka (povijesna pokrajina)
Češka, ponekad i Bohemija (češki: Čechy; njem. Böhmen) povijesna je pokrajina koja, zajedno s Moravskom i dijelom Šleske čini najveći dio današnje Češke Republike.
Češka i Češka (povijesna pokrajina) · Češka (povijesna pokrajina) i Česi ·
Češki jezik
Češki jezik (ISO 639-3: ces; čeština ili český jazyk) je nacionalni jezik Češke, gdje ga govori oko 9 250 000 ljudi (popis iz 2001. godine).
Češka i Češki jezik · Češki jezik i Česi ·
Čehoslovačka
Čehoslovačka je bila srednjoeuropska država nastala kao državna zajednica Češke i Slovačke, a postojala je od 1918. do 1939. te od 1945. do 1992. godine.
Češka i Čehoslovačka · Čehoslovačka i Česi ·
Ćiril i Metod
Metod, freska. Ohrid. Sveti Ćiril (grč.: Κύριλλος; 826./827. – 14. veljače 869.) i Sveti Metod (grčki: Μεθόδιος; 815. – 6. travnja 885.), kršćanski misionari i sveci.
Ćiril i Metod i Češka · Ćiril i Metod i Česi ·
Baršunasta revolucija
Prosvjednici u praškom Starom Mestu. Prag za vrijeme Baršunaste revolucije. Na slici je gomila ljudi u parku Letná, gdje je demonstracija u prilog generalnom štrajku započela u 14 sati. Baršunasta revolucija je naziv za nenasilnu revoluciju u Čehoslovačkoj koja je trajala od 16. studenog do 29. prosinca 1989. godine.
Baršunasta revolucija i Češka · Baršunasta revolucija i Česi ·
Beč
Beč (Savezni glavni grad Beč, standardni njemački: Bundeshauptstadt Wien, bečki njemački: Bundeshauptstod Wean, mađarski: Bécs, slovački: Viedeň, slovenski: Dunaj), glavni grad Austrije, i jedna od devet austrijskih saveznih država.
Don Giovanni
Don Giovanni (KV527; potpuni naziv: Il dissoluto punito, ossia il Don Giovanni, doslovno "Kažnjeni razvratnik, ili Don Giovanni") je opera u dva čina s glazbom Wolfganga Amadeusa Mozarta i libretom Lorenza da Pontea.
Don Giovanni i Češka · Don Giovanni i Česi ·
Drugi svjetski rat
Drugi svjetski rat (1. rujna 1939. – 2. rujna 1945.), međunarodni je oružani sukob koji je izbio 21 godinu nakon Prvoga svjetskog rata.
Drugi svjetski rat i Češka · Drugi svjetski rat i Česi ·
Europska unija
Europska unija (kratica EU), ekonomska je i politička unija, jedinstvena međuvladina i nadnacionalna zajednica europskih država, nastala kao rezultat procesa suradnje i integracije koji je započeo 1951. godine između šest država (Belgije, Francuske, Njemačke, Italije, Luksemburga i Nizozemske).
Europska unija i Češka · Europska unija i Česi ·
František Palacký
František Palacký je rođen u Hodslavicama u Moravskoj regiji u protestantskoj obitelji 14.
František Palacký i Češka · František Palacký i Česi ·
Germani
Germani (latinski: germani) obuhvaćaju veliku, jezično i plemenski srodnu skupinu indoeuropskih naroda, čija je pradomovina bila južna Švedska, Danska, Schleswig-Holstein i Sjevernonjemačka nizina (između rijeke Wesera i Odre).
Germani i Češka · Germani i Česi ·
Jan Hus
'''Jan Hus''' Jan Hus (Husinec, oko 1371. – 6. srpnja 1415.), češki kršćanski protestantski teolog, propovjednik i reformator.
Jan Hus i Češka · Jan Hus i Česi ·
Katoličanstvo
Kršćanski predmeti: Raspelo, Biblija i krunica. svete mise Slovenije. Giuseppe Molteni: Ispovijed Papa Franjo Szymon Czechowicz: Isusovo uskrsnuće. Djevicu Mariju, muzej Condé, Chantilly. Katoličanstvo ili katolicizam (latinski catholicismus, od grčkog καθολικός, sveopći, univerzalni), kršćanski ogranak čiji je nauk definiran na dvadeset i jednom ekumenskom koncilu; vjeroispovijedni sustav Katoličke Crkve.
Katoličanstvo i Češka · Katoličanstvo i Česi ·
Kelti
Kelti su skupni naziv za plemena i narode koji su živjeli na sadašnjim područjima Velike Britanije, Irske, Belgije, Francuske, Švicarske, sve do Ukrajine, a, miješajući se s drugim narodima, stigli su potom i do Panonije.
Kelti i Češka · Kelti i Česi ·
Mađarska
Mađarska (ponekad zvana i Madžarska) država je u Srednjoj Europi. Na mađarskom jeziku zove se Magyarország. Graniči s Austrijom na zapadu, Slovačkom na sjeveru, Ukrajinom na sjeveroistoku, Rumunjskom na istoku, Hrvatskom i Srbijom na jugu, te Slovenijom na jugozapadu. Članica je Europske unije od 1. svibnja 2004. godine, te Schengenskog prostora od 21. prosinca 2007. godine. Zajedno s Poljskom, Slovačkom i Češkom čini Višegradsku skupinu ili "Višegradsku četvorku" (V4).
Mađarska i Češka · Mađarska i Česi ·
Münchenski sporazum
Britanski premijer Neville Chamberlain, francuski premijer Édouard Daladier, njemački kancelar Adolf Hitler, talijanski vođa Benito Mussolini i talijanski ministar vanjskih poslova Galeazzo Ciano na potpisivanju sporazuma 1938. Münchenski sporazum (češki: Mnichovská zrada; njemački: Münchner Abkommen) je ugovor kojim je riješena Sudetska kriza.
Münchenski sporazum i Češka · Münchenski sporazum i Česi ·
Mohačka bitka
Mohačka bitka (mađarski: mohácsi csata ili mohácsi vész; turski: Mohaç Savaşı ili Mohaç Meydan Savaşı) bitka je koja se 29. kolovoza 1526. godine odigrala na Mohačkom polju između Hrvatskog Kraljevstva i Kraljevine Ugarske protiv Osmanskog Carstva.
Mohačka bitka i Češka · Mohačka bitka i Česi ·
Morava (Češka)
Morava (njem. March) je rijeka u Češkoj i najvažnija rijeka regije Moravske koja je po njoj dobila ime.
Morava (Češka) i Češka · Morava (Češka) i Česi ·
Moravci
Moravci (češki: Moravané; engl. Moravians).- ime za niz malenih etničkih grupa naseljenih u području Moravske, Češka.
Moravci i Češka · Moravci i Česi ·
NATO
Organizacija Sjevernoatlantskog ugovora, naziva se još i Sjevernoatlantski savez, poznatiji po kratici NATO (od engleskog naziva North Atlantic Treaty Organisation, francuski Organisation du traité de l'Atlantique nord – OTAN), međunarodna je organizacija vojno-političke prirode, osnovana je 1949. godine potpisivanjem Sjevernoatlantskog ugovora (Washingtonski ugovor) između dvanaest država tadašnjeg zapadnog bloka.
Njemačka
Njemačka (njem. Deutschland), službeno: Savezna Republika Njemačka (njem. Bundesrepublik Deutschland) je država u srednjoj Europi. Na sjeveru graniči sa Sjevernim morem, Danskom i Baltičkim morem, na istoku s Poljskom i Češkom, na jugu s Austrijom i Švicarskom, a na zapadu s Francuskom, Luksemburgom, Belgijom i Nizozemskom. Njemačka je demokratska parlamentarna savezna država, koja se sastoji od 16 saveznih zemalja (njem. Bundesländer) od kojih su tri samostalni gradovi. Glavni grad je Berlin i u njemu su smješteni parlament (Bundestag) i vlada (Regierung). Ujedinjena je kao država za vrijeme Francusko-pruskog rata 1870./'71. Njemačka je jedna od najrazvijenijih država svijeta i jedna od osnivačkih članica Europske unije. Članica je i Ujedinjenih naroda, NATO-a, skupine G4, G7 i G8. S približno 82 milijuna stanovnika, druga je europska zemlja po broju stanovnika, a najveća u EU-u, te ima najsnažnije europsko gospodarstvo. Nakon SAD-a, Njemačka je druga najpopularnija migracijska destinacija u svijetu.
Njemačka i Češka · Njemačka i Česi ·
Přemyslovići
Grb dinastije Přemyslovića Přemyslovići (češ. Přemyslovci, polj. Przemyślidzi), češka vladarska dinastija koja je vladala od 9. stoljeća do 1306. godine.
Přemyslovići i Češka · Přemyslovići i Česi ·
Plzeň
Plzeň (njem. Pilsen) grad je na zapadu Češke sa 170.936 stanovnika.
Plzeň i Češka · Plzeň i Česi ·
Poljska
Poljska, službeno Republika Poljska, država je u Srednjoj Europi. Graniči na zapadu s Njemačkom, na jugozapadu s Češkom, na jugu sa Slovačkom, na jugoistoku s Ukrajinom, na istoku s Bjelorusijom, na sjeveroistoku s Litvom, te na sjeveru s Rusijom (tj. ruskim teritorijem Kalinjingradska oblast) i Baltičkim morem. Članica je Europske unije i NATO-a. Ukupna površina Poljske je 312 696 km², što je čini 69. na popisu najvećih država svijeta i 9. najvećom u Europi. U Poljskoj živi više od 38 milijuna ljudi, po čemu je 34. u svijetu i 8. u Europi. Za godinu osnivanja Poljske se uzima 966. godina kada je njen vladar knez Mješko I. prihvatio kršćanstvo. Kraljevina Poljska je 1569. sklapanjem Lublinske unije ušla je u dugotrajni savez s Velikom kneževinom Litvom, čime je osnovana moćna i prostrana Poljsko-Litavska Unija. Unija je nestala 1795., a teritorij Poljske podijelile su Kraljevina Pruska, Rusko Carstvo i Habsburška Austrija. Poljska je svoju samostalnost obnovila 1918. nakon Prvoga svjetskog rata, a ponovo ju izgubila početkom Drugoga svjetskog rata. Poljska je u ratu izgubila oko 6 milijuna građana, a iz rata je izašla u znatno promijenjenim granicama. Poslijeratna Narodna Republika Poljska bila je u okviru Istočnoga bloka, pod jakim sovjetskim utjecajem. Za vrijeme revolucija 1989. komunistička vlast je ukinuta. Poljska je unitarna država, koju čini 16 vojvodstva.
Poljska i Češka · Poljska i Česi ·
Prag
Prag (češ. Praha), glavni je i s 1,3 milijuna stanovnika najveći grad Češke te njezino kulturno, gospodarsko i političko središte.
Protestantizam
Protestantizam je općeniti naziv za sva kršćanska vjerska učenja koja su se odijelila od katolicizma nakon reformacije u 16. stoljeću.
Protestantizam i Češka · Protestantizam i Česi ·
Prvi svjetski rat
Prvi svjetski rat bio je globalni oružani sukob između dva saveza država (Antanta i Centralne sile) koji se odvijao na više kontinenata od 28. srpnja 1914. do 11. studenoga 1918. Posljedice rata bile su, između ostalih, i više od 40.000.000 žrtava, uključujući približno 20.000.000 mrtvih vojnika i civila (zbog čega je to jedan od najsmrtonosnijih sukoba u modernoj ljudskoj povijesti), pandemija španjolske gripe koje je uzrokovalo oko 50.000.000 – 100.000.000 žrtava i značajna razaranja država i gospodarstava, kao što se većina zemalja našlo u velikim gospodarskim krizama, a SAD je postala vodeća svjetska gospodarska sila.
Prvi svjetski rat i Češka · Prvi svjetski rat i Česi ·
Rumunjska
Rumunjska je država u jugoistočnoj, djelomično u srednjoj Europi.
Rumunjska i Češka · Rumunjska i Česi ·
Rusija
Rusija (rus. ćir. Россия, lat. Rossija), službeno Ruska Federacija (rus. ćir. Российская Федерация, lat. Rossijskaja Federacija) država je na istoku Europe i sjeveru Azije.
Rusija i Češka · Rusija i Česi ·
Samo
Kralj Samo (? – 658.) bio je trgovac, porijeklom iz senonske zemlje (Senonago – vjerojatno današnji Sens u Francuskoj).
Slovačka
Slovačka (slov. Slovensko), službeno Slovačka Republika (slov. Slovenská republika), država je u Srednjoj Europi. Na sjeveru graniči s Poljskom, na istoku s Ukrajinom, na jugu s Mađarskom, na jugozapadu s Austrijom i na sjeverozapadu Češkom. Teritorij Slovačke većinom je planinski i prostire se na oko 49 000 km² na kojemu živi preko 5,4 milijuna stanovnika. Glavni i najveći grad je Bratislava, a drugi najveći grad su Košice. Slaveni su na područje današnje Slovačke stigli u petome i šestome stoljeću. U sedmome stoljeću imali s značajnu ulogu u stvaranju unije zapadnoslavenskih plemena poznatom kao Samovo Carstvo. U devetome stoljeću osnovali su Nitransku Kneževinu, koju je kasnije osvojila Velikomoravska Kneževina. U desetomu stoljeću, nakon raspada Velike Moravske, prostor je pripojen Ugarskoj Kneževini, koja će zatim 1000. godine postati Ugarsko Kraljevstvo. Godine 1241. i 1242., tijekom mongolske provale u Europu uništen je velik dio naselja na širemu području Ugarskoga Kraljevstva. Područje je zatim obnovio mađarski kralj Bela IV. i omogućio masovno naseljavanje Nijemaca, čime su oni postali važna etnička skupina u tome području, osobito u dijelovima suvremene središnje i istočne Slovačke. Nakon Prvoga svjetskog rata i raspada Austro-Ugarske, osnovana je Čehoslovačka. Bila je to jedina zemlja u Srednjoj i Istočnoj Europi koja je zadržala demokratski sustav vlasti tijekom cijeloga međuratnoga razdoblja. Ipak, mjesne fašističke stranke postupno su dolazile na vlast u slovačkim zemljama, a tijekom Drugoga svjetskog rata prva Slovačka Republika nastavila je postojati kao djelomično priznata marionetska država Trećega Reicha. Na kraju Drugoga svjetskog rata Čehoslovačka je ponovno uspostavljena kao neovisna država. Nakon državnoga udara 1948. godine, Čehoslovačka je došla pod komunističku upravu i postala dio Varšavskoga ugovora predvođena Sovjetskim Savezom. Pokušaji liberalizacije komunizma u Čehoslovačkoj kulminirali su Praškim proljećem, no pokret je slomljen invazijom Varšavskoga pakta na Čehoslovačku u kolovozu 1968. Godine 1989. Baršunasta revolucija mirno je okončala komunističku vladavinu u Čehoslovačkoj. Slovačka je postala neovisna država 1. siječnja 1993. nakon mirnoga raspada Čehoslovačke, ponekad poznatoga kao Baršunasti razvod. Slovačka je razvijena zemlja s naprednim gospodarstvom i visokim dohotkom, vrlo visoko rangirana u Indeksu ljudskoga razvoja. Država nastoji uskladiti načela tržišnoga gospodarstva sa sveobuhvatnim sustavom socijalne sigurnosti, pružajući građanima univerzalnu zdravstvenu zaštitu, besplatno obrazovanje, a odlikuje se jednim od najdužih plaćenih roditeljskih dopusta u OECD-u. Slovačka je članica Europske unije, Eurozone, Schengenskoga prostora, Ujedinjenih naroda, NATO-a, CERN-a, OECD-a, WTO-a, Vijeća Europe, Višegradske skupine i OESS-a. Slovačka je također država u kojoj se nalazi osam UNESCO-vih mjesta svjetske baštine. Najveći je svjetski proizvođač automobila po glavi stanovnika, s ukupnom proizvodnjom od 1,1 milijun automobila u 2019., što predstavlja 43% ukupne industrijske proizvodnje države.
Slovačka i Češka · Slovačka i Česi ·
Slovaci
Slovaci su zapadnoslavenski narod nastanjen u Slovačkoj (4,203.000), i u još 16 država, prema UN-ovoj procjeni (2006.), to su: SAD (523.000), Češka (193.000), Srbija (68.000), Rumunjska (33.000), Poljska (25.000), Kanada (22.000), Rusija (15.000), Ukrajina (11.000), Mađarska (10.000), Argentina (8.100), Australija (5.100), Hrvatska (5.000), Brazil (3.500), Urugvaj (3.400), Slovenija (2.000), Švedska (1.000).
Slovaci i Češka · Slovaci i Česi ·
Sudetski Nijemci
Sudetski Nijemci bili su etnički Nijemci koji su živjeli u zemljama češke krune, koje su kasnije postale sastavni dio države Čehoslovačke.
Sudetski Nijemci i Češka · Sudetski Nijemci i Česi ·
Tomáš Garrigue Masaryk
'''Tomáš Garrigue Masaryk''' Tomáš Garrigue Masaryk (Hodonín, 7. ožujka 1850. – Prag, 14. rujna 1937.), češki političar, filozof i sociolog.
Tomáš Garrigue Masaryk i Češka · Tomáš Garrigue Masaryk i Česi ·
Tridesetogodišnji rat
Tridesetogodišnji rat trajao je između 1618. i 1648., ponajprije u Srednjoj Europi i Svetom Rimskom Carstvu, no njegovi su glavni akteri bile skoro sve kontinentske države.
Tridesetogodišnji rat i Češka · Tridesetogodišnji rat i Česi ·
Ukrajina
Ukrajina (ukr. Україна, Ukrajina, dosl. "u zemlji") je država u istočnoj Europi.
Ukrajina i Češka · Ukrajina i Česi ·
Václav Havel
Václav Havel (Prag, 5. listopada 1936. – Hrádeček, Vlčice, 18. prosinca 2011.), češki političar i pisac, jedan od ključnih ljudi tijekom pokreta zvanog Baršunasta revolucija.
Václav Havel i Češka · Václav Havel i Česi ·
Velikomoravska Kneževina
Velikomoravska Kneževina bila je najsnažnija država Zapadnih Slavena.
Velikomoravska Kneževina i Češka · Velikomoravska Kneževina i Česi ·
Vltava
Vltava je najduža češka rijeka (dugačka 440 km).
Vltava i Češka · Vltava i Česi ·
Wolfgang Amadeus Mozart
Wolfgang Amadeus Mozart (Salzburg, 27. siječnja 1756. – Beč, 5. prosinca 1791.), austrijski skladatelj.
Wolfgang Amadeus Mozart i Češka · Wolfgang Amadeus Mozart i Česi ·
1415.
Bez opisa.
1415. i Češka · 1415. i Česi ·
15. ožujka
15.
15. ožujka i Češka · 15. ožujka i Česi ·
1787.
Bez opisa.
1787. i Češka · 1787. i Česi ·
1918.
Bez opisa.
1918. i Češka · 1918. i Česi ·
1938.
Bez opisa.
1938. i Češka · 1938. i Česi ·
1939.
Bez opisa.
1939. i Češka · 1939. i Česi ·
1945.
Bez opisa.
1945. i Češka · 1945. i Česi ·
1989.
Bez opisa.
1989. i Češka · 1989. i Česi ·
1990.
Bez opisa.
1990. i Češka · 1990. i Česi ·
1993.
Bez opisa.
1993. i Češka · 1993. i Česi ·
1999.
1999. (rimski MCMXCIX), bila je godina devedeset i osma godina 20. stoljeća te devedsto devedeset i osma godina 2. tisućljeća.
1999. i Češka · 1999. i Česi ·
2004.
2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.
2004. i Češka · 2004. i Česi ·
28. listopada
28.
28. listopada i Češka · 28. listopada i Česi ·
7. stoljeće
Bez opisa.
7. stoljeće i Češka · 7. stoljeće i Česi ·
9. stoljeće
Bez opisa.
9. stoljeće i Češka · 9. stoljeće i Česi ·
907.
Bez opisa.
Navedeni popis odgovara na sljedeća pitanja
- Što Češka i Česi imaju zajedničko
- Koje su sličnosti između Češka i Česi
Usporedba između Češka i Česi
Češka ima 290 odnose, a Česi ima 126. Kao što im je zajedničko 58, Jaccard indeks 13.94% = 58 / (290 + 126).
Reference
Ovaj članak prikazuje odnos između Češka i Česi. Za pristup svaki članak iz kojeg je izvađen informacije posjetite:
