Brže od pregledniku!
36 odnosi: Agrokor, Ante Starčević, Etnografski muzej Zagreb, Feudalizam, Hrvatska, Hrvatska enciklopedija (LZMK), Hrvatska gospodarska komora, Hrvatske županije, Ivan Rendić, Izvorno hrvatsko, Kišobran, Knezovi Zrinski, Kulmeri, Medvedgrad, Medvednica, Miroslav Kulmer (stariji), Mjesni odbor, Nacionalizacija, Narodna nošnja, Opća i nacionalna enciklopedija, Općina, Park-šuma, Park-šuma Šestinski dol, Park-šuma Zamorski breg – Šestinski vrt, Podsljeme, Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama, Stjepan Gregorijanec, Zagreb, Zagrebačke gradske četvrti, 1240., 13. stoljeće, 16. stoljeće, 1673., 1893., 1909., 2011..
Agrokor
Tvrtka Agrokor uselila se 4. siječnja 2000. godine u Cibonin toranj gdje je zauzimala gotovo sve katove nebodera do preseljenja na novu lokaciju 4. prosinca 2017. Agrokor d.d. ili koncern Agrokor do 2017.
Novi!!: Šestine i Agrokor · Vidi više »
Ante Starčević
Ante Starčević (Veliki Žitnik kod Gospića, 23. svibnja 1823. – Zagreb, 28. veljače 1896.) bio je hrvatski političar, publicist i književnik.
Novi!!: Šestine i Ante Starčević · Vidi više »
Etnografski muzej Zagreb
Izložak u muzeju. Etnografski muzej u Zagrebu 23. srpnja 1930. Narodne nošnje. Postav prof. Vladimira Tkalčića. Etnografski muzej Zagreb je specijalistički etnografski muzej.
Novi!!: Šestine i Etnografski muzej Zagreb · Vidi više »
Feudalizam
Dvorac Veliki Tabor Feudalizam je naziv za oblik društvenog odnosa koji je prevladavao u srednjem vijeku (ali i dobar dio novoga vijeka) a činili su ga feudalci (zemljoposjednici - nasljednici robovlasnika u robovlasničkim društvima odnosno plemenskih poglavara u plemenskim zajednicama), zakupnici i feudi - zemlja koju su seljaci zakupljivali od feudalaca.
Novi!!: Šestine i Feudalizam · Vidi više »
Hrvatska
Hrvatska (službeni naziv: Republika Hrvatska) europska je država, u geopolitičkom smislu srednjoeuropska i sredozemna država. Na sjeveru graniči sa Slovenijom i Mađarskom, na istoku sa Srbijom i Bosnom i Hercegovinom, na jugu s Crnom Gorom, a na zapadu s Italijom ima morsku granicu. Kopnena površina iznosi 56.594 km², a površina obalnoga mora 31.067 km² što Hrvatsku svrstava među srednje velike europske zemlje. Glavni je grad Zagreb koji je političko, kulturno, znanstveno i gospodarsko središte Republike Hrvatske. Tijekom hrvatske povijesti najznačajniji kulturološki utjecaji dolazili su iz srednjoeuropskoga i sredozemnoga kulturnoga kruga. Temelji hrvatske države nalaze se u razdoblju ranoga srednjeg vijeka kada su Hrvati osnovali svoje dvije kneževine: Panonsku i Primorsku Hrvatsku. Potom pod vladarskom dinastijom Trpimirović Hrvatska postaje jedinstvena kneževina, a 7. lipnja 879. godine za vrijeme vladavine kneza Branimira prvi put i nezavisna država. Godine 925. pod vodstvom kralja Tomislava Hrvatska postaje kraljevstvo. Posljednji hrvatski kralj bio je Petar Snačić, a nakon njega Hrvatska je ušla u personalnu uniju s Ugarskom na temelju ugovora poznata kao ''Pacta conventa'' sklopljena 1102. godine. Tim je ugovorom Hrvatska zadržala sve značajke države, jedino je kralj bio zajednički. Godine 1527., zbog Osmanlijskog napada na Hrvatsku, na hrvatsko prijestolje dolazi dinastija Habsburg. Tijekom Habsburške vladavine Hrvatska je također zadržala sve državnopravne značajke što se najviše ogleda Pragmatičkom sankcijom iz 1712. godine te Hrvatsko-ugarskom nagodbom iz 1868. godine. Pri kraju Prvoga svjetskog rata, 1918. godine, Hrvatska raskida veze s Austro-Ugarskom i sudjeluje u osnivanju Države SHS. Nedugo zatim Hrvatska je (u sklopu Države SHS) uključena u Kraljevstvo SHS (kasnije Kraljevina Jugoslavija) iako Hrvatski sabor tu odluku nije nikada ratificirao. Određenu razinu državnosti ponovno zadobiva kao Banovina Hrvatska. Tijekom Drugoga svjetskog rata na području današnje Hrvatske, BiH i dijela Srbije postojala je Nezavisna Država Hrvatska. Svršetkom Drugoga svjetskog rata, 1945. godine, Hrvatska postaje socijalističkom republikom i kao federalna jedinica tvorila je SFR Jugoslaviju. Godine 1990. provedeni su prvi demokratski višestranački izbori nakon 45 godina jednostranačkoga sustava, a 30. svibnja iste godine konstituiran je demokratski izabran višestranački Hrvatski sabor. Dana 25. lipnja 1991. godine Republika Hrvatska ustavnom odlukom državnog sabora postala je samostalnom i nezavisnom državom. U Hrvatskoj se službeno upotrebljavaju hrvatski jezik i latinično pismo. Prema popisu stanovništva iz 2021. godine, Hrvatska je imala 3,871.833 stanovnika. Hrvati čine više od 90 % stanovništva, a najbrojnija manjina su Srbi. Najveći dio stanovništva je kršćanske vjere, dok je među kršćanima najviše vjernika katoličke vjeroispovijesti. Prema političkomu ustroju Hrvatska je parlamentarna demokracija, a u ekonomskom smislu okrenuta je tržišnomu gospodarstvu. Članica je Ujedinjenih naroda od 22. svibnja 1992. godine. Hrvatska je članica Vijeća Europe, Svjetske trgovinske organizacije, Organizacije za europsku sigurnost i suradnju, Organizacije Sjevernoatlantskog ugovora, Europske unije i Schengenskog prostora.
Novi!!: Šestine i Hrvatska · Vidi više »
Hrvatska enciklopedija (LZMK)
Hrvatska enciklopedija, na ovitcima potpisivana i kao Hrvatska opća enciklopedija, u izdanju Leksikografskoga zavoda Miroslava Krleže središnje je hrvatsko enciklopedičko i leksikografsko izdanje.
Novi!!: Šestine i Hrvatska enciklopedija (LZMK) · Vidi više »
Hrvatska gospodarska komora
Logotip Hrvatske gospodarske komore. https://goo.gl/maps/kyAgJ5ZLPxs Sjedište HGK u Zagrebu. Hrvatska gospodarska komora (kratica HGK) samostalna je stručno-poslovna organizacija, koja promiče, zastupa i usklađuje zajedničke interese svojih članica pred državnim i drugim tijima u Hrvatskoj i inozemstvu.
Novi!!: Šestine i Hrvatska gospodarska komora · Vidi više »
Hrvatske županije
Županija je jedinica područne (regionalne) samouprave u Republici Hrvatskoj čije područje "predstavlja prirodnu, povijesnu, prometnu, gospodarsku, društvenu i samoupravnu cjelinu, a ustrojava se radi obavljanja poslova od područnoga (regionalnog) interesa".
Novi!!: Šestine i Hrvatske županije · Vidi više »
Ivan Rendić
Ivan Rendić (Imotski, 27. kolovoza 1849. – Split, 29. lipnja 1932.), hrvatski je kipar koji je većinu svog životnog vijeka proveo u Trstu.
Novi!!: Šestine i Ivan Rendić · Vidi više »
Izvorno hrvatsko
Logotip Izvorno hrvatsko je znak koji dodjeljuje Hrvatska gospodarska komora proizvodima i uslugama na području Hrvatske koji svojim postojanjem imaju izrazitu vrijednost koja odiše izvornom hrvatskom tradicijom, a ti isti proizvodi i usluge su plod isključivo inovacija, istraživanja i razvoja hrvatskih poduzeća i ljudi.
Novi!!: Šestine i Izvorno hrvatsko · Vidi više »
Kišobran
Kišobran s rasklopivim žicama. Prvi kišobran u Europi registrirao je John Beale još 1786. godine Kišobran, prenosiva naprava koja služi kao zaklon od kiše.
Novi!!: Šestine i Kišobran · Vidi više »
Knezovi Zrinski
Zrinski su hrvatska velikaška obitelj koja je tijekom srednjeg vijeka, sve do kraja 17. stoljeća značajno utjecala na politički, kulturni i društveni život u Hrvatskoj.
Novi!!: Šestine i Knezovi Zrinski · Vidi više »
Kulmeri
Kulmer, hrvatska plemićka obitelj njemačkog podrijetla koja se doselila u Hrvatsku u 18. stoljeću.
Novi!!: Šestine i Kulmeri · Vidi više »
Medvedgrad
Medvedgrad Maketa Medvedgrada Medvedgradske dvostruke zidine Kapela Svetih Filipa i Jakova u Medvedgradu Oltar domovine Medvedgrad je stari grad (gradina, utvrđenje) sagrađen u 13. stoljeću (1249. – 1254. g.) nakon provale Mongola 1242.
Novi!!: Šestine i Medvedgrad · Vidi više »
Medvednica
Šuma Medvednice Biljni svijet Medvednice Medvednica ili Zagrebačka gora je planina sjeverno od Zagreba.
Novi!!: Šestine i Medvednica · Vidi više »
Miroslav Kulmer (stariji)
Miroslav (Friedrich) Kulmer (Zagreb, 6. ožujka 1814. – Zagreb, 28. veljače 1877.) bio je hrvatski general austro-ugarske vojske i prvi zapovjednik Kraljevskog hrvatskog domobranstva.
Novi!!: Šestine i Miroslav Kulmer (stariji) · Vidi više »
Mjesni odbor
Mjesni odbor u Republici Hrvatskoj je oblik mjesne samouprave koji se osniva statutom jedinice lokalne samouprave (grada ili općine) kao oblik neposrednog sudjelovanja građana u odlučivanju o lokalnim poslovima od neposrednog i svakodnevnog utjecaja na život i rad građana.
Novi!!: Šestine i Mjesni odbor · Vidi više »
Nacionalizacija
Nacionalizacija ili izvlaštenje je čin kojim država oduzima privatno vlasništvo nekretnina ili poslova (zemljište, zgrade, tvrtke) ili npr.
Novi!!: Šestine i Nacionalizacija · Vidi više »
Narodna nošnja
Miljevačka narodna nošnja Hrvatska muška narodna nošnja u Voćinu. Vrlička narodna nošnja. Žensku narodnu nošnju kao i mušku odlikuje višeslojno oblačenje jednog predmeta preko drugoga, iako je košulja prvi i osnovni, vidljivi dio nošnje. Narodna nošnja obično je naziv za tradicijsku i povijesnu odjeću.
Novi!!: Šestine i Narodna nošnja · Vidi više »
Opća i nacionalna enciklopedija
Opća i nacionalna enciklopedija u 20 knjiga, hrvatska opća enciklopedija.
Novi!!: Šestine i Opća i nacionalna enciklopedija · Vidi više »
Općina
Općina je po svom etimološkom i političkom značenju izraz koji odgovara terminu komuna u klasičnoj demokratskoj i administrativnoj terminologiji.
Novi!!: Šestine i Općina · Vidi više »
Park-šuma
Park-šuma je dio prirode koji je od državnog interesa i ima osobitu državnu zaštitu.
Novi!!: Šestine i Park-šuma · Vidi više »
Park-šuma Šestinski dol
Park-šuma Šestinski dol, park-šuma u Hrvatskoj i jedna od 17 park-šuma na prostoru Grada Zagreba.
Novi!!: Šestine i Park-šuma Šestinski dol · Vidi više »
Park-šuma Zamorski breg – Šestinski vrt
Park-šuma Zamorski breg – Šestinski vrt, park-šuma u Hrvatskoj i jedna od 17 park-šuma na prostoru Grada Zagreba.
Novi!!: Šestine i Park-šuma Zamorski breg – Šestinski vrt · Vidi više »
Podsljeme
Podsljeme je gradska je četvrt u Gradu Zagrebu koja obuhvaća naselja na krajnjem sjevernom dijelu grada, na obroncima Medvednice, južno od Hrvatskog zagorja.
Novi!!: Šestine i Podsljeme · Vidi više »
Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama
Spomenik, djelo Ivana Rendića Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama jedno je od 238 djela Ivana Rendića, mitske pojave hrvatskog kiparstva.
Novi!!: Šestine i Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama · Vidi više »
Stjepan Gregorijanec
Šestinama Stjepan Gregorijanec († 24. lipnja, 1593.) bio je hrvatski podban.
Novi!!: Šestine i Stjepan Gregorijanec · Vidi više »
Zagreb
Zagreb je glavni grad Republike Hrvatske i najveći grad u Hrvatskoj po broju stanovnika.
Novi!!: Šestine i Zagreb · Vidi više »
Zagrebačke gradske četvrti
Gradska četvrt, uz mjesne odbore, oblik je mjesne samouprave u Gradu Zagrebu putem kojeg građani sudjeluju u odlučivanju o poslovima iz samoupravnog djelokruga Grada i lokalnim poslovima koji neposredno i svakodnevno utječu na njihov život i rad.
Novi!!: Šestine i Zagrebačke gradske četvrti · Vidi više »
1240.
Bez opisa.
Novi!!: Šestine i 1240. · Vidi više »
13. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Šestine i 13. stoljeće · Vidi više »
16. stoljeće
Bez opisa.
Novi!!: Šestine i 16. stoljeće · Vidi više »
1673.
Bez opisa.
Novi!!: Šestine i 1673. · Vidi više »
1893.
Bez opisa.
Novi!!: Šestine i 1893. · Vidi više »
1909.
Bez opisa.
Novi!!: Šestine i 1909. · Vidi više »
2011.
Bez opisa.
Novi!!: Šestine i 2011. · Vidi više »
